Vest: Običaji za letnji Aranđelovdan

Običaji za letnji Aranđelovdan

Običaji za letnji Aranđelovdan

Današnji praznik nije crveno slovo, ali ga Srpska pravoslavna crkva i vernici veoma poštuju.

Arhangel Gavrilo je živa sila bestelesna i jedan od sedmorice serafima najbližih Božjem prestolu. Učestvovao je u Božjem stvaranju sveta i u borbi protiv „palih“ anđela, predvođenih samim zlom, Satanom.

Arhagel Gavrilo je svedočanstvo o početku nastajanja Božje tvorevine preneo proroku Mojsiju javivši mu se u pustinji i poučivši ga kako da napiše Knjigu postanja.

Slavi se kao anđeo blagovesnik zadužen za radosne ili blage vesti i onaj koji je najavio Zahariji rođenje Jovana Preteče Hristovog – Svetog Jovana Krstitelja.

Isti arhangel Gavrilo javio se Joakimu i Ani i najavio rođenje Presvete Bogorodice Marije, a potom i Presvetoj Bogorodici Mariji sa vešću da će roditi sina, spasitelja ljudskog roda, Gospoda Isusa Hrista.

Lik anđela Gavrila slika sa Presvetom Bogorodicom Marijom, koja prima Blagovest, je na carskim dverima pravoslavnih oltara koja se simbolično otvaraju tokom liturgije, jer je ovaj događaj otvorio put u Carstvo nebesko.

Najveća i najradosnija vest u hrišćanstvu koju je javio Blagovesnik je vest o Vaskrsenju Hristovom.

Ova scena sa arhangelom Gavrilom kako sedi na grobnom kamenu i pokazuje na prazan grob najčešće se slika na pravoslavnim predstavama događaja Vaskrsenja.

U narodu je praznik poznat i kao letnji Aranđelovdan za koji se vezuju mnogobrojni običaji, prema kojima je, onim koji poštuju veru tog dana zabranjen skoro svaki rad. Narod ga smatra zaštitnikom ljudi i stoke od vremenskih nepogoda. Svetom arhangelu Gavrilu je takođe dobro da se mole nerotkinje. Važi kao i najbolji dan za nove početke.

Freska u srednjevekovnom manastiru Mileševa, poznata kao Beli anđeo, jedna je od najlepših i najbolje očuvanih i proglašena je za sliku prošlog milenijuma. Smatra se jednim od najlepših radova
srpske i evropske umetnosti srednjeg veka.

Na slici je prikazan Arhanđel Gavrilo obučen u beo hiton koji sedi na kamenu i mironosicama rukom pokazuje mesto Hristovog vaskrsnuća, odnosno njegov prazan grob. Rađen je slobodnim, širokim potezima i odlikuje se monumentalnošću i visokom plastikom u modeliranju.

Prvi satelitski prenos video signala 1962. godine između Evrope i Severne Amerike sadržao je sliku Belog anđela iz Mileševe među prvim kadrovima koji su predstavljali pozdrav Evropljana prema Amerikancima. Nešto kasnije, isti signal je bio poslat u svemir prema mogućim vanzemaljskim oblicima života. Beli anđeo je odabran i za ovu priliku jer je postao širom sveta prepoznat kao simbol svekolikog mira.





Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar