Region: Koceljeva

Koceljeva

U plodnoj Tamnavskoj ravnici u severozapadnom delu Centralne Srbije nalazi se opština Koceljeva.  Admistrativni, privredni i kulturni centar opštine je varošica Koceljeva locirana u dolini reka Tamnave i Rasnice. Opština pripada Mačvanskom okrugu a njenspecifičan geografski položaj pomaže da se što više razvija.

Istorija

Još od davnina preko teritorije opštine Koceljeva prolazio je važan put, koji je povezivao dolinu Save sa dolinama reka Kolubare i Jadra. Od vremena starijeg neolita (starčevačka kultura) ovde je bilo naseljeno. Kroz istoriju se prvo pominje Gornja i Donja Spasojevica a u spisima paleškog i šabačkog distrikta 1737. godine prvi put se pominje ime Koceljeva. Samo ime Koceljeva je dobilo po biljci kocelja (znači „kiseljak“) mada po nekim izvorima ime je dobijeno po knezu Kocelja koji vladao ovim prostorima. Početkom 18. veka, Tamnavska kotlina igrala je izuzetnu ulogu u severozapadnom delu Srbije. Plodne ravnice tamnavskih i posavskih sela privlačile pažnju turskih aga i begova a poseban značaj imala je komunikacija Šabac - Valjevo. Najpoznatija ličnost ovog kraja je pop Luka Lazarević koji je jedan od pokretača Prvog srpskog ustanka. On je sa vojskom se utvrdio na Gomilici i tako dao značajan doprinos oslobađanju Valjeva. Nakon toga zajedno  sa protom Matejom Nenadović postavljen je za komandanta sektora na Drini. Nakon Drugog srpskog ustanka 1816. godine, brat Miloša Obrenovića, Jevrem Obrenović postavljen za nahijskog kneza sa konakom u Koceljevi. Novom administrativnom podelom 1884. godine Koceljeva dobija status opštine a jedan od prvih predsednika je bio Janko Veselinović. Pre nego što je postao predsednik opštine književnik Janko Veselinović, ostavio je veliki trag na stanovništvo radeći kao učitelj u selu Svileuva. Početkom 20.veka, tačnije 1901. godine, Koceljeva dobija novu školu a 1910. godine i prvi parni mlin za mlevenje žitarica. Tokom slavne Cerske bitke, komandno mesto vojvode Stepe Stepanović bilo je nedaleko od Koceljeve. Ubrzan privredno društveni razvoj Koceljeve posle Prvog svetskog rata dobija potvrdu 1924. godine kada Koceljeva postaje varošica. Između dva svetska rata u Koceljevi je veoma živahno. Zanatlije 1931. godine osnivaju Družinu za razonodu i zabavu „Majstorski sto“, koja ubrzo 1933. godine prerasta u Koceljevačko kultrurno prosvetno društvo „Zanatlija“. Veliki kulturni i ekonomski razvoj prekida Drugi svetski rat. Odmah po oslobađanu opštini menjaju ime u Koceljevo. Tek donošenjem statuta 1974. godine opština vraća svoje staro ime Koceljeva.

Kulturno – turistički potencijal

Poštojanja civilizacije od najranijih perioda na ovim prostorima dokazuju arheološki lokaliteti iz starijeg neolita(lokaliteti Starčevačke kulture u Koceljevi i Svileuvi); pa preko mlađeg neolita (lokaliteti Vinčanske kulture u Zukvama i Donjem Crniljevu); eneolita (lokaliteti „Bodnjik“ u Družetiću, „Glavičica“ u Gradojeviću i „Kik“ u Svileuvi); metalnih doba (lokaliteti u Družetiću, Svileuvi i Ljuticama) kao i iz antičkog perioda (lokaliteti u Svileuvi, Brdarici i Donjem Crniljevu).

Od kulturno istorijskih spomenika posebno se ističe manastir Kaona, pominje se  u turskom popisi 1528. godine, koji je u najtežim vremenima za narod bio jedan od usamljenih svetionika srpske pismenosti i duhovnosti.

Spomen obeležjem u Koceljevi odata je počast velikanima naše istorije i vojvodama  pop Luki Lazarević i Stepi Stepanović. Sećanje na postradale ratnike iz oba svetska rata, čuva se spomenicima po celoj opštini sa izgraviranim imenima junaka. Ovakvi spomenici se nalaze u Koceljevi, Šabačkoj Kamenici, Brdarici, Draginju, Donjem Crniljevu, Ljuticama, Batalagama,  Zukve.

U Koceljevi je veoma razvijen seoski turizam, pre svega zbog očuvane prirode, blage klime, čist vazduh, nezagađene reke i bogate flore i faune. Po razvijenom seoskom turizmu prednjači selo Družetić.

Naseljena mesta opštine Koceljeva:

Batalage, Brdarica, Bresnica, Galović, Goločelo, Gradojević, Donje Crniljevo, Draginje, Družetić, Zukve, Kamenica, Koceljeva, Ljutice, Mali Bošnjak, Svileuva, Subotica i Ćukovine.

Manifestacije u Koceljevi:

Moto skup – maj

Biciklijada - septembar

Koceljevački maraton – septembar

Festival zimnice - septembar

Kako stići do Koceljeve:

Koceljeva je podjednako udaljena od većih mesta iz svoga okruženja mada je obilaze velike saobraćajnice. Udaljenost do drugih mesta: Ub-a 24 km, Valjevo – 29 km, Obrenovac 35 km,Osečina 36 km, Šabac 38 km a od Beograda je udaljena 75 km.