Na današnji dan - 30. Decembar -
1691. godine – Umro je engleski
hemičar i fizičar Robert Bojl koji je prvi uočio razliku između hemijskih
elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je
metil alkohol i aceton.
1803.
godine - U sastav SAD ušla dotadašnja francuska kolonija Luizijana,
koju je ranije iste godine - pritisnut finansijskom oskudicom - francuski car
Napoleon Prvi prodao Amerikancima za 15 miliona dolara.
1864.
godine - Rođen srpski slikar Marko Murat, osnivač Umetničke zanatske
škole u Beogradu, koji je počeo kao realista, ali se kasnije približio
impresionistima. Slikarsku akademiju završio je u Minhenu. U srpsko slikarstvo
uneo je nova umetnička shvatanja i razvio interesovanje za probleme svetlosti.
Snažno je uticao na stvaranje slikarske "Beogradske škole". Slikao je
portrete, istorijske kompozicije, predele. U Narodnom muzeju u Beogradu su
njegova glavna dela: "Doček cara Dušana u Dubrovniku",
"Proleće", "Cveti", "Konavoka", "Dum
Ante", "Dubrovnik".
1865. godine – U Bombaju je rođen
engleski pisac Rađard Kipling, majstor kratkih priča u kojima je prikazao život
u Indiji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. godine.
Najznačajnija dela: “Knjiga o džungli”, “Hrabri kapetan”, “Kim”, “Priče za
decu”.
1869.
godine - Rođen kanadski pisac Stiven Batler Likok, autor više od 30
knjiga humorističkih priča, u kojima humor izvire iz komičnog uočavanja
društvenih slabosti i nesklada prividnog i stvarnog u ljudskom ponašanju. Dela:
"Besmislene novele", "Vrt ludosti", "Književni promašaji",
studije o humoru "Humor i čovečanstvo", "Humor: teorije i
tehnika".
1886.
godine - Nemačka i Portugalija sporazumom odredile granice Angole i
nemačke Jugozapadne Afrike današnja Namibija.
1906.
godine - Rođen engleski filmski režiser Kerol Rid, izvrstan
poznavalac tehničkih aspekata režiserskog zanata sa izrazitim smislom za
vizuelno pripovedanje. Filmovi: "Zvezde gledaju s neba", "Noćni
voz za Minhen", "Prava pobeda", "Begunac", "Pali
idol", "Treći čovek", "Prognan na ostrva", "Jare
za dve pare", "Trapez", "Ključ", "Naš čovek u
Havani", "Agonija i ekstaza", "Oliver" (nagrada
"Oskar").
1915.
godine - Nemačka podmornica kod Krita
u Prvom svetskom ratu torpedovala britanski putnički brod "Persija",
usmrtivši 330 od 501 putnika i člana posade.
1916. godine – U
Petrogradu ubijen i bačen u reku Nevu kaluđer Grigorij Jefimovič Raspućin,
izuzetno uticajan na ruskom dvoru, koji je u Prvom svetskom ratu, okružen
nemačkim agentima, praktično smenjivao i postavljao vojne zapovednike i
ministre. Ubistvo su organizovali monarhisti, verujući da će eliminisanjem tog
mistika spasiti monarhiju i dinastiju Romanov. Raspućin je bio sibirski seljak,
pustolov, u mladosti konjokradica, pa "čudotvorac" i
"prorok", koji je u Petrograd došao 1905. godine, a 1907. godine je
uz pomoć sujevernih i razvratnih aristokrata dospeo na carski dvor.
1918.
godine - U Berlinu počeo trodnevni osnivački kongres Komunističke
partije Nemačke, na kojem je usvojen program čiji je tvorac bila Roza
Luksemburg. Kongres je izrazio podršku sovjetskoj Rusiji.
1922. godine – Zvanično je
osnovan SSSR, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, stvaranjem
konfederacije Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije.
1933. godine – Pripadnik rumunske
organizacije “Gvozdena garda” ubio je premijera Jona Duku. Na mesto premijera
došao je profašista George Tartaresku, koji je potom Rumuniju približio silama
Osovine.
1944. godine – Umro je francuski
pisac i muzikolog Romen Rolan, kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim
Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov književni opus sadrži 75 knjiga iz
različitih oblasti, a najpoznatiji su romani “Žan Kristof”, “Kola Brenjan” i
romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava
Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija,.
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915. godine.
1947. godine - U Rumuniji pod pritiskom komunista abdicirao kralj Mihail Prvi.
1947. godine - Umro engleski filozof Alfred Nort Vajthed, jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. veka. Najpre se bavio matematičkom logikom i zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom napisao je "Principia matematika". Potom je razvio originalnu metafiziku, kosmološko gledište o "večnim objektima" i događajima i organizmičku filozofiju prirode. Smatrao je da filozofija ima sudbonosan socijalno-istorijski značaj. Ostala dela: "Rasprava o univerzalnoj algebri", "Organizacija mišljenja", "Istraživanje principa prirodnog znanja", "Nauka i moderni svet", "Proces i realnost", "Smeli poduhvati ideja", "Religija u bitnim svojstvima".
1968.
godine - Umro norveški državnik Trigve Li, prvi generalni sekretar
UN od 1946. godine do 1952. godine. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar
Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle njemačke invazije
na Norvešku 1940. godine šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.
1988. godine – Jugoslovenski
premijer Branko Mikulić i njegova vlada podneli su ostavku zbog brojnih kritika
da vlada nije u stanju da reši ekonomsku krizu u zemlji.
1989.
godine - Poljski parlament uspostavio višepartijski politički
sistem.
1990.
godine - Vlasti Albanije su prvi put dozvolile Jevrejima
iseljavanje u Izrael.
1991. godine – Na sastanku u
glavnom gradu Belorusije Minsku lideri Zajednice Nezavisnih Država, nastale
posle raspada SSSR-a, nisu uspeli da se dogovore o zajedničkoj vojsci, pa je
svim bivšim sovjetskim republikama prepušteno da formiraju sopstvene oružane
snage.
1997.
godine - Kina i Južna Afrika
potpisale sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa od 1. januara 1998.
godine.
2000. godine - General Omar
el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti
napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi
poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na
vlast državnim udarom 1989. godine, a pobedio je na izborima 1995. godine.
2003. godine - Bivši predsedik
Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan, jedan od glavnih pristalica Pola
Pota, priznao je da su tokom njihove vladavine u Kambodži počinjeni zločini i
masakri. Za vreme tog režima poginulo je oko 1.700.000 građana Kambodže, od
kojih su mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti.
2006. godine - Bivši irački predsednik
Sadam Husein je obešen pošto ga je Specijalni irački sud proglasio krivim za
zločine protiv čovečnosti.
2012. godine – Umrla je Rita Levi
Montalčini koja je sa kolegom Stenlijem Koenom 1986. godine dobila Nobelovu
nagradu za medicinu za otkriće faktora rasta (GF).
2013.
godine - Umro je Ljubomir Tadić, filozof, profesor Beogradskog
univerziteta, jedan od osnivača Demokratske stranke, osnivač i predsednik
Društva srpsko - jevrejskog prijateljstva, akademik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!