Vest: Na današnji dan - 27. Mart -

Na današnji dan - 27. Mart -

Na današnji dan - 27. Mart -

1378. godine – Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370. godine, a 1377. godine je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim uprkos otporu Francuza.

 

1625. godine – Umro je kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. godine do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart 1567. godine, a engleski 1603. godine nakon smrti Elizabete I.

 

1713. godine – Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

 

1770. godine – Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, monumentalne freske nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u završnoj fazi baroka.

 

1797. godine - Rođen francuski pisac Alfred Viktor de Vinji, u čijoj su romantičarskoj misaonoj poeziji centralne teme usamljenost genija, ravnodušnost prirode i stoičko mirenje sa sudbinom. Dela: poeme "Mojsije", "Pastirska kuća", "Eloa", "Samsonov gnjev", drama "Čaterton", novele "Ropstvo i veličina vojničkog poziva", "Dnevnik jednog pjesnika".

 

1802. godine – Potpisan je Amijenski mirovni ugovor kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike danas Holandije. Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

 

1845. godine – Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. godine za otkriće X-zraka 1895. godine, koje su po njemu dobile naziv “rendgenski zraci”. Primenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.

 

1847. godine – Američke trupe su, u Američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih borbi.

 

1854. godine - Francuska objavila rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853. godine. Sutradan je to učinila i Velika Britanija, koja je nastojala da suzbije ruske aspiracije na Balkan i Crno more. Rat protiv Rusije udruženi saveznici su vodili dve godine na poluostrvu Krim, gde su posle krvavih borbi i velikih gubitaka uspeli da osvoje ključni lučki grad Sevastopolj.

 

1860. godine – M.L. Bajrn iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.


1867. godine - Rođen engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. godine osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs". Rojsova firma počela je 1904. godine da pravi automobile, čiji je izgled impresionirao Rolsa, i njih dvojica su potom postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. Kompanija "Rols-Rojs" proizvodi i avionske motore.

 

1923. godine – Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrst vodonik. Izumeo je termos-bocu.

 

1927. godine - Rođen ruski violončelista i dirigent Mstislav Leopoldovič Rostropovič, jedan od najvećih majstora violončela i fanatičan poklonik svog instrumenta, sugestivan i izrazito temperamentan interpretator punog tona u svim registrima. Bio je profesor konzervatorijuma u Moskvi i Lenjingradu, a 1975. godine emigrirao je u SAD.

 

1933. godine – Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

 

1941. godine – Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu. Ovaj čin naljutio je Hitlera i nacističku Nemačku, koja je 6. aprila bombardovanjem napala Jugoslaviju a ubrzo i okupirala.

 

1945. godine – Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu “Fau-2” na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.

 

1953. godine - U SSSR-u pomilovan veliki broj političkih zatvorenika, što je nagovestilo kraj "staljinističke ere".

 

1958. godine – Nikita Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

 

1965. godine – Umro je francuski arhitekta Šarl Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizije, jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

 

1968. godine – U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. godine vasionskim brodom “Vastok” obleteo Zemlju.

 

1968. godine - General Suharto izabran za drugog predsednika Indonezije, umesto Sukarna, koji je izgubio vlast u martu 1966. godine.

 

1970. godine – U zemljotresu u zapadnoj Turskoj, poginulo je više od 1.000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.

 

1977. godine – U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade kada su se dva “Boinga 747”, holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.

 

1980. godine – U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma “Aleksandar Kiland”. Poginulo je 147 ljudi.

 

1992. godine – Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

 

1996. godine – Izraelski sud osudio je Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995. godine.

 

1997. godine – U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

 

1998. godine – Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač fabrike sportskih vozila “Porše AG”. Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio je jedan od konstruktora “bube”, popularnog automobila “folksvagen”.

 

1999. godine – Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, američki bombarder “F-117 A”. Avion “noćni jastreb” je pao u atar sela Buđanovci u blizini Rume. To je prvi i jedini potvrđen avion da je oboren tokom bombardovanja. Ostaci aviona se nalaze u Muzeju vazduhoplovstva u blizini aerodrome “Nikola Tesla” u Beogradu.

 

2003. godine – U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog “zemunskog klana” Dušan Spasojević “Šiptar” i Mile Luković “Kum”, osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića. Pokušaj privođenja je bio tokom policijske akcije “Sablja”.

 

2006. godine – Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem. Njegove najpoznatije knjige “Solaris”, “Povratak sa zvezda” i “Zvezdani dnevnik” prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.

 

2013. godine – Sedište Ratne mornarice Severnatlantskog saveza u Sredozemlju zatvoreno je posle 40 godina rada. Baza te mornarice premeštena je u Nortvud u Velikoj Britaniji u okviru pregrupisanja oružanih snaga NATO u Evropi.

 

2013. godine – Haški tribunal prvostepeno je osudio bivše visoke policijske zvaničnike Republike Srpske Miću Stanišića i Stojana Župljanina na po 22 godine zatvora.

2014. godine – U Vatikanu su se, uz reči međusobnog dubokog uvažavanja, prvi put sastali papa Franja i američki predsednik Barak Obama. Razgovarali su o kontroverznim pitanjima abortusa i kontracepcije, verskih sloboda, kao i brige za siromašne u svetu i o zbivanjima u Siriji i Ukrajini.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar