Vest: Na današnji dan - 5. Decembar -

1443. godine – Rođen je italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere, papa Julije II, najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela je naručio izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

1560. godine - Umro francuski kralj Fransoa Drugi, koji je vladao samo godinu dana. Na prestolu ga je istog dana nasledio brat Šarl Deveti, za vreme čije su vladavine počeli verski ratovi rimokatolika i hugenota.

1766. godine – Londonska aukcijska kuća “Kristi” održala je prvu aukciju.

1791. godine - Umro austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart, jedan od najgenijalnijih u istoriji muzike. Sahranjen je u zajedničkoj sirotinjskoj grobnici u Beču. Bio je "čudo od deteta": u šestoj godini napisao je prvu kompoziciju, u osmoj sonatu, a u 12. operu pod nazivom "Jednostavna prevara". Napisao je oko 600 dela - opera, simfonija, koncerata za klavir, violinu, flautu, klarinet, hornu i druge instrumente, gudačkih kvarteta, sonata za klavir i za violinu, kantata, misa. Dela: opera:"Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Otmica iz Seraja", "Don Đovani", "Tako čine sve", "Idomeneo", simfonije: "Hafner simfonija", "Lincerska simfonija", "Praška simfonija", "Simfonija u ge molu", "Jupiter simfonija", misa: "Rekvijem", kvintet sa klarinetom:"Mala noćna muzika".

1839. godine - Rođen američki konjički oficir Džordž Armstrong Kaster, koji je kao komandant Sedme konjičke divizije predvodio vojnu kampanju sedamdesetih godina 19. veka protiv indijanskih plemena u Kanzasu, Dakoti i Montani, čineći velike zločine i istrebljenja nad Indijancima. Poginuo je u junu 1876. godine u bici kod Litl Big Horna, kad su Sijuksi pod komandom poglavice "Ludog Konja" uništili deo Sedme konjičke i ubili sva 264 američka vojnika koja su učestvovala u bici.

1867. godine – Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske i inicijator rata protiv sovjetske Rusije. Državnim udarom 1926. godine uspostavio je vojnu diktaturu, a 1934. godine je sklopio s Hitlerom desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Bio je na vlasti do smrti 1935. godine.

1870. godine – Umro je francuski pisac Aleksandar Dima Otac, proslavljeni autor romana s motivima iz francuske istorije. Najznačajnija dela: “Tri musketara”, “Grof od Monte Hrista”, “Kraljica Margo”. Smatra se začetnikom feljtonističkog romana.

1890. godine - Rođen austrijski filmski režiser Fric Lang, jedan od najznačajnijih predstavnika ekspresionizma. Pred nacistima je izbegao u SAD, a krajem pedesetih godina 20. veka je došao u Zapadnu Nemačku. Filmovi: "Umorna smrt", "Doktor Mabuze", "Nibelunzi", "Kockar", "Metropolis".

1901. godine - Rođen američki režiser, autor stripova, filmski animator i producent Volter Ilajas Dizni, poznat kao Volt Dizni, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 "Oskara". Put ka slavi mu je otvoren 1920. kad je osmislio lik Mikija Mausa. Njegovi crtani filmovi "Snežana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda" i stripovi "Paja Patak", "Tri praseta" i drugi i sada su popularni širom sveta. Prema njegovoj zamisli uređeni su zabavni parkovi "Diznilend" u Kaliforniji i "Diznivorld" na Floridi.

1917. godine – Delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine počele su pregovore o primirju u mestu Brest-Litovsk u Belorusiji. Mirovni ugovor, kojim je Rusija bila prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i nekih područja Turske i da Nemačkoj plati ratnu odštetu od šest milijardi zlatnih maraka, potpisan je 3. marta 1918. godine.

1926. godine – Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone, najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici “Impresija, izlazak sunca“, izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac.

1927. godine - Rođen tajlanđanski kralj Bumipon Adunđade, koji je na prijesto stupio 1946. godine  kao Rama Deveti.

1929. godine - Ukinuti "Jugoslovenski soko", "Hrvatski soko", "Orao" i "Srpski soko" i stvorena je Viteška organizacija "Soko" Kraljevine Jugoslavije.

1933. godine – Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena u januaru 1920. godine na osnovu 18. ustavnog amandmana.

1934. godine – Žene su u Turskoj dobile pravo glasa.

1940. godine - Umro češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koji je javno počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena. Dela: "Američka simfonija u A molu", šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.

1943. godine - Velika Britanija u Drugom svetskom ratu zvanično otkazala pomoć četnicima Draže Mihailovića.

1952. godine - U Beogradu osnovan Muzej Nikole Tesle, koji je otvoren 20. oktobra 1955. godine. Muzejska postavka sadrži više od 150.000 dokumenata, modele aparata, patente, makete, biblioteku i mnoštvo knjiga i članaka, objavljenih o genijalnom srpskom naučniku i njegovom stvaralaštvu.

1962. godine - SAD i SSSR su postigli dogovor o saradnji u kosmičkim istraživanjima u miroljubive svrhe.

1967.  godine - Umro srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika", jedan od najvećih svetskih helenista 20. veka. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Dela: "Vidovdanska etika", "Filozofija panhumanizma", "Racionalizam u savremenoj nemačkoj filozofiji", "Problemi filozofije kulture", "Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filozofije umetnosti", "Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski značaj", "Istorija helenske književnosti".

1977. godine – Egipat je prekinuo odnose sa Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom, arapskim zemljama koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.

1978. godine – U Iranu je izbio talas protesta koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Zbog štrajkova, proizvodnja nafte je smanjena gotovo na polovinu.

1983. godine - Umro američki filmski režiser Robert Oldrič, koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame i komedije. Filmovi: "Šta se dogodilo s Bebi Džejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti", "Tiho, tiho, Šarlota", "Zatvorski krug", "Veliki nož", "Poslednji sumrak", "Po zakonu i pendreku", "Legenda o Lajli Kler", "Grisomova banda", "Zatvorsko dvorište".

1991. godine - Hrvatski sabor opozvao Stjepana Mesića iz Predsedništva SFRJ, koji je tim povodom izjavio: "Mislim da sam obavio zadatak - Jugoslavije više nema".

1995. godine – Članice NATO-a odobrile su upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. Najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949. godine sprovedena je pod nazivom “Zajednički poduhvat”.

1996. godine – Predsednik SAD Bil Klinton imenovao je Madlen Olbrajt za državnog sekretara, kao prvu ženu na toj funkciji u američkoj istoriji.

2003. godine – U Kini je po prvi put održan izbor za mis sveta.

2008. godine – Preminuo je patrijarh moskovski i cele Rusije Aleksandar Drugi. Za novog patrijarha, 27. januara 2009. godine, izabran je mitropolit Kiril.

2012. godine – Umro je čuveni brazilski i jedan od najvećih imena svetske arhitekture Oskar Nimajer, koji je pre 50 godina osmislio sadašnji izgled Brazilije, glavnog grada Brazila, koji je izgrađen u amazonskoj džungli. Dobitnik je najprestižnije nagrade u oblasti arhitekture – Prickerove nagrade.

2013. godine – Umro je bivši predsednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, legendarni borac protiv represije i politike aparthejda, koji je u zatvoru proveo 27 godina. Nobelovu nagradu za mir dobio je 1993. godine. Bio je prvi crni predsednik Južne Afrike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!