Vest: Na današnji dan - 23. Februar -

Na današnji dan - 23. Februar -

Na današnji dan - 23. Februar -

1574. godine – U Francuskoj je izbio peti verski rat između katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. veka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789. godine.

 

1685. godine – Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najznačajniji kompozitor baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi. Najznačajnija dela: “Rinaldo”, “Julije Cezar”, “Mesija”, “Izrael u Egiptu”, orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet". Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prestonice, a 1719. godine poverena mu je organizacija i vođenje Kraljevske muzičke akademije.

 

1792. godine – Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke akademije 1768. godine i njen prvi predsednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim raspravama o slikarstvu. 1821. godine – U Rimu je umro engleski pesnik Džon Kits, čija se dela soneti, spev “Endimion”, pesme “Oda slavuju”, “Oda grčkoj urni”, “Oda jeseni” ubrajaju među najlepša poetska dela na engleskom jeziku.


1836. godine – Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima i Dejvi Kroket, pala je 6. marta, a svi branioci su izginuli.

 

1855. godine - Umro nemački matematičar, fizičar i astronom Karl Fridrih Gaus, osnivač matematičke škole i direktor astronomske opservatorije u Getingenu, tvorac više geodezije i teorije površi. Pronašao je niz metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji, analizi, astronomiji, otvorio novu etapu u razvoju diferencijalne geometrije i postavio temelje savremene nebeske mehanike i astronomije. Konstruisao je geodetski instrument heliotrop. Više matematičkih pojmova nazvano je po njemu - Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija. Jedinica za magnetnu indukciju nazvana je "gaus", ali se sada, u čast srpskog naučnika Nikole Tesle, u Međunarodnom sistemu jedinica koristi isključivo oznaka "tesla". Dela: "Teorija motus korporum cel coelestium".

 

1866. godine – Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza, ujedinitelj Moldavije i Vlaške primoran je da abdicira i da napusti zemlju. Nasledio ga je Karol I, princ od Hoencolerna, koji je 1881. godine postao prvi rumunski kralj.

 

1883. godine - Rođen nemački filozof Karl Teodor Jaspers, tvorac filozofije egzistencije. Po završetku medicinskog fakulteta radio je na Psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu, a potom bio profesor filozofije dok ga 1937. godine nisu otpustili nacisti, jer je osuđivao njihovu politiku. Smatrao je da filozofija mora da se bavi smislom celine stvarnosti. Objavio je 25 knjiga iz oblasti psihijatrije i filozofije. Dela: "Filozofija", "Opšta psihopatologija", "Psihologija pogleda na svet", "Um i egzistencija", "O istini", "O izvoru i cilju istorije".

 

1883. godine - Rođen američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom". Ostali filmovi: "Čarobnjak iz Oza", "Kapetan Hrabrost", "Jovanka Orleanka".

 

1898. godine – Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom “Optužujem”, u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.

 

1905. godine – Američki advokat Pol Persi Haris osnovao je u Čikagu Rotari klub.

 

1918. godine - Jedinice novoosnovane Crvene armije kod Narve i Pskova u Prvom svetskom ratu zaustavile nemačku ofanzivu. Sovjetska armija je nosila naziv Crvena armija do 1946. godine.

 

1919. godine – Benito Musolini je napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom “Fasci del Combattimento” Borbeni odredi.

 

1931. godine – Umrla je australijska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

 

1933. godine - Japan počeo okupaciju Kine severno od velikog Kineskog zida.

 

1934. godine – Ubijen je lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.

 

1938. godine – U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.

 

1942. godine - Japanska podmornica u Drugom svetskom ratu bombardovala američku rafineriju nafte kod Santa Barbare u Kaliforniji.

 

1944. godine – U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

 

1959. godine – Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasedanje u Strazburu.

 

1965. godine – U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel, “mršavi” iz tandema Stanlio i Olio. Filmovi: "Muzička kutija", "Naši odnosi", "Na Divljem zapadu", "Dva dobra drugara".

 

1970. godine – Britanska Gvajana postala je nezavisna republika u okviru Komonvelta.

 

1981. godine – U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera upala je, uz pucnjavu, u španski parlament.

 

1991. godine – Vojnim pučem u Tajlandu je oborena vlada Čatičaja Čunavana, a vlast je preuzela vojna hunta.

 

1994. godine – Bosanski Muslimani i Hrvati zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

 

1996. godine - Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina - general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel - navodno u porodičnom obračunu ubijeni u Iraku tri dana po povratku iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu.

 

1998. godine - Šefovi diplomatija zemalja Evropske unije ukinuli zabranu kontakata s Iranom na visokom novou.

 

1999. godine – Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

 

2001. godine – U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbednosti za vreme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učešće u političkim ubistvima počinjenim između oktobra 1998. godine i januara 2001. godine. Osuđen je 30. januara 2003. godine na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove  na Ibarskoj magistrali.

 

2001. godine –  U Skoplju održan četvrti samit predsednika država i vlada članica Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi. Predsedavajući Predsedništva BiH Živko Radišić i jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica potpisali deklaraciju o prihvatanju Povelje o dobrosusjetskim odnosima, stabilnosti, bezbednosti i saradnji u jugoistočnoj Evropi.

 

2003. godine – Umro je američki rok muzičar Haui Epštajn. Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers.

 

2005. godine – U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a blizu 1.000 osoba je povređeno.

 

2005. godine – Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića, zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima, koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se ubrzo dobrovoljno predao tom sudu, gde je 2008. osuđen na tri godine zatvora. Umro je 16. aprila 2010. godine u Sarajevu.

 

2008. godine – Umro je bivši predsednik Republike Slovenije i nekadašnji predsednik Predsedništva SFRJ Janez Drnovšek.

 

2009. godine – Film Denija Bojla “Milioner s ulice”, snimljen prema romanu indijskog pisca Vikosa Svarupa, proglašen je za najbolje ostvarenje i dobio je osam nagrada na 81. svečanosti Oskara.

 

2011. godine – Haški tribunal osudio je penzionisanog generala MUP-a Srbije Vlastimira Đorđevića na 27 godina zatvora, proglasivši ga krivim za zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar