Vest: Na današnji dan - 24. Mart -

Na današnji dan - 24. Mart -

Na današnji dan - 24. Mart -

1401. godine – U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

 

1603. godine – Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godišnje vladavine Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, osnovana je londonska berzaa britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Engleska flota je 1558, kad je stupila na prijesto, potukla špansku "nepobjedivu armadu" i načela moć Španije, suparnice u osvajanju kolonija. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je kao Džejms I objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707. godine, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju. Osigurala je 1587. godine prevlast anglikanskoj crkvi.

 

1736. godine – U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. godine u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije . Srbi su se digli na bunu zbog mobilizacije u austrijsku vojsku, a ustanak se proširio među seljacima. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu “Pera Segedinac”.

 

1783. godine - Španija priznala nezavisnost SAD.

1834. godine - Rođen engleski socijalista, pisac i slikar Vilijam Moris, koji je znatno uticao na izgradnju umetničkog ukusa i razvoj umetničkog zanatstva u Engleskoj. Pisao je u romantičarskom maniru epske pesme i pripovetke u stihovima, s antičkim i srednjovekovnim motivima. Dela: "Život i smrt Jasonova", "Zemni raj", "Sigurd Volsung".

 

1882. godine – Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu kasnije poznata kao “Kohov bacil”.

 

1882. godine – Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme “Hijavata” u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

 

1891. godine – Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

 

1905. godine – Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Bio je drugi najprevođeniji pisac krajem 20. veka a smatra se i ocem naučne fantastike. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji “Put oko sveta za 80 dana”, “Dvadeset hiljada milja pod morem”, “Put na Mesec”, “Put u središte Zemlje”, “Pet nedelja u balonu”.

 

1916. godine - Umro španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja, koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Dela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za klavir.

1929. godine- Fašisti su "pobedili" na jednopartijskim izborima u Italiji.

1930. godine - Rođen američki filmski glumac Stiv Mek Kvin, koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Nikad ne voli stranca", "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Veliko bjekstvo", "Leptir", "Metak", "Tom Horn", "Lovac".

1941. godine - Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i šef diplomatije Aleksandar Cincar - Marković tajno otputovali u Beč da bi 25. marta potpisali ugovor o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Vlada je oborena vojnim udarom tri dana kasnije, posle masovnih demonstracija u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji.

 

1945. godine – Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.

 

1945. godine – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi struccnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

 

1946. godine - Umro ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od najvećih u istoriji šaha, jedini koji je titulu svjetskog prvaka držao do smrti. Pobedio je 1920. na prvom šahovskom prvenstvu SSSR, a šampion sveta je postao 1927. godine, savladavši u meču sa 6:3, uz 25 remija, kubanskog velemajstora Raula Kapablanku.

 

1962. godine – Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. godine spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

 

1972. godine – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

 

1976. godine – U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

 

1976. godine – Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942. godine preokrenula je tok rata u Africi.

 

1980. godine – U El Salvadoru je ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

 

1989. godine – U vodama Aljaske brod “Ekson Valdez” ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

 

1990. godine – Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

 

1999. godine – U 19:45 počelo je Nato bombardovanje na SR Jugoslaviju i trajalo narednih 78 dana sve do potpisivanja Kumanovskog sporazuma. Zvaničan povod za početak agresije na jednu nezavisnu državu je lažiran masakr u Račku na Kosovu i Metohiji. Borbe u selu Račak između srpske policije i albanskih terorista su predstavljene kao težak zločin, iako dokazi pokazuju drugačije. Tokom 78 dana akcije pod nazivom “Milosrdni anđeo”, u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je više od 1.000 ljudi, a više hiljada je ranjeno. Svi nastradali su bili državljani Jugoslavije sem 3 kineska državljanina, koja su poginula 7. maja kada je bombardovana kineska ambasada.  Tokom bombardovanja teško je oštećena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 100 milijardi dolara. Bombardovanje NATO-a, ostaće upamćeno, kao prva vojna kampanja koju je taj savez sproveo bez dozvole Saveta bezbednosti UN.

 

1999. godine – Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

 

2000. godine – Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasli su novu strategiju na Balkanu – jačanje veza sa opozicijom i “civilnim društvom” u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

 

2002. godine – Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu “Dan obuke” a Hale Beri u filmu “Bal čudovišta”.

 

2003. godine – Županijski sud u Rijeci osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

 

2005. godine – Opozicija u Kirgistanu je preuzela vlast i na mesto predsednika države Askara Akajeva imenovala opozicionog poslanika Kurmanbeka Bakijeva. Tulipanska revolucija ili revolucija lala je naziv za događaje u Kirgistanu koji su doveli do smene vlasti i zbog niza detalja smatraju se delom tzv. “obojenih revolucija”.

 

2008. godine – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i nekadašnje SFRJ. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama “Naše malo misto”, “Kapelski kresovi” i “Velo misto”. Do ratova u bivšoj jugoslaviji bio je najbolji prijatelj Velimira Bate Živojinovića, kada su putem pisma obojica se odrekli prijateljstva što je bilo kao symbol raspada jugoslavije.Snimio je preko 40 dugometražnih filmova.

2010. godine – Umro je ugledni beogradski novinar i urednik NIN-a, Stevan Nikšić jedan od osnivača Novinske agencije Beta i Nezavisnog udruženja novinara Srbije. u. Tokom studija 1969. godine izabran je za poslanika u Republičkom veću Skupštine SR Srbije i sa 23 godine postao najmlađi poslanik u dotadašnjoj istoriji parlamentarizma u Srbiji.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar