Na današnji dan - 22. Februar -
1512. godine –
Umro je italijanski moreplovac Amerigo
Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena, nemački kartograf
Martin Valdzemiler nazvao je Novi svet Amerika, premda je novi kontinent 1492.
godine otkrio Kristofer
Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. godine
kao član španske ekspedicije, a 1501. godine i 1502. godine je predvodio
portugalsku ekspediciju.
1732. godine -
Rođen američki državnik Džordž Vašington, prvi predsednik SAD, vojskovođa u
američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobedonosnom
ratu za nezavisnost od Engleske. Za predsednika SAD izabran je 1789. godine i
na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi
uticaj i autoritet federacije i ukloni razlike između severnih i južnih država.
Iz političkog života povukao se razočaran 1797. godine i odbio je da se treći
put kandiduje za predsednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu.
1784. godine –
Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu “Kineska
carica”. U Kinu je stigao 28. avgusta.
1788. godine –
Rođen je nemački filozof Artur
Šopenhauer, čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog života i
posle smrti. Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sledbenike u
generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848. godine, a u
filozofiji i književnosti imala je odraza u delima Fridriha
Ničea i Tomasa Mana. Učio je da je
svet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari - "moja
predstava" i da je podložan četvorostrukom značenju principa dovoljnog
razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u "volji", motiv
delanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. Najznačajnija dela: “Svet kao volja i
predstava”, “Pararega i paralipomena”.
1819. godine –
SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki
državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.
1826. godine –
Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna
prava u Austro-Ugarskoj. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene
omladine srpske, a potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Još na studijama imao je značajnu ulogu među panslavističkom
omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864.
godine, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru 1865. godine. Kao
istaknuti srpski nacionalista 1870. godine je osuđen na godinu dana zatvora, a
1876. godine uhapšen i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet
godina robije za veleizdaju. Bio
je učesnik Majske skupštine 1848. godine, gradonačelnik Novog Sada 1861. godine
i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu
"Slavjanka" a osnivač je “Srpske
narodne slobodoumne stranke” 1869. godine i tvorac njenog Bečkerečkog programa.
Pokrenuo je čuveni list “Zastava”, vodeće glasilo vojvođanskih Srba.
1828. godine –
Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije,
uključujući glavni grad Jerevan.
1848. godine –
U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom
krizom. Pod pritiskom pobunjenika, kralj Luj Filip je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga
republika. Proklamovane su demokratske slobode, opšte
pravo glasa, sloboda štampe, smanjenje radnog dana, pravo na rad i izborno
pravo za sve muškarce starije od 21 godine, a u kolonijama je ukinuto ropstvo.
Uspeh revolucije u Francuskoj podstakao je revolucije u Nemačkoj, Austriji,
Italiji i oslobodilačke pokrete u južnoslovenskim zemljama. Republika je opstala do decembra 1852. godine,
kada se Šarl Luj Napoleon proglasio
za cara Napoleona III.
1862. godine –
Tokom Američkog građanskog rata Džeferson
Dejvis proglašen je za predsednika Konfederacije Država Amerike otcepljene
južne države.
1882. godine –
Knez Milan Obrenović proglasio
je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. godine posle ubistva
njegovog oca kneza Mihaila,
a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. godine postao punoletan.
1900. godine –
Rođen je španski filmski režiser Luis
Bunjuel, jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio
je 32 filma, a “Andaluzijski pas” iz 1928. godine i “Zlatno doba” iz 1930.
godine postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma. Ostali filmovi: "Zemlja bez hleba", "Uspon u
nebo", "Zločinački život Arčibalda Krusa", "Robinson
Kruso", "Anđeo smrti", "Zvezdani put",
"Tristana”.
1903. godine - Umro
austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama
pesama, posebno po "Knjizi španskih pesama" i "Knjizi Geteovih
pesama". Komponovao je solo pesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana
Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pesnika.
1913. godine –
U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik Francisko Madera i
potpredsednik Pino Suares.
1921. godine -
Rođen centralnoafrički diktator Žan Bedel Bokasa, koji je na vlast došao vojnim
udarom 1966. godine, proglasio se 1972. godine doživotnim predsednikom, a 1976.
godine carem. Vojnim udarom srušio je bliskog rođaka, predsednika Davida Daka,
a 1977. godine je za ceremoniju krunisanja utrošio četvrtinu nacionalnog
proizvoda zemlje, promenivši naziv Centralnoafrička republika u
Centralnoafričko carstvo. Tokom vladavine - koju je obeležio neverovatnim
ekstravagantnostima, rasipanjem državne imovine i strašnim zločinima nad
sopstvenim narodom - povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde,
informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravstva, vojne i civilne avijacije,
državne uprave, kopnenog, rečnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i
telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. S vlasti ga je 1979. godine
zbacio bivši predsednik Dako i vratio zemlju u status republike.
1935. godine –
Rođen je Danilo Kiš, jedan
od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od
najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je izuzetan stilista širokog obrazovanja, u čijim je
delima sažeta sva gorčina surovog 20. veka a pored toga bio je dramaturg pozorišta “Atelje 212” u
Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Diplomirao
je svetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Najznačajnija dela: “Mansarda”, “Bašta,
pepeo”, “Peščanik”, “Grobnica za Borisa Davidoviča”, “Enciklopedija mrtvih”,
“Čas anatomije”, drama "Elektra 70", polemički spis
"Čas anatomije".
1942. godine -
Austrijski pisac Štefan Cvajg - koji je pred nacistima 1938. godine emigrirao u
SAD - u Brazilu je izvršio samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen
nacističkim varvarstvom. U ranim delima je, pod uticajem bečkog impresionizma,
psihoanalize Zigmunda Frojda i humanističke evropske tradicije, bio zaokupljen
lavirintima ljudske psihe. Dela: pripovetke "Pometenost osećanja",
"Amok", "Prvi doživljaj", romansirane biografije
"Žozef Fuše", "Marija Antoaneta", "Trijumf i tragika
Erazma Roterdamskog", "Marija Stjuart".
1966. godine –
Premijer Ugande Milton Obote preuzeo
je svu vlast u zemlji i naredio da se uhapsi pet ministara.
1967. godine –
Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i
južnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom
ratu.
1967. godine -
Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno predao izvršnu vlast generalu Suhartu,
zadržavši samo titulu predsednika.
1979. godine –
Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu
nezavisnost i postalo 40. članica Komonvelta.
1980. godine –
Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnu valutu šekel, koji je
zamenio izraelsku funtu.
1980. godine - Umro
austrijski slikar i pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika
ekspresionističkog slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog
poteza, rastočene forme i ekspresionističkog izraza. U toku Drugog svetskog
rata slikao je velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Njegove drame
"Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane
ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje
razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku vrednost.
1987. godine –
Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol, jedan od najznačajnijih
predstavnika pop-art slikarstva. Filmovi:
"Empajer", "San", "Devojke iz Čelzija",
"Usamljeni kauboji", "Meso", "Đubre", "Pobunjene
žene", "Krv za Drakulu".
1990. godine - U
glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru uklonjena posljednja statua Josifa
Visarionoviča Staljina.
1991.
godine - Dogovorom da BiH ostane u
granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko
entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su završeni pregovori trojice
lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije vođa muslimana Alija
Izetbegović odbio je da potpiše sporazum na koji je prethodno pristao, što je
ubrzalo izbijanje građanskog rata u BiH.
1991.
godine - SAD u Zalivskom ratu dale
Iraku rok od 24 časa da povuče vojsku iz Kuvajta ili će biti suočen sa
sveopštim napadom.
1992.
godine - Savet bezbednosti UN odlučio
da u srpske krajine pošalje 14.000 "plavih šljemova" s mandatom na
godinu dana i mogućnošću produženja.
1992.
godine - Umro vođa grčkih partizana
Vafijadis Markos, komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu. Iz
Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. godine zbog terora
Turske. Posle nemačke okupacije Grčke u Drugom svetskom ratu pobegao je iz
zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Početkom 1947. godine
postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, posle izbora na
teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947. godine proglasio je
republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu, u kojoj je
bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u
novembru 1948. godine iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, posle
čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.
1993. godine –
Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za
osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna
kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše
Jugoslavije.
1996. godine -
Francuska kao prva zemlja Evropske unije normalizovala diplomatske odnose sa
Saveznom Republikom Jugoslavijom i vratila ih na ambasadorski nivo.
1998. godine - Umro
vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od
1971. godine do 1973. godine. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike
palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim
veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u
Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista - pre Drugog svetskog rata prvak
Jugoslavije u plivanju, a posle rata šampion države u streljaštvu i osvajač
drugog mesta na svetskom streljačkom prvenstvu.
2002. godine –
U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta "Unita", koji se više od 30
godina borio za vlast u Angoli.
2005. godine –
U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo
je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.
2005. godine –
Legendarni komentator i doajen hrvatskog i jugoslovenskog sportskog
novinarstva Mladen Delić preminuo
je u Zagrebu u 86. godini.
2017. godine - Pronađeno je sedam planeta nalik Zemlji van Sunčevog sistema i na nekima od njih ima uslova za postojanje života. Planete se nalaze u sazvežđu Vodolija, 40 svetlosnih godina od Zemlje i orbitriraju oko jedne zvezde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!