Vest: Na današnji dan - 9. Decembar -

Na današnji dan - 9. Decembar -

Na današnji dan - 9. Decembar -

1594. godine – Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa, vojni i državni reformator. Uspešno je okončao ratove s Danskom, Poljskom i Rusijom i osigurao dominaciju Švedske na Baltiku. U Tridesetogodišnjem ratu od 1630. godine naneo je niz poraza katoličkim snagama grofa Tilija. Poginuo je u novembru 1632. godine u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog generala Valenštajna. Uoči njegove smrti Švedska je bila najjača sila u Evropi. Nasledila ga je kćerka Kristina.

                 

1608. godine – Rođen je engleski pisac Džon Milton, koji se smatra najvećim engleskim pesnikom uz Šekspira. Pristalica Olivera Kromvela i građanske revolucije, postao je 1649. godine sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i počeo da piše političke, religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela napisao je u vreme restauracije slep, siromašan i razočaran u politiku i društvo. Najpoznatija dela: “Izgubljeni raj”, “Ponovo zadobijeni raj”, “Samson Borac”.

 

1641. godine – Umro je flamanski slikar Anton van Dajk čuveni portretista, dvorski slikar engleskog kralja Čarlsa I od 1632. godine.

 

1824. godine - U peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, presudnoj za sticanje nezavisnosti Perua.

 

1886. godine – Rođen je američki pronalazač Klarens Birdsej, poznat po pronalasku dubokog zamrzavanja kao načina za održavanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj pronalazak koristio iskustvo domorodaca sa Aljaske.

 

1887. godine - Rođen srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. godine protiv okupatorske vojske nacističke Nemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije je postao 1920. godine, posle čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svetskog rata sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući "Radničke novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka pisaca "Za plugom". U julu 1941. godine je formirao Kolubarsku partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941. godine je izabran za predsednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a kasnije, u istom mesecu, poginuo je u borbi protiv Nemaca. Njegov "Dnevnik", važno svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945. godine.

 

1905. godine – U Drezdenu je izvedena premijera opere jednočinke “Saloma” Ričarda Štrausa, komponovane prema priči Oskara Vajlda. Publika je izrazila zgražanje nad skarednošću predstave.

 

1905. godine – Francuska je donela dekret o odvajanju države od crkve.

 

1910. godine - Umro srpski pisac, pravnik, novinar i političar Laza Kostić, snažna i originalna pesnička priroda, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike i obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Bio je začetnik srpske avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje su najviša ostvarenja srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Viljema Šekspira. Dela: lirske pjesme i balade, poetične tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću - Zmaju, njegovom pevanju, mišljenju i pisanju".

 

1916. godine - Rođen američki filmski glumac ruskog porekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk Daglas, koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova. Filmovi: "Mladić s trubom", "Spartak", "Šampion", "Staklena menadžerija", "Grad iluzija", "Žeđ za životom", "Detektivska priča".

 

1917. godine - Turske trupe su Britancima u Prvom svetskom ratu predale Jerusalim koji je pod turskom dominacijom bio od 1517. godine.

 

1926. godine – Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas “Domingin”, koji se smatra najboljim borcem s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.

 

1926. godine - Rođen španski borac s bikovima Luis Migel Lukas - Domingin, verovatno najbolji svetski borac s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.

 

1929. godine - Rođen američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik "njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: "Zločin na ulicama", "Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba", "Furije", "Zašto ste me osudili na život", "Senke", "Suviše kasni bluz", "Lica", "Muževi".

 

1941. godine – Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.

 

1961. godine - Afrička država Tanganjika stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom, a istog dana 1962. godine postala je republika.

 

1985. godine – Generalna skupština UN je jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.

 

1985. godine - Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla osuđen na doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 ljudi tokom "prljavog rata", koji su protiv gradske gerile i političkih protivnika od 1976. godine do 1982. godine vodile tri vojne hunte.

 

1987. godine - Protestima na području Gaze počela je prva "Intifada" - pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak je potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalem.

 

1989. godine - Umro srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i sociologiju Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Od 1945. godine učestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i društvene nauke". Dela: "Državno uređenje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".

1990. godine - U Poljskoj prve slobodne izbore za predsjednika dobio bivši vođa sindikata "Solidarnost" Leh Valensa.

 

1990. godine – Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista, pobedila je Socijalistička partija Srbije “bivši komunisti”, a za predsednika Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milošević.

 

1992. godine – Poštujući sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svetska fudbalska federacija zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za svetsko prvenstvo u SAD 1994. godine.

 

1994. godine - Partija "Šin fejn", političko krilo Irske republikanske armije, prvi put je posle više od 70 godina počela mirovne pregovore s britanskom vladom.

1995. godine - Vrhovni sud Poljske je potvrdio pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala Leha Valense.

1999. godine – Srpske vlasti osudile su predsednicu Lige albanskih žena pesnikinju Fljoru Brovinu na 12 godina zatvora. Brovina je puštena na slobodu 2000. godine po odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.

 

2000. godine – SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile su diplomatske odnose.

 

2001. godine - Nakon duge i teške bolesti u Sarajevu u 47. godini preminuo poznati košarkaš Mirza Delibašić - Kinđe.

 

2002. godine – Američka avionska kompanija “Junajted Erlajns” podnela je zahtev za bankrot, što je najveći slučaj bankrotstva u istoriji avioindustrije.

 

2005. godine – Umro je francuski slikar, pripadnik soc-realizma Boris Taslicki koji je, rizikujući smrt, crtao portrete na papirićima koje je krao kao zatvorenik u nacističkim koncetracionim logorima.

 

2010. godine – Umro je jedan od najistaknutijih italijanskih modnih kreatora Fausto Sarli, koji je kreirao za zvezde italijanskog filma i televizije, a bio je čuven i po kolekciji venčanica.

 

2010. godine – Umro je poznati džez saksofonista Džejms Mudi koji je snimio više od 50 solo albuma i svirao s poznatim džez muzičarima Dizijem Gilepsijem, Kvinsijem Džonsom i Lajonelom Hamptonom. Dobitnik je Gremi i brojnih drugih nagrada.

 

2012. godine - Umro Norman Vudlend, američki inženjer, izumitelj bar-koda.


2013. godine – Osječki Županijski sud osudio je Vladimira Milankovića na osam godina zatvora, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području Siska, tokom 1991. godine i 1992. godine. Drugooptuženog Dragu Bošnjaka sud je oslobodio optužbe.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar