Vest: Pogledajte u nebo i zatražite oprost od Boga. Danas je Sveti mučenik Julijan Tarsijski

Pogledajte u nebo i zatražite oprost od Boga. Danas je Sveti mučenik Julijan Tarsijski

Pogledajte u nebo i zatražite oprost od Boga. Danas je Sveti mučenik Julijan Tarsijski

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog mučenika Julijana Tarsijskog; Prepodobnu Anastasiju Srpsku.

Pogledajte u nebo i zatražite oprost od Boga. Danas je Sveti mučenik Julijan Tarsijski-0Sveti mučenik Julijan Tarsijski

Blagorodnog, senatorskog porekla; živeo u Tarsku Kilikijskom, postradao u vreme Dioklecijanovo. Iako mu beše tek osamnaest godina od rođenja kada bi podvrgnut istjazavanju za veru, sveti Julijan beše već dovoljno vaspitan i utvrđen u hrišćanskom blagočešću. Celu godinu vodao ga je namesnik carski za sobom iz grada u grad, sve mučeći ga i sve nagovarajući, da se odrekne Hrista. Majka Julijanova sledovaše izdaleka svome sinu. Kada je namesnik uhvati i posla da usavetuje svoga sina, da se odrekne Hrista, ona tri dana govoraše u tamnici svome sinu suprotne savete, učeći ga i hrabreći da ne klone duhom, no da s blagodarnošću Bogu i smelošću ide na smrt. Mučitelji zašiju tada Julijana u vreću s peskom i sa skorpijama i zmijama, pa bace u more, a i majka Julijanova umre na mukama. Mošti njegove izbace talasi na obalu, i verni prenesu ih u Aleksandriju i česno sahrane 290. godine. Docnije te mošti budu prenete u Antiohiju. Sam sveti Jovan Zlatoust docnije držao je pohvalnu reč svetom mučeniku Julijanu. "Iz usta mučenika", rekao je Zlatoust, "ishodio je sveti glas, i zajedno s glasom izlivala se svetlost jasnija od sunčanih zraka". I još: "Uzmi koga bilo, sumašedšeg i besnog, i privedi ovome svetome grobu, gde su mošti mučenikove, i videćeš, kako će on (demon) nepremeno iskočiti i pobeći kao od palećeg žara". Iz ovih reči jasno je, kako su se mnogobrojna čudesa morala dešavati na grobu svetog Julijana.

Prepodobni Julije i Julijan

Rođena braća iz grčke oblasti Mirmidonije. Odmalena vaspitani u hrišćanstvu, sa zavetom da će živeti uvek u devstvu i služiti crkvi. Julije beše prezviter a Julijan đakon. Od cara Teodosija Mlađeg izdejstvuju gramatu, da mogu po celom carstvu rušiti kumire i zidati crkve hrišćanske. Kao dva apostola ova dva brata obraćahu nehrišćane u hrišćane po Istoku i Zapadu, i zidahu crkve. Sazidaše stotinu crkava za života svoga. Upokojili se mirno u gospodu blizu Mediolana. Žitelji Mediolana prizivaju svetog Julija u pomoć protiv vukova.

Sveti mučenik Arčil II, car gruzinjski

Beše sin cara Stefana a unuk velikog cara gruzinskog Vahtanga. Veliki hrišćanin i zaštitnik Hrišćanstva car Arčil bi mučen od muslimana i posečen za Hrista 20. marta 744. godine. A njemu beše osamdeset godina kada postrada za Gospoda i preseli se u blaženu večnost.

Sveti mučenik Luarsab II, knjaz kartalinski u Gruziji

I otac mu, Georgije X, postrada zbog vere i bi otrovan od persijskog šaha. Luarsab pak bi bačen u neku tamnicu, blizu Širasa, u kojoj protamnova sedam godina. Tada, po naredbi šaha Abasa I, bi obešen u tamnici sa dvojicom slugu, 21. juna 1622. godine. Na njegovom grobu viđena beše svetlost nebeska.

Beseda

o sejanju i žetvi

Ko sije bezakonje, žnjeće muku (Priče Sol 22, 8)

Ako činiš bezakonje, može te muka i obići onoga dana, kada činiš bezakonje, no ona je čula glas bezakonja, i doći će neizostavno u svoj dan.

Poneko sejanje je slatko, i poneka je žetva gorka. Poneko sejanje liči na život, no plod i žetva su mu smrt.

Pazi i nauči se iz Svetoga Pisma:

Eva poseja bezakonje kroz neposlušnost, i snađe je muka porođajna.

Kain poseja bezakonje kroz bratoubistvo, i snađe ga muka besanog lutanja po zemlji.

Sodom i Gomor posejaše bezakonje, i požnješe muku grozne smrti.

Sinovi Ilije prvosveštenika posejaše bezakonje, jer činjahu skvernu pokraj Kovčega Zaveta, i požnješe muku, jer gorko izgubiše život u boju.

Seti se Saula, njegovog bezakonja i njegove muke. Pa se seti Ahava i Jezavelje. Pa se seti Iroda i Jude. Pa se seti dana današnjega, i dana jučerašnjega, i dana prekjučerašnjega, i svakoga prošlog dana, i oslušni reči svakoga dana: ko sije bezakonje, žnjeće muku! Ima li sela na svetu, kome ova nauka nije pred oči postavljena? Ima li krova, koji pod sobom ne skriva takvu nauku? Ima li i jednog živog čoveka, koji se nije osvedočio u ovu nauku na živim primerima oko sebe?

O Gospode Premudri, kad ne bismo znali volju Tvoju, manje bismo odgovarali. No kad si nam dao da je znamo, Premilostivi, dodaj nam sile da je i izvršujemo kroz sve dane života našeg: Tebi slava i hvala vavek. Amin.




Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar