Na današnji dan - 27. Februar -
280. godine –
Rođen je rimski imperator Konstantin
I poznatiji kao Konstantin
Veliki, koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva prema nekim
izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu. Carem
su ga 306. godine proglasili rimski legionari u Britaniji, posle čega je u nizu
sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Rimskog carstva. Od
312. je vladao zajedno s carem Istočnog rimskog carstva Valerijem Licinijanom
Licinijem, a posle pobjede nad njim 324. godine sam celim carstvom do smrti
337. godine. Milanski edikt o
toleranciji, izdao je 313. godine, kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim
verama, a 325. godine je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je
stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330.
godine Konstantinopolj kasnije Carigrad, novu prestonicu Rimskog carstva.
1617. godine –
U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su
vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su
zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju
od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata.
1807. godine -
Rođen američki pisac Henri Vodsvort Longfelou. Dela: indijanski ep
"Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o
ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".
1822.
godine - U Beču prestale da izlaze
"Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. godine pokrenuli i
uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić.
Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj meri bio narodni.
1844. godine –
Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.
1846. godine - Rođen
nemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i
teoretičara levog krila nemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza
Spartaka" i Komunističke partije Nemačke. Dela: "Biografija Karla
Marksa", "Istorija nemačke socijalne demokratije".
1847.
godine - Rođena engleska pozorišna
glumica Elen Ališa Teri, najveći tumač ženskih likova u delima Viljema Šekspira
u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. Posebno su
upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije,
Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem
Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner.
Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", delo znatne
književne vrednosti.
1881. godine –
Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan
1900. godine britanske trupe pod komandom lorda Kičinera odnele su presudnu
pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.
1881. godine -
Rođen islandski državnik Svejn Bjernson, prvi predsednik Islanda posle
proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944. godine.
1887. godine –
Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar
Borodin, pripadnik muzičke grupe “Velika petorica”, čije je delo
značajno doprinelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Od detinjstva je pokazivao i sjajan umetnički talenat i
interesovanje za prirodne nauke. Kao dečak je svirao flautu i klavir, kasnije i
violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama
i istočnjačkim folklorom. Na
svom životnom delu, operi “Knez Igor” radio je 18 godina, a dovršili su
je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske
romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.
1900. godine –
Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao
sekretarom.
1902. godine –
Rođen je američki pisac Džon
Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. godine.
Književni uspeh postigao je romanom “Kvart Tortilja” 1935. godine, a potom su
usledila čuvena dela “O miševima i ljudima”, “Plodovi gneva”, “Zima našeg nezadovoljstva”,
“Istočno od raja”, drama "Mesec je zašao", putopis
"Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina
Četvrtog".
1905. godine –
Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva
univerzitetska ustanova u Srbiji. Zakonom je
Univerzitet proglašen "najvišim samoupravnim telom za višu stručnu
nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke". Prva škola
univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. godine odlukom vođe Prvog
srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka
1813. godine. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830. godine, a
1833. godine je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. godine radila pod
nazivom Licej ili Veliko učilište. Licej je 1841. godine vraćen u Beograd i 1863. godine ukazom
kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola. Prvi rektor univerziteta je bio
Sima Lozanić.
1913.
godine - Rođen američki pisac Irvin
Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom svešću i živim
dijalogom. Borio se u Drugom svetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Dela:
romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Prosjak i
lopov”, "Hleb na vodama", "Veče u Vizantiji", zbirke
pripovedaka "Mornar sa Bremena", "Mešovito društvo",
"Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija".
1932. godine –
Rođena je Elizabet Tejlor,
američka filmska glumica, dobitnica Oskara za filmove “Baterfild 8” i “Ko se
boji Virdžinije Vulf”, "Ajvanho", "Kleopatra",
"Ukroćena goropad", "Dr Faust".
1933. godine – U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorela je
zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti
su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i iskoristili
su ga za potpuno preuzimanje vlasti i stvaranje sistema u kome je Adolf
Hitler imao neograničena prava. Dan nakon toga potpisana je
Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava.
Ovime su osnovna građanska prava, garantovana Vajmarskim ustavom, bila van
snage što je otvorilo put progonu političkih protivnika. Krajem marta proglašen
je Zakon o posebnim ovlašćenjima, početkom maja raspušteni su sindikati, a u
junu i julu i sve političke partije. Progoni su se proširili i na istaknute
naučnike i umetnike, pa su Nemačku napustili, među ostalima, Albert Ajnštajn, Bertolt
Breht, Erih Marija Remark i porodice Tomasa i Hajnriha
Mana.
1936. godine – Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač
Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu
1907. godine. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge
naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Njegova
teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline,
posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je uporni kritičar
boljševika, ali ga je diktatorski režim tolerisao, jer se ustručavao od
izazivanja potencijalno krajnje neprijatnog skandala, pa mu je do smrti
omogućavao uslove za istraživanja.
1939. godine – Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka u Španiji.
1952. godine – Održana je prva sednica UN u novom stalnom
sedištu svetske organizacije u Njujorku.
1963. godine –
Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici je posle 33 godine
okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije,
Gavinjo je od 1930. godine živeo u izbeglištvu.
1968. godine -
Donji dom parlamenta ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku
Britaniju.
1976. godine -
Eskimski lideri predočili kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada skoro pola
miliona kvadratnih kilometara Kanade.
1976. godine –
U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački
front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.
1978. godine -
Egipat ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim
Arapima.
1986.
godine - Posle obaranja s vlasti
filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao na
Havaje.
1991.
godine - Završen Zalivski rat SAD i
savezničkih zemalja protiv Iraka. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta,
koji su okupirali 1. avgusta 1990.
1993. godine –
Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20
putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u
nepoznatom pravcu. Nebojša
Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septembra 2002. godine na
15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
1994. godine –
U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo je deset i
ranjeno 60 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.
1996. godine –
SR Jugoslavija je ukinula sankcije protiv Republike Srpske ,blokada na Drini,
uvedene 4. avgusta 1994. godine.
1999. godine –
Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su
da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega
se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima
eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih
su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.
2002. godine –
Umro je Spajk Miligan,
osnivač britanske komedije 20. veka.
2003. godine –
Tribunal u Hagu osudio je bivšu predsednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora, koja je krajem 2002.
godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz
zatvora je prevremeno puštena 27. oktobra 2009. godine nakon što je odslužila
dve trećine kazne.
2003. godine –
Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti
planete za 2050. godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti
ljudi od AIDS-a.
2008. godine –
U Beogradu je umrla pesnikinja Mira
Alečković. Objavila je dvadesetak knjiga za decu i približno toliko dela
poezije i proze za odrasle. Diplomirala je u Beogradu
književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Bila je dugogodišnji predsjednik Društva
Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Dobitnica je Ordena legije časti za
unapređenje kulturne saradnje sa Francuskom. Bila je učenica a kasnije i velika
prijateljica sa pesnikinjom Desankom Maksimović.
2010. godine –
U snažnom zemljotresu jačine 8,8 stepeni po Rihteru, koji je pogodio Čile i
izazvao cunami, poginulo je više od 800 osoba.
2012. godine – Francuski film “Umetnik”, reditelja Mišela Azanavičijusa i američki film Martina Skorsezea “Hugo” osvojili su po pet statua Oskara na 84. dodeli ovih nagrada.
2013. godine –
Papa Bendikt XVI poslednji
put se obratio vernicima na Trgu Svetog Petra u Rimu emotivnim govorom pred
150.000 ljudi, aludirajući na neke od skandala koji su obeležili njegovo
osmogodišnje papinstvo. Benedikt prvi je papa koji je abdicirao u poslednjih
šest vekova, a odluku o povlačenju doneo je 17. decembra 2012. godine, upravo
na dan kada je dobio dosije o aferi “Vatiliks”, koja je iznela papinu privatnu
prepisku gde se Vatikan predstavlja kao leglo intriga i unutrašnjih sukoba.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!