Na današnji dan - 9. Mart -
1074. godine – Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi
oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.
1454. godine - Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj
je latinskoj verziji imena “Americus” nemački kartograf Martin Valđemiler 1507.
godine Novi svet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da
je novi kontinent 1492. godine otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo.
Vespuči je u Novi svet putovao 1499. godine kao član španske ekspedicije, a
1501. godine i 1502. godine je predvodio ekspediciju Portugalije. Verovao je da
su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras
pre njega otkrio Kolumbo.
1495. godine – Tokom opsade Napulja, u vojsci francuskog
kralja Šarla III pojavila
se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra
se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog
kontinenta.
1661. godine – Umro je kardinal Žil Mazaren, francuski političar italijanskog porekla. Posle
smrti kardinala Rišeljea
1642. godine postao je ministar za vreme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najveštijih diplomata svoga
doba, učvrstio temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku
politiku Francuske prema Evropi.
1749. godine - Rođen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor
Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih
zastupnika interesa trećeg staleža. Doprineo je pobedi Ustavotvorne skupštine
nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj je bila
liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. godine pod
optužbom da je paktirao s dvorom. Dela: "Esej o despotizmu", "O
pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".
1796. godine – Napoleon Bonaparta oženio je Žozefinu
d Boarne, udovicu bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za
vreme Francuske revolucije.
1807. godine - Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici potpuno oslobodili
Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto
utvrđen i posednut jakim janjičarskim snagama. Ustanici su od 1804. godine do
1806. godine bezuspešno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8.
januara 1807. godine beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda
Karađorđu Gornji grad, a dva meseca potom i Donji grad. Beograd je postao
politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do
propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine.
1814. godine – Rođen je ukrajinski pisac i
slikar Taras Ševčenko,
najveći ukrajinski pesnik 19. veka, romantičar i revolucionar. Poezijom
inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i
otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji. Najznačajnija dela: zbirka pesama
“Kobzar”, poema “Hajdamaki”.
1817. godine - Srpski vojvoda i popečitelj finansija u Prvom srpskom
ustanku knez Sima Marković pogubljen u beogradskoj tvrđavi prema naređenju
Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđev, s kojim
je emigrirao posle propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi
Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starešinama u
Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom
Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je
bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović uhapšeni su i
pogubljeni.
1831. godine – Kralj Luj Filip je osnovao Francusku Legiju stranaca sa sedištem u
Alžiru.
1851. godine - Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o
elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno
delo "Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum
magneticam" znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea
Maria Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom
CGS sistemu nazvana je "ersted".
1862. godine – Tokom Američkog građanskog rata
dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između “Monitora”, broda armije Unije i
broda Konfederalne vojske “Merimak”. U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije
oštećen.
1885. godine - Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna
od najvećih predstavnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. veka. S Anom
Pavlovnom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvezdama Ruskog baleta
Sergeja Đagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu. Nastupala je kao
primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gde je 1928.
osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamenljiva partnerka Nižinskog u
baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada",
"Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan",
"Trorogi šešir".
1888. godine – Umro je Vilhelm I, pruski kralj od 1861. godine, koji je uz pomoć moćnog
kancelara Ota fon Bizmarka 1871. godine ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko
Carstvo i proglasio se carem. Tokom njegove
vladavine Nemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864.
godine, porazili Austriju 1866. godine, a u francusko-pruskom ratu 1871. godine
otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. godine "Izuzetni
zakon", kojim je socijalistički pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.
1890. godine – Rođen je ruski državnik i šef sovjetske diplomatije Vjačeslav Mihajlovič Molotov, glavni pregovarač s
nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju u
avgustu 1939. godine. Nakon 30 godina koje je
proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature,
isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih
funkcija u junu 1957. godine. Jedan je
od osnivača lista "Pravda".
1893. godine - Umro francuski teoretičar umetnosti, istoričar i filozof
Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje
literature, umetnosti i društva. Kao filozof bavio se problemima saznanja, a
kao istoričar je istraživao korene dekadencije u Francuskoj. Dela:
"Istorija engleske književnosti", "Filozofija umetnosti",
"O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".
1916.
godine - Nemačka u Prvom svetskom
ratu objavila rat Portugaliji, koja je prethodno u svojim lukama zaplenila
njemačke brodove.
1919. godine - Britanci deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za
nezavisnost Saada Zaglula
1924. godine – Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja
jugoslovensko – italijanskog ugovora u Rapalu u novembru
1920. godine imala status nezavisnog grada.
1934. godine - Rođen ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi
čovek koji je obleteo Zemlju. U aprilu 1961. godine kosmičkim brodom
"Vastok 1" napravio je krug oko planete za sat i 48 minuta, krećući
se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od
Zemlje 327 kilometara. Tokom karijere unapređen je u čin pukovnika.
1942. godine – Japanske invazione snage su u Drugom
svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod
holandskom kolonijalnom vlašću.
1943. godine – Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u
šahu. Šampionsku titulu stekao je pobedivši 1972. godine u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio je bez
meča 1975. godine, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske
federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski
velemajstor Anatolij Karpov. Umro je 17. januara 2008. godine.
1945. godine - Američke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.
1956.
godine - Englezi deportovali
kiparskog arhiepiskopa Makariosa Trećeg na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.
1989. godine – Vlasti u Varšavi su zvanično optužile
sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u
Katinskoj šumi u proleće 1940. godine.
1991. godine – U Beogradu su održane prve velike
antirežimske demonstracije. Policija je grubom silom rasturila demonstrante,
nakon čega je centar grada zaposela vojska s tenkovima. Poginuli su jedan
demonstrant i jedan policajac. Proteste zbog brutalnosti policije nastavili su
narednih dana beogradski studenti.
1992. godine – Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin. Lider ilegalne
cionističke grupe “Irgun Cevai Leumi” četrdesetih, a nakon osnivanja Izraela
1948. godine šef desničarske partije “Likud”, potpisao je 1997. godine u Kemp
Dejvidu mirovni ugovor s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s egipatskim predsednikom podelio
Nobelovu nagradu za mir 1978. godine.
1993. godine - Srpski neuropsihijatar i profesor Filozofskog fakulteta u
Beogradu dr Milan Popović dobio je nagradu "20. vek" Međunarodnog
instituta u Kembridžu za dostignuća u nauci. Prethodno je na kongresu Svetskog
udruženja lekara za prevenciju u Beču ukazao na moralnu neopravdanost sankcija
i to izlaganje je objavio prestižni časopis "Medicina i rat".
1994. godine – Teroristi Irske republikanske armije su izveli prvi u seriji
minobacačkih napada na londonski aerodrom “Hitrou”.
1994. godine – Američki pesnik, pripovedač i
romanopisac Čarls Bukovski umro
je u San Pedru. Poznat po eksplicitnom, sirovom, ponekad i vulgarnom književnom
izrazu najčešće je pričao o simpatičnim gubitnicima sa margina društva.
Najpoznatiji njegovi romani su “Zabeleške starog pokvarenjaka”, “Bludni sin”,
“Šekspir ovo nikad nije radio” i zbirke kratke proze “Đavo je bio vruć” i
“Priče o običnom ludilu”.
1999. godine – Iranski predsednik Mohamad Hatami doputovao je u Italiju, što je bila prva poseta šefa
iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. godine.
Tokom trodnevne posete Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve
Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.
2002. godine – Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u
Alpima, nakon velikog požara u njemu 1999. godine kada je poginulo 39 osoba.
2003. godine – Tajlandska policija je saopštila da je
u tromesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima
i dilerima sintetičke droge metafetaminima ubijeno više od 2.200 ljudi.
2003. godine – U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija je otvorila diplomatsko predstavništvo.
2008. godine – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedila je vladajuća Socijalistička
partija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!