Vest: Na današnji dan - 21. Novembar -

Na današnji dan - 21. Novembar -

Na današnji dan - 21. Novembar -

1694. godine – Rođen je francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue, poznat kao Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvetiteljstva u 18. veku a najčitanija dela su mu : “Kandid”, “Eseji o običajima i duhu nacije”, “Filozofska pisma”, “Traktat o metafizici”.

1783. godine – Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije i Fransoa Loran izveli su prvi uspešan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletevši iznad Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.

1806. godine – U nameri da ekonomski slomi protivnika, Napoleon Bonaparta je objavio Berlinski dekret o blokadi Velike Britanije, koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke.

1832. godine - Rođen srpski arhimandrit i istoričar Nićifor Dučić, predsednik Srpskog učenog društva. Bogosloviju je završio u Beogradu, a opštu istoriju, geografiju i filozofiju studirao na Sorboni. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku Luke Vukalovića 1861. godine, potom prebegao u Crnu Goru, a 1868. godine prešao u Srbiju. Bio je vođa dobrovoljačkih četa u srpsko-turskom ratu od 1876. godine do 1878. godine. Jedno vreme bio je i predsednik Vrhovnog suda Srbije i poslanik. Svu imovinu ostavio je u dobrotvorne svrhe - u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti postoji njegov fond za nagrađivanje istorijskih dela. Kao sledbenik Vuka Karadžića u "Srpsko-dalmatinskom mozaiku" štampao je radove Vukovom reformisanom azbukom.

1844. godine - Rođen srpski lekar, pisac i političar Vladan Đorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog lekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. U vreme kralja Milana Obrenovića bio je ministar i premijer, ali je emigrirao posle veridbe kralja Aleksandra Obrenovića s dvorskom damom Dragom Mašin. Napisao je više dela iz srpske istorije, romana, putopisa i pripovedaka.

 

1844. godine – Umro je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov. Izdavač humorističkih časopisa i autor satiričnih “pisama”, najveću popularnost je stekao basnama, koje je pisao po uzoru na Ezopa inspirišući se i ruskim folklorom.

 

1855. godine - Švedska s Velikom Britanijom, Francuskom i Turskom zaključila savez protiv Rusije.

1869. godine - Rođen srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. godine i 1943. godine bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. U svetu je bio izuzetno cenjen i smatran jednim od najvećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da taj dokument prouči i oceni. Umro je 1958. godine u emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: "O suverenosti", "O državi" (Osnovi jedne pravne teorije o državi), "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".

 

1877. godine – Tomas Edison je objavio pronalazak fonografa.

1902. godine - Rođen srpski slikar Marko Čelebonović, učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svetskom ratu. Potom je bio profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umetnika Jugoslavije i doživotni predsednik Međunarodnog udruženja likovnih umetnika. Bio je član likovnih grupa "Oblik" i "Dvanaestorica". Snažno je uticao na generacije mlađih slikara.

 

1916. godine – Umro je Franc Jozef I, austrijski car od 1848. godine, a od 1867. car i kralj Austro-Ugarske monarhije. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine iskoristio je za obračun sa Srbijom. Smatra se da je taj atentat bio i neposredan povod za početak Prvog svetskog rata. Nasledio ga je Karlo I, poslednji vladar carstva koje se nakon rata raspalo.

 

1933. godine - Posle odluke predsednika SAD Frenklina Ruzvelta o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa SSSR-om, prvi američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit stupio na dužnost.

 

1937. godine – Osnovana je Muzička akademija u Beogradu, koja je 1973. godine dobila status fakulteta.

 

1938. godine – Nemačka je okupirala sudetsku oblast u Čehoslovacckoj i priključila je nemačkom Rajhu.

 

1944. godine - Predsedništvo AVNOJ-a je u Drugom svetskom ratu svu imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.

 

1963. godine – Rimokatolički Vatikanski koncil odobrio je upotrebu domicilnog jezika u crkvenim obredima umesto latinskog.

 

1981. godine - Umro srpski pisac i istoričar umetnosti i književnosti Milan Kašanin, pre Drugog svetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a posle rata Galerije fresaka. Pripovetkama "Jutarnja i bdenja" i "Zaljubljenici" u srpsku literaturu je uneo atmosferu vojvođanske palanke, romanom "Pijana zemlja" je naslikao potresnu priču o raspadanju porodice, a studijom "Srpska književnost u Srednjem veku" posegao ka korenima srpske književne baštine. Ostala dela: pripovetka "U senci slave", roman "Trokošuljnik", kritike "Savremeni beogradski umetnici", "Pronađene stvari", "Umetničke kritike", "Priviđenja", eseji "Sudbine i ljudi", dela iz istorije umetnosti "Kamena otkrića", "Srpska umetnost u Vojvodini", "Dva veka srpskog slikarstva", "Umetnost i umetnici".

 

1994. godine – Avijacija NATO je sa 36 bombardera iz baza u Italiji izvršila napad na aerodrom Udbine. Napad je usledio nakon pisma Franje Tuđmana UN u kojem je predsednik Hrvatske optužio krajiške Srbe da sa tog aerodroma vrše napade na Bosnu i Hercegovinu. To je bila najveća vazdušna operacija Severoatlantskog pakta od njegovog osnivanja 1949.

 

1995. godine – Nakon tronedeljnih pregovora, u vojnoj bazi Rajt Petersonu američkom gradu Dejton predsednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević parafirali su mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni.

 

1995. godine – Argentina je izručila Italiji nacističkog oficira Eriha Pribkea odgovornog za masakr nad 335 civila u Drugom svetskom ratu.

 

2000. godine – Napadom na policijsku stanicu u selu Končulj, u kojem su poginula četiri pripadnika srpskih snaga bezbednosti, obnovljeni su sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga u Kopnenoj zoni bezbednosti na jugu Srbije.

 

2006. godine – U Beogradu je umrla kompozitorka, pijanistkinja i pesnikinja Ksenija Zečević.

 

2012. godine - Evropski pokret u Srbiji je obeležio 20 godina postojanja.

 

2017. godine - Robert Mugabe je podneo je ostavku na dužnost predsednika Zimbabvea koju je obavljao od 1987. Ostavci su prethodile demonstracije uz podršku vojske koja je preuzela vlast i Mugabea držala u kućnom pritvoru.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar