Vest: Na današnji dan - 27. Februar -

Na današnji dan - 27. Februar -

Na današnji dan - 27. Februar -

280. godine – Rođen je rimski imperator Konstantin I poznatiji kao Konstantin Veliki, koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva prema nekim izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu. Carem su ga 306. godine proglasili rimski legionari u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno s carem Istočnog rimskog carstva Valerijem Licinijanom Licinijem, a posle pobjede nad njim 324. godine sam celim carstvom do smrti 337. godine. Milanski edikt o toleranciji, izdao je 313. godine, kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim verama, a 325. godine je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330. godine Konstantinopolj kasnije Carigrad, novu prestonicu Rimskog carstva.

 

1617. godine – U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata.

 

1807. godine - Rođen američki pisac Henri Vodsvort Longfelou. Dela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".

1822. godine - U Beču prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. godine pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj meri bio narodni.

 

1844. godine – Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.

 

1846. godine - Rođen nemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara levog krila nemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije Nemačke. Dela: "Biografija Karla Marksa", "Istorija nemačke socijalne demokratije".

1847. godine - Rođena engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri, najveći tumač ženskih likova u delima Viljema Šekspira u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", delo znatne književne vrednosti.

 

1881. godine – Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. godine britanske trupe pod komandom lorda Kičinera odnele su presudnu pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.

 

1881. godine - Rođen islandski državnik Svejn Bjernson, prvi predsednik Islanda posle proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944. godine.

 

1887. godine – Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe “Velika petorica”, čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Od detinjstva je pokazivao i sjajan umetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dečak je svirao flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Na svom životnom delu, operi “Knez Igor” radio je 18 godina, a dovršili su je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

 

1900. godine – Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

 

1902. godine – Rođen je američki pisac Džon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. godine. Književni uspeh postigao je romanom “Kvart Tortilja” 1935. godine, a potom su usledila čuvena dela “O miševima i ljudima”, “Plodovi gneva”, “Zima našeg nezadovoljstva”, “Istočno od raja”, drama "Mesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".

1905. godine – Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva univerzitetska ustanova u Srbiji. Zakonom je Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim telom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke". Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. godine odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. godine. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830. godine, a 1833. godine je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. godine radila pod nazivom Licej ili Veliko učilište. Licej je 1841.  godine vraćen u Beograd i 1863. godine ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola. Prvi rektor univerziteta je bio Sima Lozanić.


1913. godine - Rođen američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom svešću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Dela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Prosjak i lopov”, "Hleb na vodama", "Veče u Vizantiji", zbirke pripovedaka "Mornar sa Bremena", "Mešovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija".

 

1932. godine – Rođena je Elizabet Tejlor, američka filmska glumica, dobitnica Oskara za filmove “Baterfild 8” i “Ko se boji Virdžinije Vulf”, "Ajvanho", "Kleopatra", "Ukroćena goropad", "Dr Faust".

 

1933. godine – U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorela je zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i iskoristili su ga za potpuno preuzimanje vlasti i stvaranje sistema u kome je Adolf Hitler imao neograničena prava. Dan nakon toga potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava. Ovime su osnovna građanska prava, garantovana Vajmarskim ustavom, bila van snage što je otvorilo put progonu političkih protivnika. Krajem marta proglašen je Zakon o posebnim ovlašćenjima, početkom maja raspušteni su sindikati, a u junu i julu i sve političke partije. Progoni su se proširili i na istaknute naučnike i umetnike, pa su Nemačku napustili, među ostalima, Albert AjnštajnBertolt BrehtErih Marija Remark i porodice Tomasa i Hajnriha Mana.

 

1936. godine – Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. godine. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je uporni kritičar boljševika, ali ga je diktatorski režim tolerisao, jer se ustručavao od izazivanja potencijalno krajnje neprijatnog skandala, pa mu je do smrti omogućavao uslove za istraživanja.

1939. godine – Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka u Španiji.

1952. godine – Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

1963. godine – Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici je posle 33 godine okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od 1930. godine živeo u izbeglištvu.

 

1968. godine - Donji dom parlamenta ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku Britaniju.

 

1976. godine - Eskimski lideri predočili kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada skoro pola miliona kvadratnih kilometara Kanade.

 

1976. godine – U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.

 

1978. godine - Egipat ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim Arapima.

1986. godine - Posle obaranja s vlasti filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao na Havaje.

1991. godine - Završen Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv Iraka. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.

 

1993. godine – Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septembra 2002. godine na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

 

1994. godine – U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo je deset i ranjeno 60 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.

 

1996. godine – SR Jugoslavija je ukinula sankcije protiv Republike Srpske ,blokada na Drini, uvedene 4. avgusta 1994. godine.

 

1999. godine – Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

 

2002. godine – Umro je Spajk Miligan, osnivač britanske komedije 20. veka.

 

2003. godine – Tribunal u Hagu osudio je bivšu predsednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora, koja je krajem 2002. godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz zatvora je prevremeno puštena 27. oktobra 2009. godine nakon što je odslužila dve trećine kazne.

 

2003. godine – Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti planete za 2050. godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti ljudi od AIDS-a.

 

2008. godine – U Beogradu je umrla pesnikinja Mira Alečković. Objavila je dvadesetak knjiga za decu i približno toliko dela poezije i proze za odrasle. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu.  Bila je dugogodišnji predsjednik Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Dobitnica je Ordena legije časti za unapređenje kulturne saradnje sa Francuskom. Bila je učenica a kasnije i velika prijateljica sa pesnikinjom Desankom Maksimović.

 

2010. godine – U snažnom zemljotresu jačine 8,8 stepeni po Rihteru, koji je pogodio Čile i izazvao cunami, poginulo je više od 800 osoba.

 

2012. godine – Francuski film “Umetnik”, reditelja Mišela Azanavičijusa i američki film Martina Skorsezea “Hugo” osvojili su po pet statua Oskara na 84. dodeli ovih nagrada.


2013. godine – Papa Bendikt XVI poslednji put se obratio vernicima na Trgu Svetog Petra u Rimu emotivnim govorom pred 150.000 ljudi, aludirajući na neke od skandala koji su obeležili njegovo osmogodišnje papinstvo. Benedikt prvi je papa koji je abdicirao u poslednjih šest vekova, a odluku o povlačenju doneo je 17. decembra 2012. godine, upravo na dan kada je dobio dosije o aferi “Vatiliks”, koja je iznela papinu privatnu prepisku gde se Vatikan predstavlja kao leglo intriga i unutrašnjih sukoba.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar