Vest: Za prestanak muka, pomolite se danas Svetom Kaliniku

Za prestanak muka, pomolite se danas Svetom Kaliniku

Za prestanak muka, pomolite se danas Svetom Kaliniku

Srpska pravoslavna crkva i  njeni vernici danas slave Svetog mučenika Kalinika; Svetu mučenicu Serafimu.

Sveti mučenik Kalinik

Rodom iz Kilikije. Vaspitan od malena u hrišćanskom blagočešću. Ostavivši sve pošao da propoveda Jevanđelje. U Ankiri bude uhvaćen od nekoga neznabožačkog kneza Sakerdona. Kada mu knez grozno pripreti mukama, ako se ne pokloni idolima, odgovori mu sv. Kalinik: "meni je svaka muka za Boga moga tako dobro došla kao gladnome hleb". Posle strašnih istjazanja i poboja, obu ga knez u gvozdene opanke, sa ekserima unutra, i naredi da ga teraju u grad Gangrski, jer niti ga smede više mučiti niti pogubiti u Ankiri, pošto mnogi gledajući junačko trpljenje Božjega čoveka obratiše se u veru Hristovu. Uz put ožedniše vojnici, i ne bi vode. Sv. Kalinik se pomoli Bogu, i izvede vodu iz jednog kamena. Kad stigoše u grad Gangrski baciše mučitelji sv. Kalinika u peć zažarenu. Svetitelj se pomoli Bogu govoreći: "blagodarim ti, Oče nebesni, što si me učinio dostojnim ovoga časa, u koji za ime Tvoje sveto umirem". Po tom uđe u oganj. Kada se oganj ugasi, nađoše telo njegovo mrtvo ali celo i od ognja nepovređeno. Česno postrada i uvenča se vencem večne slave oko 250 god.

Sveta mučenica Serafima

Devojka iz Antiohije. Živela u domu neke Savine, senatorke, koju privede veri Hristovoj. Čuvši za nju neki Viril, mučitelj hrišćana, naredi te je dovedoše preda nj. Pošto Serafima osta nepokolebljiva u veri svojoj, naredi mučitelj, da se baci u tamnicu, i posla neke mladiće, da s njom prenoće i da je oskvrne. Serafima se Bogu moljaše u tamnici, kad mladići stigoše pred tamnička vrata. Tu najedanput zablješta pred njima angel Božji s mačem u ruci, i oni padoše kao mrtvi, potpuno nesvesni i raslabljeni. Sutradan mučitelj zamoli Serafimu, te molitvom povrati mladiće k svesti. Pripisujući sve ovo mađijama Viril naredi, te ovu svetu devicu najpre žegoše svećama, a po tom je biše štapovima. No kad nju bijahu, odlomi se jedan komad štapa, odskoči i udari Virila u oči, od čega on oslepi. Najzad mačem odsekoše glavu ovoj Hristovoj sluškinji, i ona predade duh svoj Bogu. Blagočestiva Savina česno pogrebe njeno telo, od koga poče teći iscelenje mnogima. Postrada sv. Serafima u vreme cara Adrijana (117 - 138).

Sveta mučenica Teodotija

Mlada udovica sa troje dece. U Solunu, zajedno sa sv. Anastasijom (22 dec.), Teodotija se trudila na delu Božjem, predana potpuno životu blagočestivom. U vreme gonjenja Dioklecijanova na smrt osuđena, i zajedno sa svojom decom bačena u peć ognjenu. Duše njihove svete vinuše se u nebesku domovinu.

Sveti mučenik Jevstatije Mchetski

Persijanac, rodom iz jednoga sela, Arbuketa. U svojoj 30 godini došao u Mchet grad, i tu videći kako hrišćani žive i veruju primi krštenje. Mučen za Hrista i posečen u Tiflisu 589 god. Mošti njegove počivaju u sabornoj crkvi u Mchetu i daju iscelenje verujućim.

Beseda

o odlaganju Dana Strašnoga po milosti božjoj

Ne docni Gospod s obećanjem, kao

što neki misle da docni, nego nas

trpi, jer ne će da ko pogine, nego

svi da dođu u pokajanje (II Pet. 3, 9).

Milost Božja, braćo, odlaže onaj dan koji gori kao peć, po rečima proročkim (Mal. 4, 1). Neka se, dakle, zastide rugači, koji se rugaju obećanju Božjem i govore: gdje je obećanje dolaska Njegova? Nije Bog zaboravio obećanje Svoje nego su grešnici zaboravili sami sebe. A Bog po neizmernoj milosti Svojoj čeka, da grešnici dođu k sebi, i pokaju se, i pripreme se za dan onaj, koji se ne ponavlja. Gle, dan onaj nije kao mnogi dani, koji se daju ljudima radi pokajanja i pripreme za susret s Bogom. Dan je onaj jedan, i razlikuje se od svih ostalih dana, jer on ne dolazi za pokajanje nego za sud. Kao što je Sud Strašni jedan, i nepovtoriv, tako je i dan onaj jedan i nepovtoriv.

Bog ne želi da ko od ljudi pogine. On nije stvorio ljude za pogibiju nego za spasenje. Ima li baštovana, koji sejući povrće želi, da mu se povrće sasuši i propadne? A Bog je mudriji i sažaljiviji od svih ljudi. Jednu želju Bog ima, na ime: da se svi ljudi pokaju i od zla povrate. Kako se raduje vinogradar, kad mu se uveli vinograd povrati, i ponovo ozeleni i plod donese! Kolika li je tek radost Boga i angela Božjih, kad se duše ljudske, uvele od greha, povrate, i podmlade od suza pokajanja, i donesu plod pokajanja.

O Gospode, milosrdni i čovekoljubivi, pomozi grešnicima, da osete milost Tvoju i sažaljivost Tvoju prema njima, - da osete i da se pokaju, - da se pokaju i povrate sa opakih putova svojih. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar