Danas je međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama! NISI SAMA, PRIJAVI NASILJE!!!
O nasilju ne smemo govoriti samo kada se ono desi i na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, to mora biti svakodnevna tema u našem društvu, a pre svega u našim školama.
Prema statističkim podacima svaka druga žena u Srbiji preživi neki oblik nasilja, bilo fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog, a nasilje često ostaje „nevidljivo“ sve dok se ne desi tragičan ishod, a podatak da je 33 žena ubijeno zbog nasilja u porodici, mahom onih koje su godinama trpele nasilje u porodici zabrinjvajući je i i zahteva neodložnu reakciju svih nas da zaštitimo najugroženije.
Nasilje u porodici je najčešći oblik opštijeg problema nasilja nad ženama, čemu govore u prilog statistike da između 40 i 70 odsto ubistava gde su žrtve bile žene, počinioci su bili njihovi muževi ili verenici. Nasilje nad ženama koje vrše njihovi sentimentalni partneri najčešće ostaje neprijavljeno policiji, i karakteriše se trajnošću, širokom rasprostranjenošću, prisustvom tradicionalnih mehanizama okrivljavanja žrtve, prisustvom društvenih stereotipa koji zamagljuju pravu sliku ove pojave i odgovornost kako učinioca tako i institucija, navodi Paunović.
Kako poručuje Paunović, nedopustivo je da u vremenu kada govorimo o velikom civilizacijskom napretku, raspolažemo ovakvom statistikom. Nemamo pravo da ne reagujemo na nasilje i da pristanemo da se ono dešava i ostane iza zatvorenih vrata. Nasilje je naš zajednički problem i zbog toga je potrebno razviti bolju koordinaciju između ključnih službi na nacionalnom novou i lokalnim samoupravama, najpre u cilju prevencije nasilja nad ženama ali i za potrebe postupanja kada do nasilja dođe.
Za suzbijanje i efikasnu zaštitu od nasilja od presudnog je značaja međusektorska saradnja i u tom smislu važno je napomenuti da je u novembru 2011. godine usvojen Opšti protokol o postupanju i saradnji ustanova, organa i organizacija u situacijama nasilja nad ženama u porodici i u partnerskim odnosima, koji ustanovljava saradnju između nadležnih ministarstava.
Bez obzira na činjenicu da je u prethodnim godinama dosta učinjeno na prevenciji nasilja, i dalje moramo delovati u pravcu jačanja edukacija u školama. Neophodno je razvijati obuke zaposlenih u svim relevantnim institucijama sa ciljem prepoznavanja rizičnog ponašanja i situacija potencijalnog nasilja. Važno je unaprediti aktivnosti na lokalu, s obzirom na to da su jedinice lokalne samouprave ključni faktori neposrednog delovanja u prevenciji i zaštiti, jer nasilje više nije privatna stvar jednog stana ili kuće, država ima odgovornost da zaštiti žrtve nasilja. Mora se raditi na ekonomskom osnaživanju porodice jer je nasilje učestalije u siromašnim, disfunkcionalnim porodicama. Podrška loklanim nevladinim organizacijama koje pružaju usluge žrtvama nasilja i koje rade na prevenciji su važna karika za suzbijanje nasilja nad ženama.
Moramo biti svesni činjenice da je u pitanju opasan društveni problem, jer se iz porodica u kojima se događa nasilje generišu nove generacije nasilnika, navodi Paunović, napominjući da bi se rigoroznijim, maksimalnim kaznama, i brzim procesima smanjio prostor za nasilje i poslala poruka nasilnicima da će biti drastično kažnjeni, udaljeni od porodice i zatvoreni.
Paunović je ocenila da bi se prevazišli stereotipi i tabui o ovoj temi, važno je dobiti i unaprediti saznanja o pravima i pristupu tim pravima i na strani žena, ali i na strani institucija. Mnoge žene ostaju u začaranim krugovima nasilja, dodaje ona, i naglašava da žene nisu osnažene dovoljnim resursima i znanjem o tome kako mogu pristupiti svojim pravima i koristiti ih. Pažnju skreće činjenica da je svest o problemima vezanim za rodno zasnovano nasilje jedna od ključnih komponenta u zaustavljanju nasilja nad ženama.
Stručne organizacije civilnog društva koje se bave pitanjima nasilja nad ženama imaju veliki značaj u sprovođenju preventivnih aktivnosti u lokalnoj zajednici, sa ciljem sprečavanja nasilja, ali i kao i podsticanju žena da prijave nasilje u porodici. Veoma su važne edukacije građana o pravima i načinima na koje da ih ostvare, kako da prepoznaju nasilje i odgovore na adekvatan način.
Kancelarija za ljudska i manjinska prava pruža podršku organizacijama civilnog društva u sprovođenju antidiskriminacionih politika na lokalu u cilju unapređenja položaja osetljivih društvenih grupa koje se nalaze u povećanom riziku od diskriminacije, među kojim su i žene. Ove godine Kancelarija je podržala pet inicijativa organizacija civilnog društva, koje su tretirale problem nasilja nad ženama širom Srbije, sredstvima iz buxeta Republike Srbije u iznosu od 3, 5 miliona dinara.
Ona podseća da je Kancelarija za ljudska i manjinska prava pripremila je izveštaj o sprovođenju preporuka broj 17 i 23 CEDOW Komiteta, kao i da je priprema i izrada ovog izveštaja podrazumevala multisektorski pristup u smislu dostavljanja priloga i informacija o postignutim rezultatima neposredno nadležnih državnih organa. Strategija prevencije i zaštite od diskriminacije, koju je Vlada Republike Srbije usvojila na period od 2013. do 2018. godine, prepoznaje žene kao osetljivu društvenu grupu u visokom riziku od diskriminacije i dodaje da se u skladu sa tim preduzimaju predviđene mere.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1999. godine proglasila 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kako bi se podigla svest o činjenici da su žene širom sveta žrtve seksualnog, psihičkog, fizičkog, porodičnog nasilja, zlostavljanja i mnogih drugih vidova nasilja. Ovaj datum je odabran kao sećanje na brutalno ubistvo sestara Mirabal, političkih aktivistkinja, koje se dogodilo 1960. godine u Dominikanskoj Republici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!