Na današnji dan - 9. Decembar -
1594.
godine –
Rođen je švedski kralj Gustav II Adolf, veliki vojskovođa, vojni i državni
reformator. Uspešno je okončao ratove s Danskom, Poljskom i Rusijom i osigurao
dominaciju Švedske na Baltiku. U Tridesetogodišnjem ratu od 1630. godine naneo
je niz poraza katoličkim snagama grofa Tilija. Poginuo je u novembru 1632.
godine u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla armiju nemačkog
generala Valenštajna. Uoči njegove smrti Švedska je bila najjača sila u Evropi.
Nasledila ga je kćerka Kristina.
1608.
godine –
Rođen je engleski pisac Džon Milton, koji se smatra najvećim engleskim pesnikom
uz Šekspira. Pristalica Olivera Kromvela i građanske
revolucije, postao je 1649. godine sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i
počeo da piše političke, religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela
napisao je u vreme restauracije slep, siromašan i razočaran u politiku i
društvo. Najpoznatija dela: “Izgubljeni raj”, “Ponovo zadobijeni raj”, “Samson
Borac”.
1641.
godine – Umro je flamanski slikar Anton van Dajk čuveni
portretista, dvorski slikar engleskog kralja Čarlsa I od 1632. godine.
1824. godine - U
peruanskom ratu za nezavisnost snage južnoameričkog revolucionara Simona
Bolivara porazile su špansku armiju u bici kod Ajakuča u Peruu, presudnoj za
sticanje nezavisnosti Perua.
1886.
godine –
Rođen je američki pronalazač Klarens Birdsej, poznat po pronalasku dubokog
zamrzavanja kao načina za održavanje namirnica. Pretpostavlja se da je za svoj
pronalazak koristio iskustvo domorodaca sa Aljaske.
1887. godine -
Rođen srpski revolucionar i pisac Dragojlo Dudić, organizator ustanka u Drugom
svetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. godine protiv okupatorske vojske
nacističke Nemačke. Član Komunističke partije Jugoslavije je postao 1920.
godine, posle čega je često hapšen. Između Prvog i Drugog svetskog rata
sarađivao je u više listova i časopisa, uključujući "Radničke
novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka
pisaca "Za plugom". U julu 1941. godine je formirao Kolubarsku
partizansku četu, potom je postao komandant Valjevskog odreda, u novembru 1941.
godine je izabran za predsednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije, a
kasnije, u istom mesecu, poginuo je u borbi protiv Nemaca. Njegov
"Dnevnik", važno svedočanstvo o prvim mesecima ustanka u Srbiji,
objavljen je 1945. godine.
1905.
godine –
U Drezdenu je izvedena premijera opere jednočinke “Saloma” Ričarda Štrausa,
komponovane prema priči Oskara Vajlda. Publika
je izrazila zgražanje nad skarednošću predstave.
1905.
godine – Francuska je donela dekret o odvajanju države od
crkve.
1910. godine -
Umro srpski pisac, pravnik, novinar i političar Laza Kostić, snažna i
originalna pesnička priroda, koji je u poeziju uneo nove i smele oblike i
obogatio srpski književni jezik novim izrazima. Bio je začetnik srpske
avangardne lirike i napisao je nekoliko pesama koje su najviša ostvarenja
srpskog romantizma. Istakao se i prevođenjem Viljema Šekspira. Dela: lirske
pjesme i balade, poetične tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac",
rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu
Jovanoviću - Zmaju, njegovom pevanju, mišljenju i pisanju".
1916. godine -
Rođen američki filmski glumac ruskog porekla Išur Danijelovič, poznat kao Kirk
Daglas, koji se proslavio ulogama nervoznih, ambicioznih i grubih tipova.
Filmovi: "Mladić s trubom", "Spartak", "Šampion",
"Staklena menadžerija", "Grad iluzija", "Žeđ za
životom", "Detektivska priča".
1917. godine - Turske trupe su Britancima u Prvom svetskom ratu predale
Jerusalim koji je pod turskom dominacijom bio od 1517. godine.
1926. godine – Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas “Domingin”, koji se smatra najboljim borcem s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1926. godine - Rođen španski borac s bikovima Luis Migel Lukas -
Domingin, verovatno najbolji svetski borac s bikovima u 20. veku. Njegova veština
inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.
1929. godine -
Rođen američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik
"njujorške škole", nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim
filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje
psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen
improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: "Zločin na ulicama",
"Ubice", "Dvanaest žigosanih", "Rozmarina beba",
"Furije", "Zašto ste me osudili na život",
"Senke", "Suviše kasni bluz", "Lica",
"Muževi".
1941. godine – Kina je u Drugom svetskom ratu objavila rat Japanu, Nemačkoj i Italiji.
1961. godine - Afrička država Tanganjika stekla nezavisnost u okviru
Britanskog komonvelta, s premijerom Džulijusom Njerereom, a istog dana 1962.
godine postala je republika.
1985. godine – Generalna
skupština UN je jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma
osuđuju kao kriminal.
1985. godine - Bivši predsednik Argentine general Horhe Videla osuđen na
doživotnu robiju zbog otmica, mučenja i ubistva oko 9.000 ljudi tokom
"prljavog rata", koji su protiv gradske gerile i političkih
protivnika od 1976. godine do 1982. godine vodile tri vojne hunte.
1987. godine - Protestima na području Gaze počela je prva
"Intifada" - pobuna Palestinaca protiv izraelske okupacije. Ustanak
je potom zahvatio Zapadnu obalu i Jerusalem.
1989. godine - Umro srpski stručnjak za ustavno pravo, teoriju države i
sociologiju Jovan Đorđević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske
akademije nauka i umetnosti. Od 1945. godine učestvovao je u pisanju
jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za
pravne i društvene nauke". Dela: "Državno uređenje FNRJ",
"Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna
pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
1990.
godine - U Poljskoj prve slobodne
izbore za predsjednika dobio bivši vođa sindikata "Solidarnost" Leh
Valensa.
1990.
godine –
Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji nakon 45 godina vladavine komunista,
pobedila je Socijalistička partija Srbije “bivši komunisti”, a za predsednika
Srbije izabran je lider te partije Slobodan Milošević.
1992.
godine –
Poštujući sankcije UN protiv SR Jugoslavije Svetska fudbalska federacija
zabranila je jugoslovenskoj reprezentaciji da učestvuje u kvalifikacijama za
svetsko prvenstvo u SAD 1994. godine.
1994. godine - Partija "Šin
fejn", političko krilo Irske republikanske armije, prvi put je posle više
od 70 godina počela mirovne pregovore s britanskom vladom.
1995. godine - Vrhovni sud
Poljske je potvrdio pobedu Aleksandra Kvašnjevskog na novembarskim
predsedničkim izborima i odbacio žalbu pristalica njegovog poraženog rivala
Leha Valense.
1999.
godine –
Srpske vlasti osudile su predsednicu Lige albanskih žena pesnikinju Fljoru
Brovinu na 12 godina zatvora. Brovina je puštena na slobodu 2000. godine po
odlasku Slobodana Miloševića s vlasti.
2000.
godine –
SR Jugoslavija i bivša jugoslovenska republika Slovenija uspostavile su
diplomatske odnose.
2001. godine -
Nakon duge i teške bolesti u Sarajevu u 47. godini preminuo poznati košarkaš
Mirza Delibašić - Kinđe.
2002. godine – Američka avionska
kompanija “Junajted Erlajns” podnela je zahtev za bankrot, što je najveći
slučaj bankrotstva u istoriji avioindustrije.
2005.
godine –
Umro je francuski slikar, pripadnik soc-realizma Boris Taslicki koji je,
rizikujući smrt, crtao portrete na papirićima koje je krao kao zatvorenik u
nacističkim koncetracionim logorima.
2010.
godine –
Umro je jedan od najistaknutijih italijanskih modnih kreatora Fausto Sarli,
koji je kreirao za zvezde italijanskog filma i televizije, a bio je čuven i po
kolekciji venčanica.
2010.
godine –
Umro je poznati džez saksofonista Džejms Mudi koji je snimio više od 50 solo
albuma i svirao s poznatim džez muzičarima Dizijem Gilepsijem, Kvinsijem
Džonsom i Lajonelom Hamptonom. Dobitnik je Gremi i brojnih drugih nagrada.
2012. godine - Umro Norman Vudlend, američki inženjer, izumitelj bar-koda.
2013.
godine –
Osječki Županijski sud osudio je Vladimira Milankovića na osam godina zatvora,
zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na
području Siska, tokom 1991. godine i 1992. godine. Drugooptuženog Dragu
Bošnjaka sud je oslobodio optužbe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!