Na današnji dan - 27. Mart -
1378. godine –
Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran
1370. godine, a 1377. godine je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona
u Rim uprkos otporu Francuza.
1625. godine –
Umro je kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. godine
do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu.
Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart 1567.
godine, a engleski 1603. godine nakon smrti Elizabete I.
1713. godine –
Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.
1770. godine –
Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, poslednji
velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, monumentalne freske
nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u
završnoj fazi baroka.
1797.
godine - Rođen francuski pisac Alfred Viktor de Vinji, u čijoj su
romantičarskoj misaonoj poeziji centralne teme usamljenost genija, ravnodušnost
prirode i stoičko mirenje sa sudbinom. Dela: poeme "Mojsije",
"Pastirska kuća", "Eloa", "Samsonov gnjev", drama
"Čaterton", novele "Ropstvo i veličina vojničkog poziva",
"Dnevnik jednog pjesnika".
1802. godine –
Potpisan je Amijenski mirovni ugovor kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike danas Holandije. Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i
Cejlon, koji je preuzela od Holandije.
1845. godine –
Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen, dobitnik Nobelove
nagrade za fiziku 1901. godine za otkriće X-zraka 1895. godine, koje su po
njemu dobile naziv “rendgenski zraci”. Primenjuju
se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju
štetne promene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode
lečenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje hemijskih
elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.
1847. godine –
Američke trupe su, u Američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera
Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih
borbi.
1854.
godine - Francuska objavila rat Rusiji i stala na stranu Otomanskog carstva u
Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853. godine. Sutradan je to učinila i
Velika Britanija, koja je nastojala da suzbije ruske aspiracije na Balkan i
Crno more. Rat protiv Rusije udruženi saveznici su vodili dve godine na
poluostrvu Krim, gde su posle krvavih borbi i velikih gubitaka uspeli da osvoje
ključni lučki grad Sevastopolj.
1860. godine – M.L.
Bajrn iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.
1867. godine - Rođen engleski inženjer Frederik
Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. godine osnovao kompaniju za
proizvodnju automobila "Rols-Rojs". Rojsova firma počela je 1904.
godine da pravi automobile, čiji je izgled impresionirao Rolsa, i njih dvojica
su potom postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji
nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. Kompanija "Rols-Rojs" proizvodi i
avionske motore.
1923. godine –
Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, koji je prvi dobio
tečni, zatim i čvrst vodonik. Izumeo je termos-bocu.
1927.
godine - Rođen ruski violončelista i dirigent Mstislav Leopoldovič Rostropovič,
jedan od najvećih majstora violončela i fanatičan poklonik svog instrumenta,
sugestivan i izrazito temperamentan interpretator punog tona u svim registrima.
Bio je profesor konzervatorijuma u Moskvi i Lenjingradu, a 1975. godine
emigrirao je u SAD.
1933. godine –
Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku
okupaciju Mandžurije.
1941. godine –
Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom
svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden
maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše
Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s
generalom Dušanom Simovićem na čelu. Ovaj čin naljutio je
Hitlera i nacističku Nemačku, koja je 6. aprila bombardovanjem napala
Jugoslaviju a ubrzo i okupirala.
1945. godine –
Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu “Fau-2” na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na
Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958
Britanaca.
1953.
godine - U SSSR-u pomilovan veliki broj političkih zatvorenika, što je
nagovestilo kraj "staljinističke ere".
1958. godine – Nikita
Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja
Bulganjina.
1965. godine –
Umro je francuski arhitekta Šarl Eduar Žanre, poznat kao Le
Korbizije, jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem
armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način
gradnje.
1968. godine –
U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je ruski
kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu
1961. godine vasionskim brodom “Vastok” obleteo Zemlju.
1968.
godine - General Suharto izabran za drugog predsednika Indonezije, umesto
Sukarna, koji je izgubio vlast u martu 1966. godine.
1970. godine –
U zemljotresu u zapadnoj Turskoj, poginulo je više od 1.000 ljudi, a 90.000 je
ostalo bez domova.
1977. godine –
U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i
člana posade kada su se dva “Boinga 747”, holandske kompanije KLM i američke
Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.
1980. godine –
U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma “Aleksandar
Kiland”. Poginulo je 147 ljudi.
1992. godine –
Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu
Jugoslovensku Republiku Makedoniju.
1996. godine –
Izraelski sud osudio je Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva
izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995. godine.
1997. godine –
U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne
antivladine pobune.
1998. godine –
Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač
fabrike sportskih vozila “Porše AG”. Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio
je jedan od konstruktora “bube”, popularnog automobila “folksvagen”.
1999. godine –
Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR
Jugoslaviju, američki bombarder “F-117 A”. Avion “noćni jastreb” je pao u atar
sela Buđanovci u blizini Rume. To je prvi i jedini potvrđen avion da je oboren
tokom bombardovanja. Ostaci aviona se nalaze u Muzeju vazduhoplovstva u blizini
aerodrome “Nikola Tesla” u Beogradu.
2003. godine –
U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog “zemunskog
klana” Dušan Spasojević “Šiptar” i Mile Luković “Kum”,
osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.
Pokušaj privođenja je bio tokom policijske akcije “Sablja”.
2006. godine –
Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem.
Njegove najpoznatije knjige “Solaris”, “Povratak sa zvezda” i “Zvezdani
dnevnik” prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.
2013. godine –
Sedište Ratne mornarice Severnatlantskog saveza u Sredozemlju zatvoreno je
posle 40 godina rada. Baza te mornarice premeštena je u Nortvud u Velikoj
Britaniji u okviru pregrupisanja oružanih snaga NATO u Evropi.
2013. godine – Haški tribunal prvostepeno je osudio bivše visoke policijske zvaničnike Republike Srpske Miću Stanišića i Stojana Župljanina na po 22 godine zatvora.
2014. godine –
U Vatikanu su se, uz reči međusobnog dubokog uvažavanja, prvi put
sastali papa Franja i američki predsednik Barak Obama.
Razgovarali su o kontroverznim pitanjima abortusa i kontracepcije, verskih
sloboda, kao i brige za siromašne u svetu i o zbivanjima u Siriji i Ukrajini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!