Vest: Na današnji dan - 3. Jul -

Na današnji dan - 3. Jul -

Na današnji dan - 3. Jul -

321. godine – Rimski car Konstantin II, hrišćanin, proglasio je nedelju za dan odmora i verskog obreda.

1423. godine - Rođen francuski car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. godine do smrti 1483. godine okončao ujedinjenje Francuske. Tokom vladavine davao je gradovima privilegije, podstakao razvoj zanatstva i trgovine. Modernizovao je stare i podigao nove visoke škole.

1583. godine – Ruski car Ivan Grozni ubio je, u nastupu gneva, sina. Ovaj autokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima.

1608. godine- Francuski istraživač Samiel de Šamplen osnovao kanadski grad Kvebek.

1642. godine - Umrla francuska kraljica italijanskog porekla Marija de Mediči, koja je posle smrti kralja Anrija Devetog 1610. godine upravljala zemljom kao regentkinja uz sina Luja Trinaestog. Pokušavala je da suzbije samovolju visokog plemstva, a kad nije uspela da nađe oslonac u parlamentu, raspustila ga je 1614. godine, posle čega se skupština nije sastajala do Francuske revolucije 1789. godine.

1728. godine - Rođen škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.

1775. godine - General Džordž Vašington zvanično preuzeo komandu nad Kontinentalnom armijom u Američkom ratu za nezavisnost od Velike Britanije.

1849. godine - Francuske trupe ušle u Rim, slomivši otpor snaga pod komandom Đuzepa Garibaldija i ponovo ustoličile poglavara Rimokatoličke crkve papu Pija Devetog.

1854. godine - Rođen češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvarajući primenom modalne harmonije i neuobičajene ritmike dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je na Konzervatorijumu. Dela: opere "Jenufa", "Kaća Kabanova", simfonijska poema "Taras Buljba", horske kompozicije.

1866. godine - Pruska vojska porazila austrijske trupe u bici kod Sadove.

1881. godine - Pod pritiskom Velike Britanije, Otomansko carstvo potpisalo konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.

1883. godine - Rođen austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog dela koje izmiče definitivnoj proceni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. godine bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj instrukciji da budu spaljeni. Pisao je jezikom bez emocija i komentara - integrisane su u celinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. veka. Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski lekar", "Umetnik u gladovanju".

1898. godine - Američka mornarica porazila špansku flotu u kubanskoj luci Santjago u američko-španskom ratu.

1904. godine - Umro jevrejski pisac i publicista Teodor Hercl, osnivač i teoretičar modernog cionizma, koji se snažno zalagao za osnivanje jevrejske države u Palestini i razradio projekt te države. Izabran je 1897. godine za prvog predsjednika Svetske cionističke organizacije. Dela: "Jevrejska država", "Stara Nova zemlja".

1927. godine - Rođen engleski filmski režiser Ken Rasel, stvaralac izrazitog senzibiliteta, čiji je autorski stil prepoznatljiv po preziranju građanskog dobrog ukusa i po izuzetnom dejstvu čulnih atrakcija, vizuelnih, zvučnih i montažnih šokova. U filmovima je najviše istraživao psiho-seksualnu pozadinu umetničkog procesa i života umetnika. Filmovi: "Demoni", "Divlji mesija", "Gustav Maler", "Tomi", "Valentino".

1940. godine – Britanci su onesposobili veliki deo francuske flote stacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih mornara.

1944. godine - Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila glavni grad Belorusije Minsk i zarobila 100.000 nemačkih vojnika.

1950. godine - Američke i severnokorejske trupe sukobile se prvi put u Korejskom ratu.

1954. godine – U Velikoj Britaniji je ukinuto racionisano snabdevanje hranom uvedeno tokom i po završetku Drugog svetskog rata.

1962. godine - Alžir stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne vlasti.

1969. godine - Jedan od osnivača engleske rok grupe "Rolingstons" Brajan Džons udavio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne količine droge.

1972. godine - U saobraćaj puštena deonica Valjevo-Užice na pruzi Beograd-Bar. Cela pruga je puštena u redovan saobraćaj 28. maja 1976.

1972. godine - Indija i Pakistan potpisali mirovni sporazum, okončavši neprijateljstva izazvana 1971. godine građanskim ratom u Bangladešu.

1983. godine - U Beogradu završeno šesto zasedanje Konferencije UN za trgovinu i razvoj.

1987. godine - U Francuskoj ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Klaus Barbi, nacista nazvan "kasapin iz Liona", osuđen na doživotnu robiju za zločine protiv čovečnosti.

1988. godine - Raketa ispaljena sa američkog ratnog broda "Vensen" - greškom je, kako su tvrdili američki izvori - iznad Persijskog zaliva u poslednjoj sedmici iransko-iračkog rata oborila iranski putnički avion "erbas A300", usmrtivši svih 290 ljudi u letelici.

1992. godine - Bosanski Hrvati proglasili državu Herceg-Bosnu sa Mostarom kao glavnim gradom.

1995. godine – Jugoslovenski košarkaši postali su evropski šampioni na prvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne izolacije SR Jugoslavije.

 

1996. godine – Predsednik Rusije Boris Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat.

 

2001. godine - U nesreći do koje je došlo kada se ruski avion "Tu-154" srušio kod Irkutska u Sibiru, poginulo 145 ljudi, od kojih 136 putnika i devet članova posade. Uzrok nesreće - greška pilota.

 

2004. godine – Manastir Visoki Dečani uvršten je na listu svetske baštine UNESKO-a kao peti spomenik iz Srbije i Crne Gore. Na listi UNESKO-a nalazi se ukupno 754 spomenika iz celog sveta.


2008. godine - Kolumbijska vojska oslobodila Ingrid Betankur, tri Amerikanca i 11 kolumbijskih vojnika koje su kolumbijski pobunjenici više godina držali kao taoce.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar