Vest: Na današnji dan - 23. Decembar -

Na današnji dan - 23. Decembar -

Na današnji dan - 23. Decembar -

1588. godine – Tokom zasedanja Skupštine staleža u dvorcu Bloa, po nalogu francuskog kralja Anrija III, ubijene su vođe katoličke Lige vojvoda od Gize, njegov brat Luj i kardinal od Gize. Kardinal Burbonski uhapšen je i do kraja života bio je u zatočeništvu.

 

1732. godine – Rođen je engleski pronalazač i industrijalac Ričard Arkrajt, koji je usavršio i prvi u proizvodnji primenio mehaničku predilicu, što je imalo presudan uticaj na procvat pamučne industrije u Engleskoj u 19. veku.

 

1777. godine – Rođen ruski car Aleksandar Prvi Pavlovič Romanov, koji je po stupanju na presto 1801. godine otpočeo seriju liberalnih reformi. Za vreme njegove vladavine Rusija je teritorijalno proširena. Savezništvo koje je 1807. godine zaključio s francuskim carem Napoleonom Prvim - protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s Austrijom, Pruskom i Engleskom - iskoristio je da u ratu protiv Švedske otrgne Finsku, koja je 1809. godine priključena Rusiji kao velika kneževina. Pripojio je i velike delove Poljske, a posle pobede u ratu s Otomanskim carstvom, i Besarabiju. Savezništvo je raskinuto Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. godine tokom kojeg je francuska armija pretrpela uništavajući poraz, a Aleksandar Prvi je trijumfalno ušao u Pariz, gde su vođeni mirovni pregovori.

 

1790. godine – Rođen je francuski egiptolog Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Dešifrovao je 1822. godine hijeroglife s ploče pronađene 1799. godine u egipatskom mestu Rešid i utvrdio da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.

 

1804. godine - Rođen francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici i istoriji, koje je obnovio prodornim analizama dela i pisaca. Ostala dela: pesme: "Život, poezija i misli Žozefa Delorma", kritike: "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".

 

1810. godine – Rođen je nemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus, koji se smatra osnivačem moderne arheologije. Njegove “Egipatske hronologije” utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske istorije.

 

1832. godine - Francuska je zauzela Antverpen i prisilila Holandiju da prizna nezavisnost Belgije.

 

1834. godine - Umro engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus, poznat po "zakonu stanovništva". Prema tom zakonu, stanovništvo se uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.

 

1861. godine – Turska je prihvatila ujedinjenje Vlaške i Moldavije, dunavskih kneževina pod njenim suverenitetom, u jednu državu pod nazivom Rumunija.

 

1872. godine - Umro francuski pisac Teofil Gotje, majstor reči i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umetnost radi umetnosti". Dela: pesme "Emalji i kameje", proza "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas", kritike "Istorija dramske umetnosti u proteklih 25 godina", "Istorija romantizma".

 

1888. godine - U trenucima depresije holandski slikar Vinsent van Gog odsekao je levo uvo.

1918. godine - Rođen nemački državnik Helmut Šmit, jedan od lidera Socijaldemokratske partije, koji je posle povlačenja Vilija Branta od 1974. godine do 1982. godine bio kancelar Zapadne Nemačke. Prethodno je u Brantovoj vladi. bio ministar odbrane, a zatim ministar privrede i finansija.

 

1920. godine - Francuska i Velika Britanija odobrile konvenciju kojom su određene granice Sirije i Palestine.

1925. godine - Rođen francuski političar Pjer Ežen Beregovua, šef francuske vlade od aprila 1992. godinedo marta 1993. godine, kad je podnio ostavku posle izbornog poraza socijalista na parlamentarnim izborima. Nekoliko sedmica kasnije se ubio, našavši se pod snažnim medijskim pritiskom zato što je navodno svojevremeno dobio povoljan stambeni kredit.

1933. godine - Rođen japanski car Akihito, koji je na presto stupio 1990. godine, posle smrti svoga oca - cara Hirohita.

 

1943. godine – Vrhovna komanda saveznickih snaga za Sredozemlje i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije postigli su u Drugom svetskom ratu sporazum o prihvatanju jugoslovenskih izbeglica i njihovom prebacivanju u severnu Afriku.

 

1948. godine – U Tokiju su pogubljeni bivši japanski premijer Hidekija Tođo i još šestorica bivših visokih funkcionera, koje je Međunarodni vojni sud osudio na smrt zbog zločina protiv čovečnosti u Drugom svetskom ratu.

 

1953. godine – Streljan je bivši šef zloglasne sovjetske političke policije NKVD i potpredsednik sovjetske vlade Lavrentije Berija, ključna ličnost u Staljinovim “velikim čistkama”. Osuđen je na smrt pod optužbom da je kovao zaveru s ciljem da nasledi Staljina.

 

1972. godine – Umro je sovjetski konstruktor aviona Andrej Nikolajevič Tupoljev, koji je rukovodio izradom više od sto tipova aviona, uključujući bombardere i džinovski ANT-20 “Maksim Gorki”. Posle Drugog svetskog rata konstruisao je putničke avione, među kojima i “TU-144”, prvi supersonični avion u svetu.

 

1972. godine – U zemljotresu koji je pogodio glavni grad Nikaragve Managvu poginulo je 7.000 ljudi.

 

1989. godine - SAD ojačale okupacione snage u Panami sa još 2.000 vojnika, tako da je u gušenju neočekivano jakog otpora pristalica nekadašnjeg štićenika Vašingtona, panamskog premijera generala Manuela Antonija Norijege, učestvovalo 26.000 vojnika. Kasnije je otkriveno da su oni počinili mnoge zločine nad panamskim civilima, ali SAD, zahvaljujući dominantnoj poziciji u svetu, ni na koji način nisu pretrpele posledice zbog zlodela u panamskoj operaciji niti su neprijatne činjenice privukle ozbiljniju pažnju medija.

 

1990. godine – Slovenci su se na plebiscitu izjasnili za izdvajanje iz SFR Jugoslavije.

 

1994. godine – Republika Srpska i bosanska vlada u Sarajevu, uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera, potpisale su četvoromesečno primirje koje će stupiti na snagu 1. januara 1995. godine.

 

1996. godine - Na Jamajci četiri žene zaređene u sveštenički čin, što je bio prvi takav slučaj u 330-godišnjoj istoriji anglikanske crkve u karipskom području.

1997. godine - Umro japanski glumac Toširo Mifune, koji je svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi presto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".

1998. godine - Vrhovni sud Belgije presudio da je bivši generalni sekretar NATO pakta Vili Klas kriv za "pasivnu korupciju" u skandalu "Agusta - Daso", odnosno podmićivanju prilikom ugovaranja vojnih isporuka.

 

2000. godine – Na prvim parlamentarnim izborima u Srbiji nakon odlaska sa vlasti Slobodana Miloševića početkom oktobra, ubedljivu pobedu odnela je Demokratska opozicija Srbije (DOS).

 

2001. godine - Haški tribunal potvrdio i treću optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, koja ga tereti za genocid, teška kršenja ženevskih konvencija i zločine protiv čovečnosti počinjene u BiH.

 

2003. godine – U Americi je, u državi Vašington, otkriven prvi slučaj smrtonosnog kravljeg ludila.

 

2005. godine - Poslednji preživeli član takozvane četvoročlane bande Jao Venjuan preminuo je u Kini. On je proveo 20 godina u zatvoru zbog političkog nasilja tokom kineske Kulturne revolucije.

 

2006. godine - Savjet bezbednosti UN uveo sankcije Iranu na trgovinu osetljivim nuklearnim materijalima i balističkim raketama.

 

2007. godine – Umro je američki koreograf Majkl Kid, idejni tvorac nekih od najslavnijih mjuzikala na Brodveju. Tokom karijere osvojio je pet nagrada Toni, a 1997. godine je dobio Oskara za životno delo.


2013. godine – Umro je Mihail Kalašnjikov koji je dizajnirao najpopularniju svetsku pušku AK-47. Automatska puška koja je dobila ime po njemu napravljena je 1947. godine i omiljeno je oružje mnogih vojski, ali i gerila i terorista.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar