Vest: Na današnji dan - 21. Decembar -

Na današnji dan - 21. Decembar -

Na današnji dan - 21. Decembar -

1118. godine – Rođen je Tomas Beket, kanterberijski nadbiskup od 1162. godine. Zbog protivljenja nameri kralja Henrija II da ograniči vlast crkve, kraljeve pristalice ubile su ga 1170. godine u Kenterberijskoj katedrali. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. godine svecem, a kralj je bio prisiljen da povuče “Klarendonske konstitucije” o odnosima crkve i države.

 

1375. godine – Umro je italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od sto novella - "Dekameron", remek-dela italijanske proze. Iz tog dela, čija je osnovna poruka antiklerikalna, motive su uzimali Žan Molijer, Vilijem Šekspir i Marin Držić. Napisao je i niz književnih dela u duhu tradicije srednjovjekovnog viteškog romana i više mitološko-alegorijskih radova, poput "Filostrata", "Filokole", "Fiametasa", "Tezeida" i "Ljubavnih vizija". Napisao je i "Danteov život". Njegovom smrću nestao je poslednji velikan iz florentinske trijade, koju su činili još Frančesko Petrarka i Dante Aligijeri.

 

1781. godine – Austrijski car Josif II priznao je Ediktom o toleranciji slobodu veroispovesti i oduzeo katoličkoj crkvi položaj državne crkve.

 

1804. godine - Rođen engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, ranije torijevaca, dva puta premijer. Bio je jedan od glavnih protagonista ekspanzionističke politike Velike Britanije u drugoj polovini 19. veka. Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877. godine, ratovao je protiv Avganistana i stavio ga pod britanski protektorat, a osvojio je i Kipar 1878. godine. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a podržavao je Austro-Ugarsku i Otomansko carstvo.

 

1817. godine - Guverner Laklan Mekvori formalno prihvatio naziv Australija za britansku koloniju.

 

1842. godine - Rođen ruski revolucionar i geograf plemićkog porekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. godine i od tada je veći deo života proveo u zapadnoj Evropi, gde je takođe proganjan. Dela: "Uzajamna pomoć", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".

 

1879. godine – Rođen je sovjetski diktator gruyijskog poreklom iz Gruzije Josif Visarionovič Džugašvili Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. godine do smrti 1953. godine bio je neprikosnoveni vladar SSSR i lider komunističkog sveta. U “čistkama” koje je sprovodio da bi se održao na vlasti stradalo je nekoliko miliona ljudi, među kojima su bili istaknuti političari, generali, intelektualci. U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. godine do 1945. godine bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, Jalti i u Potsdamu i prihvatio je podelu interesnih sfera posle Drugog svetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija “INFORMBIR”, pomoću kojeg je nastojao da obezbedi uticaj u komunističkom svetu posle raspuštanja Kominterne. Hegemonističkom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. godine da Jugoslaviju stavi pod sovjetsku zonu uticaja.

1881. godine – U Beogradu je osnovano Društvo novinara Srbije, jedno od najstarijih u Evropi. U Beogradu su tada izlazila 22 lista i časopisa. Predsednik prvog Upravnog odbora Društva bio je srpski pisac Laza Kostić, tada urednik “Srpske nezavisnosti”.

1892. godine – Rođena je engleska književnica Sisili Izabel Ferfild, poznata kao Rebeka Vest, koja je posle boravka u Jugoslaviji 1937. godine i 1941. godine napisala opsežno putopisno-istorijsko delo “Crno jagnje i sivi soko”.

1917. godine - Rođen nemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972. godine, majstor kratke priče i dočaravanja atmosfere, likova i situacija u nekoliko rečenica. Ogroman uspeh njegovih dela, najprevođeniji je nemački pisac posle Drugog svetskog rata, zasnovan je na kombinaciji aktuelnosti tema s tradicionalnim načinom pripovedanja i psihološki uverljivim portretima "malih ljudi", podesnim za identifikaciju. Dela: romani: "I ne reče ni reči", "Kuća bez čuvara", "Bilijar u pola deset", "Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", zbirke pripovedaka: "Putniče, naiđeš li u Spa...", "Sabrano ćutanje doktora Murkea", pripovetke "Voz je bio tačan", "Na kraju službenog puta".

1937. godine - Rođena američka filmska glumica Džejn Fonda, kćerka filmske zvezde Henrija Fonde, koja je ispoljila i veliku društvenu angažovanost, posebno u protivljenju učešća vojske SAD u Vijetnamskom ratu. Filmovi: "Barbarela", "Konje ubijaju, zar ne", "Klut", "Povratak ratnika" , "Julija", "Na zlatnom jezeru", "Kineski sindrom 2". Nagrađivana je sa tri Oskara.

1937. godine – U Holivudu je održana premijera filma Volta Diznija “Snežana i sedam patuljaka”, prvog celovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.

 

1940. godine – Umro je američki pisac Frensis Skot Ficdžerald. Proslavio se već prvim delima u kojima je opisao “godine džeza”, a njegov roman “Veliki Getsbi” smatra se jednim od remek dela o “izgubljenoj generaciji”.

 

1945. godine – Umro je američki general Džordž Smit Paton, posle saobraćajne nesreće u Nemačkoj.B io je jedan od najboljih američkih generala u Drugom svetskom ratu. U svojoj vojnoj karijeri, dugoj 36 godina bio je među prvim američkim oficirima koji su zagovarali stvaranje modernih oklopnih jedinica, komandovao je američkim jedinicama u severnoj Africi, Siciliji i u Evropi. Posmrtno je objavljen njegov dnevnik “Rat kako sam ga ja video”. Njegovi potčinjeni, kako oficiri tako i vojnici pamtiće ga ne samo po briljantnom komandovanju, ludoj hrabrosti i istrajnosti, već i po oštrim, često vulgarnim govorima kojima je podizao moral svojim jedinicama.


1948. godine - U Irskoj je potpisan zakon o konstituisanju Irske Republike. Irska je 1949. proglasila punu nezavisnost od Velike Britanije i istupila je iz Komonvelta.

 

1953. godine - Bivši iranski premijer Mohamed Mosadik, zbačen s vlasti u vojnom udaru u avgustu 1953. godine, osuđen na tri godine zatvora zbog navodnog pokušaja pobune protiv šaha Reze Pahlavija. Od 1944. godine je vodio borbu protiv stranih petrolejskih kompanija, ali je zbog otpora feudalaca na čelu sa šahom, koji je bio štićenik stranog kapitala, izgubio premijerski položaj.

 

1958. godine – General Šarl de Gol izabran je za prvog predsednika Pete republike.

 

1967. godine – Luis Vaškanski, prvi čovek kojem je presađeno tuđe srce, umro je u južnoafričkom gradu Kejptaun 18 dana posle operacije.

 

1972. godine – Istočna i Zapadna Nemačka potpisale su ugovor o dobrosusedskim odnosima i uspostavile diplomatske veze, formalno okončavši neprijateljstvo koje je trajalo više od dve decenije. Time je otvoren put i za međunarodno priznanje Istočne Nemačke.

 

1973. godine - U Ženevi je otvorena prva mirovna konferencija posvećena Izraelu i njegovim arapskim susedima. U radu konferencije učestovali su Jordan, Izrael, Egipat, SAD, SSSR i UN.

1979. godine - U Velikoj Britaniji je potpisan mirovni ugovor kojim je okončan sedmogodišnji gerilski rat u Rodeziji i 15-godišnja pobuna protiv britanske krune.

1988. godine – Avion američke kompanije “Pan Am” na liniji London - Njujork eksplodirao je iznad škotskog mesta Lokerbi i u nesreći je poginulo svih 259 ljudi u “Boingu 747” i 11 na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.

 

1989. godine - Predsednik Rumunije Nikolae Čaušesku proglasio vanredno stanje u zapadnoj regiji Timiš, nakon što su u Temišvaru dva dana pre toga izbile masovne demonstracije protiv njegovog diktatorskog režima. Nemiri su se ubrzo preneli u Bukurešt i celu zemlju, pa je posle višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut njegov režim. Posle suđenja po hitnom postupku on je sa suprugom Elenom streljan u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu.

 

1990. godine – Albanska vlada naredila je da se uklone sve statue Josifa Staljina i svi simboli koji nose njegovo ime.

 

1993. godine – Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je Ministarstvo bezbednosti, bivši KGB, jer ga nije blagovremeno upozorilo na opasan razvoj događaja u zemlji i zato što, kako je rekao, instituciju koja je decenijama zastrašivala građane, nije moguće reformisati.

 

1997. godine – U drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji, na koje je izašlo 50,98 odsto birača, pobedio je sa 59,23 odsto glasova Milan Milutinović, kandidat koalicije Socijalističke partije Srbije, Jugoslovenske levice i Nove demokratije. Njegov rival Vojislav Šešelj dobio je 37,57 odsto glasova.

 

2001. godine - Predsednik Argentine Fernando de la Rua podneo je ostavku, nakon žestokih sukoba demonstranata i policije u najvećim socijalnim nemirima u istoriji Argentine i nakon što je peronistička opozicija odbila da mu da podršku.

 

2002. godine – Umro je Hoze Hiero jedan od najcenjenijih španskih pisaca, koji je 1988. godine dobio nagradu “Servantes”, za knjigu “Njujork beleška”.

 

2010. godine – Crnogorski premijer Milo Đukanović podneo je ostavku, posle 20 godina provedenih na najvišim državnim funkcijama, ali je ostao na čelu Demokratske partije socijalista DPS. Dve godine kasnije on je ponovo izabran za premijera Crne Gore.

 

2010. godine - Bivši argentinski diktator Horhe Rafael Videla osuđen na doživotni zatvor zbog zločina tokom vladavine vojne hunte u Argentini. Za zločine tokom vojnog režima od 1976. godine do 1983. godine osuđeno je i 44 bivša vojna ili policijska zvaničnika. Tokom vladavine Videle ubijeno je najmanje 30.000 pristalica opozicije i aktivista za ljudska prava, a tela mnogih od njih nikada nisu nađena.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar