Vest: Svetac koji je lečio verom. Danas je Sveti Evmenije Gortinski

Svetac koji je lečio verom. Danas je Sveti Evmenije Gortinski

Svetac koji je lečio verom. Danas je Sveti Evmenije Gortinski

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Sveti Evmenije Gortinski; Sveta mučenica Ariadna.

Svetac koji je lečio verom. Danas je Sveti Evmenije Gortinski-0Sveti Evmenije Gortinski

Sveti Evmenije episkop Gortinski, na Kritu. Od mladosti svedušno pošao za Hristom, oslobodivši se od dva teška bremena: od bremena bogatstva i od bremena tela. Prvog bremena oslobodio se razdavši sve svoje imanje ništim i ubogim, a drugoga velikim postom. I tako prvo sebe isceli, pa onda poče drugima davati iscelenje. Bestrastan i ispunjen blagodaću Duha Svetoga Evmenije zasija svetlošću, koja se ne mogaše sakriti. Pa kao što je pisano ne može se grad sakriti kad na vrhu gore stoji (Mat. 5, 14), ne može se ni Evmenije sveti sakriti od sveta. Videše ga ljudi i izabraše za episkopa u Gortinu. Kao episkop op upravljaše stadom Hristovim kao pastir dobri. "Beše otac sirotim, bogatstvo ništim, uteha žalosnim, iscelitelj bolnim, i predivan čudotvorac. Molitvom je činio čudesa mnoga: opaku zmiju umrtvio, demone izgonio, bolesnike mnoge iscelio; i to ne samo u svome mestu nego i u Rimu i u Tivaidi. U Tivaidi molitvom kišu isprosi u Boga u vreme suše; i tamo najzad i skonča zemni život svoj i preseli se u večne obitelji Gospoda svojega. Živeo i delovao u VII stoleću.

Svetac koji je lečio verom. Danas je Sveti Evmenije Gortinski-1Sveta mučenica Ariadna

U gradu Promisi u Frigiji za vreme cara Adrijana beše neki vlastelin Tertil neznabožac. Ariadna devica beše mu robinja, i hrišćanka. Na dan rođenja svoga sina Tertil uredi veliko žrtvoprinošenje idolima, na koje blagočestiva Ariadna ne pođe nego osta doma moleći se Bogu istinome. Gospodar njen razgnevi se na nju zbog toga i poče je prisiljavati da se odrekne Hrista i pokloni idolima. No kako se Ariadna otkaza to učiniti, on je namuči bijenjem i drugim ljutim mukama, pa je baci u tamnicu. Onda je pusti iz tamnice i najuri od kuće; no ubrzo se raskaja, što je pusti, te posla sluge da je uhvate i vrate. Ariadna se beše već udaljila iz grada. Kada vide gonitelje ona se pomoli Bogu pri jednoj velikoj steni, i stena se rastvori i sakri Ariadnu. Sluge se od toga zbuniše, među sobom zavadiše i pobiše, te izgiboše jedan od drugog.

Sveti mučenik Bidzin knez Gruzinski

Postradao za Hristovu veru od šaha Abasa II zajedno sa svojim srodnicima: Elisbarom i Šavlom 1661. god.

Beseda

o Gospodu vaskrslom i živom, koji je vaskrsenje i život

Ja sam vaskrsenije i život (Jov. 11, 25).

Ove svete reči izrekao je Gospod Isus Hristos. Nije ih on samo kazao, nego i delom dokazao. Vaskrsnuvši kćer Jairovu, i sina udovice Nainske, i prijatelja Svoga Lazara, On je dokazao, da je On vaskrsenije i život i vaskrsitelj i životvorac. No vaskrsenjem samoga sebe iz mrtvih On je to najbolje dokazao. Jer biti živ i pomoći umrlome – o tome se bar da govoriti; ali biti mrtav, i sahranjen, i ležati tri dana u grobu, i pomoći sebi, oživeti sebe – o tome se nije dalo ni govoriti do Hristova vaskrsenja. To je čudo nad čudesima, i dokaz sile nad svakom silom. To čudo izveo je Gospod naš. Tu silu pokazao je Gospod naš. Istinite su, dakle, reči Njegove: ja sam vaskrsenje i život, istinite, i svete, i utešne za sve nas, koji gredimo neizbežnoj smrti telesnoj, i koji se nadamo živeti posle groba i videti živa Gospoda našeg u slavi. No nije Gospod naš samo vaskrsitelj tela, On je vaskrsitelj i duše. Za života Svoga na zemlji On je vaskrsao samo nekoliko ljudskih tela i bezbroj duša. Da time pokaže, da je vaskrsenje duše mnogo važnije od vaskrsenja tela. Bez malo sve ljudske duše bile su mrtve, kad je On sišao u svet, i On je bezbrojne vaskrsao silom Svojom i zapojio životom Svojim. I Jevreji i neznabošci bili su dušom mrtvi, i On je oživeo i jedne i druge. Ostavimo, braćo, i mi brigu o vaskrsenju naših tela, i potrudimo se, dok još imamo roka, oko vaskrsenja duša naših. Jer ako duše naše ne vaskrsnu i ne ožive Hristom još ovde na zemlji, ne očekujmo nikakvu radost od vaskrsenja naših mrtvih telesa u dan sudni, u Dan Gneva. Jer će tada tela mrtvih duša ustati ne u život nego u večnu muku.

O Gospode Isuse, vaskrsenje naše i živote naš jedini, pomozi nam silom Tvojom i milošću Tvojom, da vaskrsnemo i oživimo Tobom, na spasenje i život večni. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar