Vest: Na današnji dan - 21. April -

Na današnji dan - 21. April -

Na današnji dan - 21. April -

753. godine p.n.e.  –  Romul je, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.


1142. godine –  Umro je francuski filozof i teolog Pjer Abelar. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije, verovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti je poznat po ljubavnim pismima Eloizi, koja se ubrajaju u najlepša dela epistolarne književnosti.


1509. godine –  Umro engleski kralj Henri Sedmi, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na presto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dveju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka belu ružu. Presto je osigurao pobedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. je ujedinio kuće Lankaster i Jork oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine zaveo je režim apsolutizma.


1699. godine –  Umro je Žan Rasin, francuski pesnik i autor dramskih tragedija “Andromaha”, “Fedra”, “Britanikus”, “Berenisa”, “Mitridat” i komedije “Parničari”.

1816. godine –  Rođena je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila sa prvim romanom “Džejn Ejr”. Sa mlađim sestrama Emilijom i Anom izdala je zbirku pesama.


1816. godine - Rođena engleska spisateljica irskog porekla Šarlota Bronte, koja je se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom je napisala zbirku pesama. Ostala dela: "Vilet", "Profesor i Ema".


1828. godine –  Rođen je francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten, član Francuske akademije od 1878. godine. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao je na Emila Zolu i čitavu generaciju pisaca koja je sa naučno-eksperimentalnim pretenzijama pristupala književnosti. Najpoznatija dela: “Filozofija umetnosti”, “O inteligenciji”.


1836. godine –  Teksašani su porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa koji je 1845. godine ušao u sastav SAD.


1856. godine –  Australija je prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.


1882. godine –  U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta “Vračara” Davorina Jenka, autora srpske himne “Bože pravde”.


1903. godine - Umro srpski vojvoda Peko Pavlović, jedan od prvih oficira crnogorskog kneza Danila Prvog Petrovića. U ustanku u Hercegovini predvodio je 1875. hiljada dobrovoljaca iz Crne Gore i organizovao ustaničku vojsku, svrstavši 11.000 Hercegovaca u 12 bataljona. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala njegovo vrsno komandovanje koje je Turcima nanelo velike gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom Prvim Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, bio je neko vreme u emigraciji u Bugarskoj i Srbiji.


1910. godine –  Umro američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svetske literature. Proslavio se romanima "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju" i "Doživljaji Haklberi Fina", u kojima je prikazao jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.


1915. godine –  Rođen je američki filmski glumac meksičkog porekla Entoni Kvin, dobitnik dva Oskara za filmove “Viva Zapata” i “Žudnja za životom”. Proslavio se i filmom “Grk Zorba”.


1918. godine –  Poginuo je nemački pilot Manfred fon Rihtofen, poznat kao Crveni Baron, koji je u prvom svetskom ratu oborio 80 aviona.


1926. godine –  Rođena je Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. godine.


1941. godine –  Šefovi diplomatija Nemačke i Italije Joahim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano u Drugom svetskom ratu dogovorili su se o podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.


1945. godine –  Poslednje nemačke trupe povukle su se iz Bolonje (Italija). Istog dana sovjetska armija ušla je u predgrađe Berlina.


1946. godine –  Umro je engleski ekonomist Džon Mejnard Kejnz, poznat po delu “Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca” koje je donelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.


1960. godine –  Prestonica Brazila premeštena je iz Rio de Žaneira u Braziliju.


1967. godine –  Vojnim pučem u Atini uspostavljen je režim “grčkih pukovnika” koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.


1971. godine –  Umro je Fransoa Divalije , “Papa Dok”, predsednik Haitija od 1957. godine. Diktatorski režim održavao je uz pomoć gangsterske milicije pod nazivom “Tonton Makut”.


1984. godine - U rudniku "Rembas - Zastava" u Resavici poginula 33 rudara.


1993. godine –  Vrhovni sud Bolivije osudio je na 30 godina zatvora bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu zbog masovnih ubistava i kršenja ustava.


1996. godine –  Koalicija levog centra “Maslinovo drvo” pobedila je na izborima u Italiji. To je bila prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.


1997. godine –  Prvi kineski vojnici ušli su u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.


1999. godine - U napadu avijacije NATO pakta sa osam projektila razoreno "Majino naselje" kod Đakovice i ubijeno najmanje 10 izbeglica, uključujući trogodišnjeg Marka Ivanovića i sedmogodišnjeg Ivana Ivančića. U naselju, smeštenom u zgradama bivše poljoprivredne zadruge, živelo je 98 srpskih civila, izbeglih iz Hrvatske i 22 iz Bosne i Hercegovine.


1999. godine –  U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođeni su poslovna zgrada “Ušće” u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.


2000. godine –  Parlament Rusije ratifikovao je rusko-američki Sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.


2000. godine - Dragan Nikolić - Jenki, koga je Haški sud optužio za zločine protiv humanosti i teška kršenja Ženevske konvencije, uključujući ubistvo, mučenja i nezakonito zatvaranje, uhapšen u Smederevu, a potom prebačen u RS. Nikolića terete da je u leto 1992. godine navodno bio komandant zatvora u mestu Sušica u severoistočnoj BiH.


2003. godine - Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u Vukovaru, predao se dobrovoljno organima vlasti u Beogradu.


2003. godine –  U svom domu na jugu Francuske umrla je Nina Simon, američka džez pevačica, čiji su singlovi “I Love Porgy”, “To Love Somebady”, “Ne me quitte pas” i druge dostigle milionski tiraž. Nastupala je u “Karnegi Holu” i pariskoj “Olimpiji”, bila je izvrsna pijanistkinja i borac za prava crnaca.


2004. godine –  Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao je iz zatvora Aškelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. godine u intervjuu britanskom listu “Sandej tajms” otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.


2010. godine –  Svečano je otvoren Avalski toranj, jedan od simbola Beograda, srušen u bombardovanju NATO snaga 1999. godine.


2010. godine –  Huan Antonio Samaran, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1980. do 2001. godine, preminuo je u 89. godini u Barseloni.


2015. godine –  U pomorskom udesu izbegličkog broda koji je potonuo između libijske obale i italijanskog otoka Lampeduse, udavilo se između 700 i 900 migranata. Prve procene su bili da je brod krijumčario oko 700 ljudi, preživeli svedoče da ih je bilo više od 950, dok broj migranata spašenih u nesreći ne prelazi 50.

 



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar