Na današnji dan - 22. Jul -
356. godine p.n.e. - U Peli rođen Aleksandar Treći Veliki, Aleksandar Makedonski. Bio je makedonski kralj. Vladao je od 336. do 323. godine p.n.e. Kao makedonski kralj i hegemon Grka osvojio je veliko Persijsko carstvo i sa vojskom stigao do Indije. Aleksandar je nameravao da udruži Makedonce i Persijance u jedan narod i time spreči buduće sukobe. Posle Aleksandrove smrti u 33. godini, njegovo veliko carstvo raspalo se u ratovima njegovih naslednika. Za 13 godina, koliko je vladao, Aleksandar je stvorio dotad najveće carstvo u istoriji, koje se prostiralo od Makedonije do Indije. Posledice njegovih osvajanja bile su dalekosežne. Veliko Persijsko carstvo prestalo je da postoji, osnivanjem gradova podstaknut je razvoj trgovine i ekonomije na velikom prostoru, od početka njegovih pohoda na Persiju od 334. p.n.e. računa se početak istorijskog razdoblja Helenizma. Aleksandar Makedonski ubraja se među najveće vojne stratege u istoriji, pa je mnogim vladarima i vojskovođama predstavljao životni uzor.
1456. godine – Hrišćanska vojska pod
komandom ugarskog vojskovođe Janoša Hunjadija pobedila je turske snage koje su
opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je u toku borbi umro
u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.
1739. godine – Turska vojska je u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.
1784. godine - Rođen nemački astronom i
matematičar Fridrih Vilhelm Besel, osnivač i prvi direktor Kenigsberške
opservatorije, koji je izračunao putanju Halejeve komete i prvi utvrdio promenljivost
kretanja Sirijusa i Prokijusa i zaključio da je reč o zvezdama dvojnicima. Na
osnovu geodetskih proračuna izveo je nove podatke o obliku i dimenzijama
Zemlje. Usavršio je i neke matematičke metode u astronomiji.
1812. godine – U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom
vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal
Ogist Marmon.
1832. godine – U Beču je umro
Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog
cara. Nesuđeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom
dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad
habsburškim Bečom.
1852. godine – U Veneciji je umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze (1807) proglasio je 31. januara 1808. godine aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. godine bio je generalni guverner Ilirskih provincija.
1888. godine - Rođen američki mikrobiolog poreklom
ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za
medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog antibiotika
koji uspešno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je
autobiografiju "Moj život sa mikrobima".
1898. godine – Rođen je američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv “mobili”. Njegov “mobil” ogromnih razmera postavljen je 1958. godine ispred palate UNESKO-a u Parizu.
1933. godine – Američki pilot Vili Post
prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.
1934. godine – Američkog pljačkaša banaka i ubicu, “državnog neprijatelja broj jedan” Džona Dilindžera, u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa (FBI).
1941.
godine - Oko 600 ustanika iz Drobnjaka i Uskoka u Drugom svetskom
ratu, u snažnom napadu na italijanske fašističke okupatorske snage, oslobodilo
crnogorski gradić Šavnik.
1943. godine - Savezničke snage u Drugom svetskom
ratu oslobodile italijanski grad Palermo na ostrvu Sicilija.
1944. godine – U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR-a, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.
1972. godine – Sovjetska kosmička sonda
“Venera 8” spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što
su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.
1981. godine – Turski terorista Mehmet
Ali Agdža osuđen je na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana
Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. godine
predat je Turskoj.
1988. godine – U ekploziji
automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo je
sedam, a ranjeno 48 ljudi.
1991. godine – Predsedništvo SFRJ izdalo
je naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u
Hrvatskoj.
1992. godine – Najveći kolumbijski
krijumčar droge Pablo Eskobar pobegao je iz zatvora.
2001. godine – Umro je Indro Montaneli,
doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista “Il Đornale Nuovo”,
koji danas izlazi pod imenom “Il Đornale”. Postao je poznat kao ratni izveštač
iz Finske tokom Drugog svetskog rata.
2003. godine – U napadu američkih snaga
na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu (Irak)
poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.
2004. godine - Umro je američki kompozitor Džeri Goldsmit
autor muzike za mnoge klasične filmove ("Paton", "Osmi
putnik", "Velika pljačka voza", "Momci iz Brazila",
"Totalni opoziv) i popularne TV serije ("Doktor Kilder,
"Zvezdane staze").
2008. godine - Hrvatski maratonac Veljko Rogošić prvi je
plivač u istoriji koji je preplivao Sredozemno more između Sicilije i rta Bon u
Tunisu, a podvig je trajao 50 sati i 25 minuta.
2010. godine - Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio je da
jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povredila međunarodno pravo.
Sud je tim stavom odgovorio na ranije postavljeno pitanje Generalne skupštine
UN da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti od strane privremenih
institucija samouprave na Kosovu u skladu s međunarodnim pravom.
2011. godine – U eksploziji u Oslu
uništen je deo zgrade vlade, a nekoliko sati kasnije napadač u policijskoj
uniformi pucao je na mlade laburiste u letnjem kampu na ostrvu Utoja, blizu
Osla. U tim napadima poginulo je 77 osoba, a napadač Norvežanin Ander Behring
Brejvik je uhapšen.
2013. godine - Rođen je treći prestolonaslednik Velike Britanije
princ Džordž, sin princa Vilijama i Kejt, devojačko Midlton.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!