Na današnji dan - 24. Mart -
1401. godine –
U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je
Damask.
1603. godine –
Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godišnje vladavine
Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je
svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku
kompaniju, osnovana je londonska berzaa britanski morepolovci, trgovci i gusari
stvorili su temelje buduće britanske imperije. Engleska
flota je 1558, kad je stupila na prijesto, potukla špansku "nepobjedivu
armadu" i načela moć Španije, suparnice u osvajanju kolonija. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je kao
Džejms I objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je
1707. godine, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku
Britaniju.
Osigurala je 1587. godine prevlast anglikanskoj crkvi.
1736. godine –
U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji
je 1735. godine u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije . Srbi su se digli na bunu zbog
mobilizacije u austrijsku vojsku, a ustanak se proširio među seljacima. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu “Pera Segedinac”.
1783.
godine - Španija priznala nezavisnost SAD.
1834. godine - Rođen engleski socijalista, pisac
i slikar Vilijam Moris, koji je znatno uticao na izgradnju umetničkog ukusa i
razvoj umetničkog zanatstva u Engleskoj. Pisao je u romantičarskom maniru epske
pesme i pripovetke u stihovima, s antičkim i srednjovekovnim motivima. Dela:
"Život i smrt Jasonova", "Zemni raj", "Sigurd
Volsung".
1882. godine –
Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva
tuberkulozu kasnije poznata kao “Kohov bacil”.
1882. godine –
Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme “Hijavata” u
kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.
1891. godine – Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u području
Crvenog mora.
1905. godine –
Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku
ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Bio
je drugi najprevođeniji pisac krajem 20. veka a smatra se i ocem naučne
fantastike. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji “Put oko sveta za 80
dana”, “Dvadeset hiljada milja pod morem”, “Put na Mesec”, “Put u središte
Zemlje”, “Pet nedelja u balonu”.
1916.
godine - Umro španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja, koji
je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne
muzike. Dela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za
klavir.
1929. godine- Fašisti su "pobedili" na
jednopartijskim izborima u Italiji.
1930. godine - Rođen američki filmski glumac
Stiv Mek Kvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima. Filmovi:
"Nikad ne voli stranca", "Sedmorica veličanstvenih",
"Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Veliko
bjekstvo", "Leptir", "Metak", "Tom Horn",
"Lovac".
1941. godine - Jugoslovenski premijer Dragiša
Cvetković i šef diplomatije Aleksandar Cincar - Marković tajno otputovali u Beč
da bi 25. marta potpisali ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Vlada
je oborena vojnim udarom tri dana kasnije, posle masovnih demonstracija u
Beogradu i drugim gradovima u Srbiji.
1945. godine –
Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i
nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.
1945. godine –
U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i
Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u
hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi struccnjake za obnovu poljoprivrede,
industrije i saobraćaja.
1946.
godine - Umro ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od
najvećih u istoriji šaha, jedini koji je titulu svjetskog prvaka držao do
smrti. Pobedio je 1920. na prvom šahovskom prvenstvu SSSR, a šampion sveta je
postao 1927. godine, savladavši u meču sa 6:3, uz 25 remija, kubanskog
velemajstora Raula Kapablanku.
1962. godine –
Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar,
profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je
dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. godine
spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1972. godine – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da
bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
1976. godine –
U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica
Isabela Peron je uhapšena.
1976. godine –
Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih
savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad
Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna
krajem 1942. godine preokrenula je tok rata u Africi.
1980. godine –
U El Salvadoru je ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji
zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt
uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje
krize.
1989. godine –
U vodama Aljaske brod “Ekson Valdez” ispustio je više od četiri miliona tona
nafte.
1990. godine –
Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od
50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu
pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
1999. godine –
U 19:45 počelo je Nato bombardovanje na SR Jugoslaviju i
trajalo narednih 78 dana sve do potpisivanja Kumanovskog sporazuma. Zvaničan povod za početak agresije na jednu nezavisnu
državu je lažiran masakr u Račku na Kosovu i Metohiji. Borbe u selu Račak
između srpske policije i albanskih terorista su predstavljene kao težak zločin,
iako dokazi pokazuju drugačije. Tokom 78 dana akcije pod nazivom “Milosrdni
anđeo”, u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je više od 1.000 ljudi, a
više hiljada je ranjeno. Svi nastradali su bili državljani Jugoslavije sem 3
kineska državljanina, koja su poginula 7. maja kada je bombardovana kineska
ambasada. Tokom bombardovanja teško je
oštećena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko
100 milijardi dolara. Bombardovanje NATO-a, ostaće
upamćeno, kao prva vojna kampanja koju je taj savez sproveo bez dozvole Saveta
bezbednosti UN.
1999. godine –
Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.
2000. godine –
Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasli su novu strategiju na
Balkanu – jačanje veza sa opozicijom i “civilnim društvom” u Srbiji u cilju
postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.
2002. godine –
Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu
nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu
“Dan obuke” a Hale Beri u filmu “Bal čudovišta”.
2003. godine –
Županijski sud u Rijeci osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12
godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.
2005. godine –
Opozicija u Kirgistanu je preuzela vlast i na mesto predsednika države Askara
Akajeva imenovala opozicionog poslanika Kurmanbeka Bakijeva. Tulipanska
revolucija ili revolucija lala je naziv za događaje u Kirgistanu koji su doveli
do smene vlasti i zbog niza detalja smatraju se delom tzv. “obojenih
revolucija”.
2008. godine – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i nekadašnje SFRJ. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama “Naše malo misto”, “Kapelski kresovi” i “Velo misto”. Do ratova u bivšoj jugoslaviji bio je najbolji prijatelj Velimira Bate Živojinovića, kada su putem pisma obojica se odrekli prijateljstva što je bilo kao symbol raspada jugoslavije.Snimio je preko 40 dugometražnih filmova.
2010. godine –
Umro je ugledni beogradski novinar i urednik NIN-a, Stevan Nikšić jedan od
osnivača Novinske agencije Beta i Nezavisnog udruženja novinara Srbije. u. Tokom
studija 1969. godine izabran je za poslanika u Republičkom veću Skupštine SR
Srbije i sa 23 godine postao najmlađi poslanik u dotadašnjoj istoriji
parlamentarizma u Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!