Vest: Na današnji dan - 9. April -

Na današnji dan - 9. April -

Na današnji dan - 9. April -

1241. godine - Mongolski konjanici pod komandom Batu Kana - unuka Džingis Kana potukli nemačke tevtonske vitezove u bici kod Legnice u Šleziji.

1483. godine - Umro engleski kralj Edvard Četvrti, vođa dinastije Jork u građanskom "ratu dveju ruža" protiv pristalica dinastije Lankaster. Presto je osigurao pobedama 1461. godine u ključnim bitkama kod Mortimer Krosa i Toutona. Krunu mu je 1470. godine preoteo prethodnik na prestolu Henri Šesti, ali je pobedom nad vojskom Lankastera u bici kod Tuksberija 1471. godine ponovo postao kralj.

1553. godine –  Umro je francuski književnik Fransoa Rable, jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman “Gargantua” i “Pantagruel” ubrajaju se među najznačajnija renesansna dela. Knjige su mu zabranjivane, pa je često menjao mesta boravka.

1588. godine - Umro italijanski slikar Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih predstavnika venecijanskog slikarstva. Bio je majstor kolorita, dinamičnih kompozicija, svetla, gesta, prostora, slikar gozbi, skupocjenih tkanina. Dela: “Venčanje u Kanu” i “Gozba u kući Levija”.

1626. godine –  Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon. Bio je jedan od osnivača modernog materijalizma u filozofiji. Imao je veliki uticaj na francuske enciklopediste u 18. veku i njemu u čast je posvećena “Francuska enciklopedija”. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine. Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. godine osnovano "Učeno društvo", čime je promovisana Bekonova zamisao da se ljudski napredak i blagostanje mogu ostvariti, ne samo reformom društva, već i napretkom nauke. U vreme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. godine do 1621. godine. Najznačajnija dela: “Unapređenje nauke”, “Novi organon”, “Nova atlantida”, “Eseji ili saveti etički i politički”.

1683. godine –  Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u čast kralja Luja XIV.

1807. godine –  Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vođstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

1821. godine –  U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler. Njegovu zbirku pesama “Cveće zla” mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka. Objavio je još prozno delo “Veštački raj”. Njegova poezija je izraz bede, očajanja i korupcije civilizacije, govori o čoveku neprekidno raspinjanom između dobra i zla.

1865. godine –  Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD nakon što se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi. Ratom rešeno je agrarno pitanje raspodelom zemlje u zapadnom delu SAD-a i crnci su oslobođeni ropstva.

1872. godine - Rođen francuski državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920. godine. Bio je predsednik vlade Narodnog fronta i prvi socijalistički premijer Francuske od 1870 godine. Jedan je od tvoraca "politike neutralnosti" u građanski rat u Španiji. U Drugom svetskom ratu nemački nacisti su ga internirali u koncentracioni logor Dahau. Treći put je predvodio francusku vladu posle rata 1946. godine i 1947. godine.

1926. godine –  Rođen je Hju Hefner, američki publicista, izdavač magazina “Plejboj” koji je pokrenuo u decembru 1953. godine sa tada nepoznatom Merlin Monro nagom na naslovnoj strani.

1928. godine –  U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.

1933. godine - Rođen francuski filmski glumac Žan Pol Belmondo, nosilac glavnih uloga u gotovo svim važnijim filmovima francuskog "novog talasa" šezdesetih godina 20. veka. Filmovi: "Budi liepa i ćuti", "Do poslednjeg daha", "Pare na sunce", "Čovek iz Rija", "Sirena sa Misisipija", "Borsalino", "Strah nad gradom", "Životinja", "Srećan Uskrs".

1940. godine - U Beogradu održan Prvi kongres studenata Jugoslavije, na kojem je 127 delegata Beogradskog, Zagrebačkog i Ljubljanskog univerziteta deklaracijom odlučno osudilo imperijalistički rat i izrazilo spremnost studenata i omladine da, zajedno s narodom, nastavi borbu protiv uvlačenja zemlje u rat.

1940. godine –  Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu. Posle slanja ultimatuma da bezuslovno kapituliraju, Danska pristaje dok Norveška odbija. Ubrzo Nemačka slama otpor Norveške zahvaljujući izdaje norveškog naciste majora Vidkuna Kvinslinga. Po njemu izdajnici u Drugom svetskom ratu dobijaju naziv kvislinzi.

1948. godine –  Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

1959. godine –  Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel “Imperijal” u Tokiju. Snažno je uticao na savremenu arhitekturu.

1969. godine –  Francusko-britanski supersonični putnički avion “Konkord” obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

1974. godine –  Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

1977. godine –  Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.

1988. godine –  Li Peng je imenovan za premijera Kine.

1990. godine –  Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.

1991. godine –  Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a. Na referendum se 97% građana izjasnilo za nezavisnost.

1991. godine –  Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

1992. godine –  Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.

1993. godine - Generalna skupština UN u članstvo svetske organizacije primila Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1995. godine –  Peruanski predsednik Alberto Fudžimori osvojio je drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

1998. godine –  U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz više zemalja.

1999. godine –  Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

1999. godine – U Nato agresiji pogođeno skladište nafte u Smederevu.

2000. godine - Predsednik Asocijacije nezavisnih elekrtonskih medija Veran Matić izabran za "jednog od 50 heroja svetske borbe za slobodu štampe" - saopštio Međunarodni institut za štampu koji dodeljuje ovo priznanje.

2002. godine –  Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Đenini, u Zapadnoj Obali.

2003. godine –  Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

2005. godine –  Britanski princ Čarls i Kamila Parker Bouls venčali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.

2011. godine – Američki reditelj Sidni Lamet preminuo je u 86. godini u Njujorku. Snimio je više od 40 filmova a Oskara za životno delo dobio je 2005. godine. Najpoznatiji filmovi: Dvanaest gnevnih ljudi, Pasje popodne, Ubistvo u Orijent ekspresu, Serpiko, Dugo putovanje u noć.

2014. godine –  Umrla je poznata književnica i članica Srpske akademije nauka i umetnosti Svetlana Velmar Janković. Poticala je iz ugledne beogradske porodice. Od 2007. godine do 2013. godine bila je predsednica Upravnog odbora Narodne biblioteke Srbije. Dobitnica brojnih nagrada za književnost: NIN-ove nagrade, “Isidora Sekulić”, “Andrićeva nagrada”, “Meša Selimović”, “bora Stanković”. Pisala je romane, eseje, sećanja, drame, monografije, molitve a poznata dela su joj: “Bezdno”, “Ožiljak”, “Vostanije”, “Knez Mihajlo”, “Žleznik”, “Svetilnik”.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar