Vest: Svetac koji ne prašta nevernicima. Danas slavimo prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja

Svetac koji ne prašta nevernicima. Danas slavimo prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja

Svetac koji ne prašta nevernicima. Danas slavimo prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Prenos moštiju Sv. apostola Vartolomeja; Sveti apostol Tit.

Svetac koji ne prašta nevernicima. Danas slavimo prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja-0Prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja

Ovoga dana praznuje se prenos moštiju sv. Vartolomeja, dok je glavni praznik njegov 11. juna. Kada ovaj veliki apostol bi raspet na krst u Albanopolju Jermenskom, hrišćani skidoše telo njegovo i česno sahraniše u olovni kovčeg. Pa kako se na grobu apostola događahu mnogobrojna čudesa, naročito iscelenja bolnih, zbog čega se uvećavaše broj hrišćana, to neznabošci uzeše kovčeg s moštima Vartolomejevim i baciše u more. U isto vreme baciše još četiri kovčega s moštima četiri mučenika: Papijana, Lukijana, Grigorija i Akakija. No po Božjem Promislu kovčezi ne potonuše, nego vodom nošeni doplivaše, i to: Akakijev u grad Askalus, Grigorijev u Kalabriju, Lukijanov u Mesinu, Papijanov na drugu stranu u Siciliju, a Vartolomejev na Liparska ostrva. Nekim tajanstvenim otkrovenjem uznade episkop Liparski, Agaton, o približenju Liparu moštiju sv. apostola Vartolomeja. Agaton sa klirom i narodom izađe na obalu i dočeka kovčeg sa velikom radošću. Tom prilikom desiše se mnoga iscelenja bolnih od moštiju sv. apostola. Mošti su te bile položene u crkvi sv. Vartolomeja, i tu su ležale do vremena Teofila ikonoborca (oko 839 god.), pa kako tada muslimani zagroziše Liparima, to mošti apostolske behu prenete u grad Benevent. Tako Gospod proslavi Svoga apostola čudesima i za života i posle smrti.

Svetac koji ne prašta nevernicima. Danas slavimo prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja-1Sveti apostol Tit

Jedan od Sedamdesetorice. Rođen na Kritu i vaspitan na filosofiji i poeziji grčkoj. Povodom jednoga sna on uze da čita proroka Isaiju, i posumnja u svumudrost jelinsku. Čuvši za Hrista Gospoda on ode u Jerusalim sa još nekim Krićanima, i lično ču reči Spasiteljeve i vide moćna dela Njegova. Srce njegovo mladićsko sve se prilepi Hristu. Docnije bi kršten od apostola Pavla, kome kao sin ocu posluži u delu jevanđelskom. Pavle toliko ljubljaše Tita, da ga nazivaše čas sinom (Tit. 1, 4) čas bratom (II Kor. 12, 18). Putovaše Tit mnogo sa velikim apostolom naroda, i bi od ovoga postavljen za episkopa Kritskog. Pri stradanju Pavlovom u Rimu bio prisutan i Tit, i česno sahranio telo učitelja i oca svoga duhovnoga. Po tom se vratio na Krit, gde je s velikim uspehom krštavao neznabošce i upravljao mudro crkvom Božjom do duboke starosti. Upokojio se u 94 godini svoga života.

Sveti ispovednici Edeski

Stradali mnogo po tamnicama i u progonstvu za veru pravoslavnu u vreme cara Valenta, koji se držaše Arijeve jeresi. No pod carem Teodosijem oslobođeni.

Sveti Mina patrijarh Carigradski

Mudro upravljao crkvom od 536 - 552 god. Pre toga upravljao domom sv.Sampsona (za bedne i nevoljne). Pri njegovom hirotonisanju za episkopa učestvovao i papa Agapit koji tada dođe u Carigrad radi opovrgnuća i nizvrgnuća jeretičkog patrijarha Antima.

Beseda

o tamnici otvorenoj i mraku osvetljenom

Da rečeš sužnjima: izidite; onima

koji su u mraku: pokažite se (Isa. 49, 9).

Ko je veći sužanj od onoga što je gresima vezan? Ima li većega mraka od mraka greha, smrti i ada? Ko može drešiti od greha? Jedini Bog; to su priznavali i sami književnici i fariseji (Mk. 7, 7). Hristos odreši od greha mnoge, i učini slobodnim i zdravim. Ako, dakle, jedini Bog može drešiti od greha sužnje grehe, zašto Ga Jevreji ne priznaše za Boga? Zato što i oni behu vezani grehom, pa ne mogoše do kraja logično rasuđivati, niti se pak dadoše Gospodu da i njih odreši od uza greha. Pogledajte, u kakvu glupost padaju mudraci Jevrejski: dok na jednoj strani tvrde, da jedini Bog može drešiti ljude od greha, dotle na drugoj strani optužuju Hrista da On dejstvuje pomoću đavola! Đavo je onaj koji vezuje, kako će đavo drešiti? Đavo je onaj koji upropašćuje čoveka, kako će on i spasavati? Tamo gde su đavoli, tamo je i tamnica: greh, smrti i ad. Jedini je Hristos imao moć, moć božansku, nesravnjivu da iz te tamnice izvodi i spasava duše ljudske. Sinko, opraštaju ti se gresi! Momče, ustani! Lazare, iziđi napolje! Svojom moćnom rečju On je kidao veze grešnika i izvodio mrtve na svetlost života. Svojim silaskom u ad On je razorio presto satanin i oslobodio duše pravedničke. Svojim vaskrsenjem On je otkrio potpuno i savršeno Svoju neodoljivu vlast nad svim vezama đavolskim, nad svim spletkama adskim, i nad poslednjim neprijateljem - smrću.

O Gospode, Pobedniče demona, Osloboditelju od greha, Vaskrsitelju mrtvih, Tebi se klanjamo i Tebe molimo: oslobodi nas, vaskrsni nas i blagoslovi nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar