Vest: Na današnji dan - 6. April -

Na današnji dan - 6. April -

Na današnji dan - 6. April -

885. godine – Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađim bratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma glagoljice. Na molbu moravskog kneza Rastislava, vizantijski car Mihailo Treći šalje dvojicu učenih Grka da u Moravskoj šire hrišćanstvo. Tokom svoje misije nailazili su na stalne prepreke i smetnje papinih izaslanika, koji su se stalno žalili Rimu o njihovom radu. Zbog toga Ćirilo i Metodije odlaze kod pape, gde ipak Ćirilo umire, a papa Metodija postavlja za arhiepiskopa moravskog i panonskog. Prosvetiteljsku misiju posle smrti Metodija nastavljaju njihovi učenici.

1199. godine – Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez “lavljeg srca”, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu i junak srednjovekovnih legendi. Proslavio se hrabrošću i kao predvodnik engleskih vitezova u krštaškom ratu 1189. godine.Tokom putovanja do Svete zemlje zauzima lučki grad Mesinu i ostrvo Kipar. Po povratku u otadžbinu zarobljen je u Austriji 1193. godine a oslobođen  je pošto je plaćen veliki otkup, nemačkom caru Henriku Šestom.

1483. godine - Rođen italijanski slikar Rafaelo Santi, poznat kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu. Slikao je madone, portrete, religiozne i mitološke kompozicije, freskama je u Vatikanu oslikao tri velike sale, a kao arhitekta jedno vreme je rukovodio gradnjom crkve Svetog Petra u Rimu. Umro je na svoj rođendan 1520. godine. Dela: slike "Madona dela Granduča", "Madona u polju", "Madona s češljugarom", "Sikstinska madona", "Portret pape Julija Drugog", "Baltazar Kastiljon", freske "Atinska škola", "Parnas", "Oslobođenje Sv. Petra", "Izgnanje Heliodora".

1490. godine – Umro je mađarski kralj Matija I Korvin, poznat kao Matija Hunjadi, reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. godine uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. godine i Beč u kojem je i umro. U Požunu danas Bratislava 1465. godine osnovao je univerzitet, a 1472. godine prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana što se na latinskom kaže “corvus” na njegovom štitu. Posle njegove smrti Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

1528. godine – Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr, poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru. Dela: “Apokalipsa”, “Velika muka”, “Bogorodičin život”, “Autoportret” i “Četiri apostola”. Bio je jedan od najvećih majstora u doba humanizma i reformacije. Njegova dela obuvataju oko 70 slika, 900 crteža, 100 bakroreza i 350 drvoreza.

1652. godine – Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek osnovao je u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.

1667. godine – Dubrovnik je pogodio katastrofalan zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad je bio skoro potpuno uništen. Obnavljanje je trajalo više od 50 godina.

1690. godine – Austrijski car Leopold uputio je balkanskim hrišaćanima proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im za uzvrat razne povlastice. Dokument “Privilegije” garantovao je Srbima slobodu vere, korišćenje Julijanskog kalendara i pravo na izbor arhiepiskopa, episkopa i sveštenstva.

1838. godine – Umro je srpski, političar, diplomata, novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivač “Novina serbskih” u Beču 1813. godine koje su izlazile devet godina.  Tokom boravka u Beču ustupio je Vuku Karadžiću svoje novine za borbu protiv Milovana Vidakovića oko jezika. Od 1829. godine bio je sekretar kneza Miloša Obrenovića. Godine 1835. godine je izradio Sretenjski ustav, koji je obnarodovan iste godine u Kragujevcu i u ustavnom periodu je bio ministar unutrašnjih poslova i prosvete. Ubrzo po ukidanju ovog ustava pao je u nemilost kod kneza Miloša Obrenovića i do kraja života je ostao u siromaštvu. Govorio je ruski, latinski, nemački i francuski jezik. Sahranjen je u Smederevu.

1876. godine - Srpska vojska ušla u Smederevsku tvrđavu i smenila turski garnizon. U ime kneza Mihaila Obrenovića ključeve tvrđave je primio major Ljubomir Uzun-Mirković.

1890. godine - Rođen holandski vazduhoplovni inženjer Entoni Herman Žerar Foker, osnivač vazduhoplovne industrije "Foker", koja i sada uspešno proizvodi avione, posebno putničke. U Johaništalu kod Berlina 1912. godine je podigao prvu fabriku aviona, tako da mu je ime vezano i za nemačku ratnu avijaciju u Prvom svetskom ratu. Posle rata je podigao fabriku u Amsterdamu i potom razgranao delatnost u SAD i Španiji. Među poznatim tipovima putničkih aviona je i njegov “Fokerov trimotor”. Umro je 1839. godine u Severnoj Americi.

1896. godine - U Atini počele prve moderne Olimpijske igre, čiji je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. godine do 1925. godine. Na Igrama, završenim 14. aprila, učestvovala su 484 takmičara, isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara.

1909. godine – Američki istraživač Robert Peri osvojio je Severni pol, prešavši sa svojom ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.

1917. godine – Objavom rata Nemačkoj SAD su ušle u Prvi svetski rat.

1941. godine – Nemačke trupe napale su u Drugom svetskom ratu Grčku i Jugoslaviju. Bombardovanje pod kodnim nazivom “Strašni sud” je počelo u 6:30 a bombe su bacala 234 bombardera i 120 lovac. Žitelji prestonice su zatečeni na spavanju jer je taj dan bila nedelja. Veliki gubitak je bio bombardovanje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu gde je uništeno oko 300.000 knjiga a neke srednjovekovne su neprocenjive vrednosti. U odbrani Beograda poginulo je 11 pilota. Komandant bombardovanja je bio Aleksandar Ler, general se predao Jugoslovenskoj armiji 1945. godine. Suđeno mu je i za bombardovanje, proglašen je krivim i osuđen je na smrt.

1941. godine – Etiopske i britanske trupe oslobodile su Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. godine, okupirale italijanske snage.

1945. godine - Partizani u Drugom svetskom ratu oslobodili Sarajevo od nemačkih okupatora. Prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter.

1971. godine – U Njujorku je umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od začetnika i glavnih pobornika “nove muzike” 20. veka. Od 1910. godine živi u Francuskoj a od 1937. godine u Sjedinjenim Američkim državama.Njegovi baleti “Žar ptica”, “Petruška”, “Posvećenje proleća”, melodrama “Priča o vojniku”, “Persefona” i mnoga simfonijska dela, opere i oratoriji obeležili su muzičko stvaralaštvo prošlog veka. Ostao je upamćen i po strastvenoj ljubavi sadizajnerkom Koko Šanel.

1973. godine – U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada biblioteke izgorela je u požaru 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bombardovali Beograd.

1985. godine – Vojnim udarom u Sudanu svrgnut je Džafer Nimeiri, koji je vladao od 1969. godine kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast je preuzeo ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab.

1992. godine – Evropska zajednica je priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike BiH. Istog dana u Sarajevu su pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini. Srbi su odmah prograsili Republiku Srpsku, dok su Hrvati proglasili Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu.

1992. godine - Umro američki pisac i profesor biohemije ruskog porekla Isak Asimov, pisac naučno-fantastičke proze. Naučno-popularna dela: "Hemikalije života", "Zvezde i njihovi putevi", "Unutar atoma", "Ljudski mozak", dok su književna dela: "Ja, robot", "Čelične pećine", "Golo sunce", "Zadužbina", "Druga zadužbina", "Zadužbina i carstvo", "Kraj večnosti".

1994. godine – U Ruandi je, u toku građanskog rata između plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su usledili ekstremni Huti pobili su oko 800.000 manjinskih Tutsa, uglavnom civila.

1995. godine – U Kigaliju, u Ruandi osnovan je prvi sud za genocid na koji će biti izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.

2000. godine – Umro je Habib Burgiba, koji se smatra osnivačem modernog Tunisa. Bio je proglašen za doživotnog predsednika Tunisa, ali je 1987. godine mirnim prevratom zbačen sa vlasti.

2003. godine – Američko ministarstvo pravde je saopštilo da se broj zatvorenika u američkim zatvorima u 2002. godine povećao, i da je, po prvi put, prešao cifru od dva miliona, te da je u junu te godine u zatvorima registrovano ukupno 2.019.234 ljudi.

2004. godine – Parlament Litvanije opozvao je predsednika Rolandasa Paksasa, zbog veza sa ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. On je prvi evropski lider koji je smenjen opozivom.

2005. godine – Umro je princ Renije od Monaka koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prestolu nasledio njegov sin 47-godišnji princ Albert.

2006. godine - Šefovi vlada i država jugoistočne Evropi usvojili na samitu u Bukureštu zajedničku deklaracija o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope.

2006. godine – U aukcijskoj kući “Kristi” jedan pejzaž iz Venecije 1841. godine, autora J.M.W. Tarnera prodat je za 35,8 miliona dolara. To je najskuplja slika do tada prodata u toj aukcijskoj kući.

2008. godine – U Crnoj Gori održani su predsednički izbori, prvi od proglašenja nezavisnosti i istupanja Crne Gore iz državne zajednice sa Srbijom. Na izborima je pobedio kandidat DPS-a Filip Vujanović i tako osvojio drugi predsednički mandat.

2009. godine – Zemljotres jačine između 5,8 i 6,3 stepena Rihterove skale pogodio je oblasti centralne Italije. U zemljotresu je stradalo više od 260 osoba, porušeni su srednjovekovni gradovi i više od 28.000 ljudi ostalo je bez domova.

2013. godine – Poznati katalonski i evropski reditelj Bigas Luna, jedan od začetnika španske moderne kinematografije, umro je u 68. godini. Ostaće upamćen po filmovima “Šunka, šunka”, “Zlatna jaja”, “Mesec i sisa”, kao i otkrićem glumačkih zvezda Penelope Kruz i Havijera Bardema.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar