Vest: Dan primirja i pobede

Dan primirja i pobede

Dan primirja i pobede

U znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom, u Srbiji i svetu obeležava se Dan primirja.

Kao glavni motiv za amblem praznika koristi se cvet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana, a na kojoj je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića vodila žestoke borbe protiv Bugara kako bi stvorila uslove za proboj Solunskog fronta. 

Simbolika cveta je višestruka, i zbog staništa, i zbog imena. Cvet je poznat i kao cvet feniks, jer čak i ako se potpuno osuši kad se zalije za 24 sata može da oživi, što simbolički ukazuje na vaskrs srpske države i vojske iz pepela posle Prvog svetskog rata.

Ime je dobila po kraljici Nataliji, jer ju je 1884. otkrio i opisao, zajedno sa botaničarem Josifom Pančićem, dvorski lekar kralja Milana Obrenovića - Sava Petrović.

Amblem za praznik je cvet Natalijine ramonde na crno-zelenoj traci, koja simbolizuje traku istih boja sa ordena takozvane Albanske spomenice.

Dan primirja kao državni praznik ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11 sati potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine. Kao Centralne sile borile su se Nemačka i Austrougarska, a na drugoj strani, sile Antante - Rusija, Francuska i Velika Britanija.

„Srbija je najduže učestvovala u tom ratu i u odnosu na broj stanovnika podnela je najveće žrtve - i civilne i vojne.

Dan primirja i pobede -1

Pobedu u Velikom ratu Srbija je nesrazmerno skupo platila. U do tada najstrašnijem sukobu koji je svet video, prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919, Srbija je izgubila 1.247.435 ljudi, odnosno 28 odsto celokupnog stanovništva koje je imala prema popisu iz 1914. godine, ili 60 odsto muške populacije. Od tog broja poginulo je ili umrlo od rana i epidemije 402.435 vojnika.

Šta je Albanska spomenica?

Spomenica za vernost otadžbini je državno vojno i civilno odlikovanje dodeljeno svim pripadnicima srpske vojske koji su se u zimu 1915. i 1916. godine povlačili preko nepristupačnih predela Albanije.

Tada su se vojska, vrhovna komanda, kralj, narodna skupština i civili povlačili preko Albanije u Grčku.

Srbija je, posle ogromnih gubitaka, uz pomoć saveznika na ostrvu Krf obnovila snage i krenula u proboj Solunskog fronta, do kog će doći 1918. godine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici !



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar