Na današnji dan - 7. Mart -
1573. godine – Potpisivanjem mira u Carigradu završen
je rat Mletačke republike i Otomanskog carstva koje je preuzelo Kipar od
Mletaka.
1765. godine – Rođen je francuski hemičar Žozef Nijeps, pionir fotografije.
Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820. godine, prvi je u svetu uspeo da
fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče,
prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.
1785. godine - Rođen italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u
italijanskom romanu seljacima dodelio ulogu književnih junaka. Strašno se
zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret
četrdesetih godina 19. veka. Pisao je lirske pesme, tragedije i romane.
Najpoznatija djela: roman "Verenici", posmrtna oda Napoleonu Prvom
Bonaparti "Svete himne", drame "Grof Karmanjola",
"Adelki".
1793. godine – Francuski Konvent - revolucionarna
skupština objavio je rat Španija.
1809. godine – Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar koji je
1785. godine, s Džonom Džefrisom,
prvi preleteo Lamanš balonom.
1814. godine – Napoleonovih 37.000 vojnika pobedilo je 90.000 Prusa pod komandom
feldmaršala Blihera u
bici kod Linjija, u Francuskoj.
1820. godine - Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog
poretka španski kralj Fernando Sedmi morao da vrati na snagu liberalni ustav iz
1812. godine i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.
1850. godine – Rođen je čehoslovački državnik i
filozof Tomaš Masarik,
profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik
Čehoslovačke, od 1918. godine do 1935. godine. Bio je veliki borac protiv
Austro-ugarske imperijalističke politike prema Balkanu. Zahvaljujući Masariku u
montiranom zagrebačkom procesu, Srbi su oslobeđeni optužbi. Dodeljen mu je
orden Kraljevski orden Karađorđeve zvezde.
1875. godine - Rođen francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od
najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Virtuozni pijanista i
dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i Amerike. Dela: opera "Sat
Španije", balet "Dafne i Kloe", orkestarska kompozicija
"Bolero", klavirski ciklusi "Ogledala", "Gaspar
noći", "Kuprenov grob".
1876. godine – Prvi razgovor telefonom obavili su
pronalazač telefona Aleksandar Grejem Bel i njegov saradnik Ogastas Votson. Belu priznat
patent za izum telefona.
1918. godine - Boljševička partija promijenila naziv u Ruska komunistička
partija.
1932. godine – Umro je francuski državnik Aristid
Brijan, šest puta premijer između 1909. godine i 1929. godine, dobitnik Nobelove
nagrade za mir 1926. godine, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.
1935. godine - Povratkom Sarske oblasti u okrilje Nemačke počela velika
teritorijalna ekspanzija Trećeg rajha, okončana 1945. godine porazom nacista u
Drugom svetskom ratu.
1936. godine – Ulaskom vojske u demilitarizovanu
Rajnsku oblast, Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor,
zaključen posle Prvog svetskog rata. Za nacističku Nemačku Versajski ugovor je
bio ponižavajuć, i sve tekovine mirovnog ugovora su postepeno rušili.
1945. godine – Američke trupe su u Drugom svetskom
ratu zauzele strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.
1945. godine – Potisnuvši japanske snage u Drugom
svetskom ratu, britanska 14. armija je ušla u Mandalej, drugi po veličini grad
u Burmi.
1945. godine – Posle ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu
jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef predratne Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik
i Ivan Šubašić, kao
ministar inostranih poslova.
1951. godine – Jedan verski fanatik ubio je iranskog
premijera Alija Razmaru u
džamiji u Teheranu.
1989. godine – Iran je prekinuo diplomatske odnose
s Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog
porekla Salmana Ruždija “Satanski
stihovi”, u kojoj je, po oceni iranskih verskih vođa, islam izvrgnut poruzi.
1989. godine - Kina objavila vanredno stanje u Tibetu posle trodnevnih
antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji.
1994. godine – Prilikom sletanja na aerodrom u
Kigaliju, oboren je avion kojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih
pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno
primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.
1998. godine – Italijanski vojni sud proglasio je
krivim kapetana nemačkih snaga SS u Drugom svetskom ratu, Eriha Pribkea za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima i osudio ga na doživotni zatvor.
1999. godine – U London je umro američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedan od
najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere snimio je 20 filmova među
kojima su najpoznatiji “Staze slave”, “2001: Odiseja u svemiru”, “Paklena
pomorandža”, “Doktor Strendžlav”, “Širom zatvorenih očiju” i “Lolita”.
2000. godine - Međunarodne snage na Kosovu preuzele su nadzor u graničnom
pojasu na jugu Srbije nakon što su u tom području izbili sukobi između srpske
policije i Albanaca.
2002. godine – Na referendumu u Irskoj glasači su se
izjasnili protiv strogog zakona o zabrani pobačaja.
2003. godine – Za predsednika nove državne zajednice
Srbije i Crne Gore izabran je potpredsednik Demokratske partije socijalista
Crne Gore Svetozar Marović.
2004. godine – Na poslaničkim izborima u Grčkoj
pobedila je desničarska hrišćansko-demokratska stranka Nova Demokratija Kostasa Karamanlisa, a on je postao
premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.
2010. godine – Umro je profesor ruske književnosti Mihajlo Mihajlov, jedan od najpoznatijih jugoslovenskih disidenata i intelektualaca. Više puta zatvaran zbog “neprijateljske propagande” a 1978. godine posle izlaska iz zatvora emigrirao. Vratio se u zemlju 2001. godine posle demokratskih promena.
2013. godine – Umrla je Milica Lučić Čavić, novinarka
Televizije Beograd. U višegodišnjoj novinarskoj karijeri radila je i kao
dopisnik, a potom šef beogradske redakcije Radija Slobodna Evropa, a obavljala
je i funkciju predsednice Nezavisnog udruženja novinara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!