Vest: Na današnji dan - 4. April -

Na današnji dan - 4. April -

Na današnji dan - 4. April -

186. godine - Rođen rimski car Septimije Bazijan, poznat kao Marko Aurelije Sever Antonin Avgust Karakala, jedan od najkrvavijih tirana u rimskoj istoriji. Zajedno sa ocem Septimijem Severom vladao je od 198. godine do 211. godine, a potom sam krajnje surovo, pogubivši čak i brata, sve dok i on nije ubijen 217. godine. Da bi ublažio nezadovoljstvo, posebno u provincijama, 212. godine je dao rimsko građansko pravo svim građanima Rimskog carstva koji su rođeni kao slobodni.

1284. godine – Umro je kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. godine do smrti, dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Izdao je zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje španske istorije i astronomskih dela, kao i prevođenje Biblije na španski jezik. Zauzeo je 1262. godine luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1581. godine – Engleska kraljica Elizabeta I proglasila je za viteza Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet.

1617. godine – Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju, Vršio je polularizaciju decimalne tačke. Alternativna jedinica za decibel, nosi naziv po njemu neper.

1765. godine – U Petrogradu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta 1755. godine, koji i danas nosi njegovo ime. Godine 1745. godine je objavio katalog preko 3.000 minerala, a 1760. godine objasnio nastanak ledenih bregova. Osnovao je fabriku stakla, koja je proizvodila prve mozaike od bojenog stakla izvan Italije. Dao je objašnjenje polarne svetlosti. Ipak većina njegovih dostignuća bila je nepoznata izvan Rusije, dugo vremena posle njegove smrti.

1825. godine – U Novom Sadu je rođen srpski naučnik, pisac i filolog Đura Daničić. Podržavao je Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa - “Rat za srpski jezik i pravopis”, 1847. godine. Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti u Zagrebu gde je 1880. godine pokrenuo izradu “Rečnika hrvatskog ili srpskog jezika”. Daničićeva veća izdanja srpskih starih spomenika jesu: Žitije Sv. Save (Teodosijevo, u izdanju pripisano Domentijanu), Žitija Sv. Simeona i Sv. Save od Domentijana, Nikoljsko jevanđelje (bosanske redakcije), Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih (Danila i drugih), i mnoga druga manja dela, razbijena po naučnim izdanjima. S latinskog je preveo Stari zavet.

1868. godine - Rođen srpski književni istoričar i kritičar Pavle Popović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je mnoge književnoistorijske studije i nekoliko istorija književnosti. Dela: "Jugoslovenska književnost", "Pregled srpske književnosti", "Iz književnosti", "O Gorskom vijencu", "Srpska drama u XIX veku", "Francuski moralisti".

1896. godine - Rođen američki pisac Robert Eme Šervud, koji je u dramama pisanim posle Prvog svetskog rata zalagao se za mir u svetu. Kasnije je, suočen s nadiranjem nacizma, postao ubeđeni pristalica rata kao jedinog načina da se svet oslobodi nacističke tiranije. Dela: drame "Okamenjena šuma", "Idiotova radost", "Neće biti noći", scenariji za filmove "Duh putuje na zapad", "Najbolje godine našeg života".

1905. godine – U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.

1912. godine – U Tibetu je proglašena Kineska republika.

1933. godine - Američki mornarički dirižabl "Akron" zbog oluje srušio se u Atlantski okean ispred obala Nju Džersija, pri čemu je poginulo 73 ljudi u letelici.

1936. godine - Prvog dana generalnog štrajka studenata Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja i Subotice protiv fašizacije zemlje i vlade Milana Stojadinovića policija na Medicinskom fakultetu u Beogradu ubila studenta prava Žarka Marinovića. Kao znak sećanja na taj događaj 4. april se obeležava kao Dan studenata Beogradskog univerziteta.

1939. godine – Na irački presto stupio je Fejsal II nakon smrti njegovog oca kralja Gazija I.

1941. godine – Rođen veliki srpski pozorišni i filmski glumac Petar Kralj. Najviše je igrao u Ateljeu 212 i Narodnom pozorištu. Dobitnik je brojnih nagrada uključujući i četiri za životno delo “Dobričin prsten”, “Pavle Vuisić”, “Zlatan ćuran” i “Sterijino pozorište”. Proslavio se ulogama u “Variola Vera”, “Sok od šljiva”, “Vuk Karadžić”, “Kraj dinastije Obrenović”, “Metla bez drške”, “Bela lađa”. Njemu u čast na dan rođenja otkriveno spomen obeležje na Vračaru, na platou ispred zgrade u Mileševskoj ulici u kojoj je živeo do smrti, 2011. godine.

1945. godine - Drugi svetski rat završen na teritoriji Mađarske, iz koje su sovjetske trupe, u naletu ka Berlinu, isterale nemačku vojsku.

1949. godine – Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadno evropskih država potpisali su u Vašingtonu Severno-atlantski pakt NATO, vojni ugovor kojim je stvorena snažna vojnopolitička formacija zapadnih saveznika. NATO je osnivačkim aktom definisan kao odbrambeni savez, da bi pola veka kasnije, 24. marta 1999. godine, protivno Povelji UN, mimo saglasnosti Saveta bezbednosti UN, suprotno dokumentu o evropskoj bezbednosti iz Helsinkija koje su njene članice potpisale, pogazivši sopstveni osnivački akt, čak i ustave pojedinih država članica, pod vođstvom SAD otpočeo agresiju na suverenu zemlju - Saveznu Republiku Jugoslaviju. Danas Nato broji 30 članica, uprkos pritiscima Srbija je danas vojno neutralna.

1960. godine – Francuska i Federacija Mali koju su činile današnje države Senegal i Sudan, potpisali su sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.

1968. godine – U Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen je Martin Luter King, baptistički sveštenik i borac za građanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i građanske neposlušnosti. Zbog velikog uticaja među crnoj populaciji i ostalim ugnjetavanim Amerikancima počinje da bude non-stop pod prismotrom FBI, po čijoj oceni je bio “opasan po američko društvo”. Iako je osuđen krivim na 99 godinea robije, kasnijom istragom dovedeni su u sumnju dokazi FBI-a da je Džejms Erl Rej stvarni atentator. Martin Luter King je dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.

1969. godine – U Hjustonu, američka država Teksas, izvršena je prva operacija ugrađivanja veštačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim veštačkim srcem živeo je samo četiri dana.

1975. godine – Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.

1983. godine – Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Svanson, zvezda nemog i zvučnog filma sa ulogama u filmovima “Bulevar sumraka”, “Kraljica Keli”, “Gospođa San-žen”, “Zaza”, “Muško i žensko”.

1991. godine - Umro švajcarski pisac Maks Rudolf Friš. Dela: romani "Štiler", "Homo faber", "Neka mi ime bude Gantenbajn", pripovetka "Montok", drame "Kineski zid", "Grof Ederland", "Andora".

1996. godine - Sudija italijanskog vojnog suda naložio da bivšem nacističkom SS kapetanu Erihu Pribkeu, koji se branio frazom da je "samo izvršavao naređenja", mora da bude suđeno zbog odgovornosti za masakr 335 italijanskih civila u Drugom svjetskom ratu 1944. godine u Ardeatinskim pećinama blizu Rima.

1997. godine - Umro ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruskog nacionalnog bića. Dela: zbirke pesama "Kako ispiti Sunce", "Čovek sa cvećem u rukama", "Argument", "Lirika", proza "Vladimirske staze", "Kap rose", "Pisma iz Ruskog muzeja", "Med na hlebu", "Nastavak vremena".

1998. godine – U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula su 63 rudara.

1999. godine – U vazdušnim udarima NATO-a na rafineriju nafte u Pančevu poginula su tri radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo je čuvar toplane. Bombardovani su još gradovi Čačak, Novi Sad, Kuršumlija, Gnjilane, Bogutovac i Smederevo.

2001. godine – Sudanski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji.

2002. godine – Angolska vojska i UNITA potpisali su primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najdužih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo je u borbama vladinih snaga i UNITA koje su počele 1975. godine nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.

2002. godine – U Beogradu je preminuo arheolog Milutin Garašanin, član Srpske akademije nauka i počasni član mnogih evropskih akademija.

2003. godine – Američke vojne snage zauzele su bagdadski međunarodni aerodrom “Sadam” i preimenovale ga u “Bagdad Internešenel”.

2006. godine – U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te države, žene izašle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

2012. godine – Predsednik Srbije Boris Tadić podneo je ostavku devet meseci pre isteka mandata, nakon čega su raspisani predsednički izbori istovremeno sa parlamentarnim i lokalnim za 6. maj. Na tim izborima Tadić je izgubio od predsedničkog kandidata Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, a Demokratska stranka, čiji je Tadić bio višegodišnji lider, prvi put, posle demokratskih promena 2000. godine, odlazi u opoziciju.

2013. godine – Umro je američki filmski kritičar i scenarista Rodžer Ibert, prvi filmski kritičar koji je dobio Pulicerovu nagradu. U junu 2005. godine dobio je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih postavši prvi filmski kritičar kome je ukazana ta čast.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar