Vest: Na današnji dan - 7. Mart -

Na današnji dan - 7. Mart -

Na današnji dan - 7. Mart -

1573. godine – Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Mletačke republike i Otomanskog carstva koje je preuzelo Kipar od Mletaka.

 

1765. godine – Rođen je francuski hemičar Žozef Nijeps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820. godine, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

 

1785. godine - Rođen italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodelio ulogu književnih junaka. Strašno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret četrdesetih godina 19. veka. Pisao je lirske pesme, tragedije i romane. Najpoznatija djela: roman "Verenici", posmrtna oda Napoleonu Prvom Bonaparti "Svete himne", drame "Grof Karmanjola", "Adelki".

 

1793. godine – Francuski Konvent - revolucionarna skupština objavio je rat Španija.

 

1809. godine – Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar koji je 1785. godine, s Džonom Džefrisom, prvi preleteo Lamanš balonom.

 

1814. godine – Napoleonovih 37.000 vojnika pobedilo je 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera u bici kod Linjija, u Francuskoj.

 

1820. godine - Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog poretka španski kralj Fernando Sedmi morao da vrati na snagu liberalni ustav iz 1812. godine i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.

 

1850. godine – Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. godine do 1935. godine. Bio je veliki borac protiv Austro-ugarske imperijalističke politike prema Balkanu. Zahvaljujući Masariku u montiranom zagrebačkom procesu, Srbi su oslobeđeni optužbi. Dodeljen mu je orden Kraljevski orden Karađorđeve zvezde.

 

1875. godine - Rođen francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike. Dela: opera "Sat Španije", balet "Dafne i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklusi "Ogledala", "Gaspar noći", "Kuprenov grob".

 

1876. godine – Prvi razgovor telefonom obavili su pronalazač telefona Aleksandar Grejem Bel i njegov saradnik Ogastas Votson. Belu priznat patent za izum telefona.

 

1918. godine - Boljševička partija promijenila naziv u Ruska komunistička partija.

 

1932. godine – Umro je francuski državnik Aristid Brijan, šest puta premijer između 1909. godine i 1929. godine, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. godine, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.

 

1935. godine - Povratkom Sarske oblasti u okrilje Nemačke počela velika teritorijalna ekspanzija Trećeg rajha, okončana 1945. godine porazom nacista u Drugom svetskom ratu.

 

1936. godine – Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast, Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor, zaključen posle Prvog svetskog rata. Za nacističku Nemačku Versajski ugovor je bio ponižavajuć, i sve tekovine mirovnog ugovora su postepeno rušili.

 

1945. godine – Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.

 

1945. godine – Potisnuvši japanske snage u Drugom svetskom ratu, britanska 14. armija je ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.

 

1945. godine – Posle ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef predratne Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

 

1951. godine – Jedan verski fanatik ubio je iranskog premijera Alija Razmaru u džamiji u Teheranu.

 

1989. godine – Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija “Satanski stihovi”, u kojoj je, po oceni iranskih verskih vođa, islam izvrgnut poruzi.

 

1989. godine - Kina objavila vanredno stanje u Tibetu posle trodnevnih antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji.

 

1994. godine – Prilikom sletanja na aerodrom u Kigaliju, oboren je avion kojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.

 

1998. godine – Italijanski vojni sud proglasio je krivim kapetana nemačkih snaga SS u Drugom svetskom ratu, Eriha Pribkea za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima i osudio ga na doživotni zatvor.

 

1999. godine – U London je umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedan od najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere snimio je 20 filmova među kojima su najpoznatiji “Staze slave”, “2001: Odiseja u svemiru”, “Paklena pomorandža”, “Doktor Strendžlav”, “Širom zatvorenih očiju” i “Lolita”.

 

2000. godine - Međunarodne snage na Kosovu preuzele su nadzor u graničnom pojasu na jugu Srbije nakon što su u tom području izbili sukobi između srpske policije i Albanaca.

 

2002. godine – Na referendumu u Irskoj glasači su se izjasnili protiv strogog zakona o zabrani pobačaja.

 

2003. godine – Za predsednika nove državne zajednice Srbije i Crne Gore izabran je potpredsednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Svetozar Marović.

 

2004. godine – Na poslaničkim izborima u Grčkoj pobedila je desničarska hrišćansko-demokratska stranka Nova Demokratija Kostasa Karamanlisa, a on je postao premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.

 

2010. godine – Umro je profesor ruske književnosti Mihajlo Mihajlov, jedan od najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca. Više puta zatvaran zbog “neprijateljske propagande” a 1978. godine posle izlaska iz zatvora emigrirao. Vratio se u zemlju 2001. godine posle demokratskih promena.

2013. godine – Umrla je Milica Lučić Čavić, novinarka Televizije Beograd. U višegodišnjoj novinarskoj karijeri radila je i kao dopisnik, a potom šef beogradske redakcije Radija Slobodna Evropa, a obavljala je i funkciju predsednice Nezavisnog udruženja novinara.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar