Na današnji dan - 21. April -
753. godine p.n.e. – Romul je, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.
1142. godine – Umro je francuski
filozof i teolog Pjer Abelar. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije,
verovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti je poznat po
ljubavnim pismima Eloizi, koja se ubrajaju u najlepša dela epistolarne
književnosti.
1509. godine –
1699. godine – Umro je Žan
Rasin, francuski pesnik i autor dramskih tragedija “Andromaha”, “Fedra”,
“Britanikus”, “Berenisa”, “Mitridat” i komedije “Parničari”.
1816. godine – Rođena je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila sa prvim romanom “Džejn Ejr”. Sa mlađim sestrama Emilijom i Anom izdala je zbirku pesama.
1816. godine - Rođena engleska spisateljica irskog porekla Šarlota Bronte, koja je se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom je napisala zbirku pesama. Ostala dela: "Vilet", "Profesor i Ema".
1828. godine – Rođen je
francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten, član Francuske akademije
od 1878. godine. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao je na Emila Zolu i
čitavu generaciju pisaca koja je sa naučno-eksperimentalnim pretenzijama
pristupala književnosti. Najpoznatija dela: “Filozofija umetnosti”, “O
inteligenciji”.
1836. godine – Teksašani su
porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost
Teksasa koji je 1845. godine ušao u sastav SAD.
1856. godine – Australija je
prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.
1882. godine – U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta “Vračara” Davorina Jenka, autora srpske himne “Bože pravde”.
1903. godine - Umro srpski vojvoda Peko Pavlović, jedan od prvih oficira crnogorskog kneza Danila Prvog Petrovića. U ustanku u Hercegovini predvodio je 1875. hiljada dobrovoljaca iz Crne Gore i organizovao ustaničku vojsku, svrstavši 11.000 Hercegovaca u 12 bataljona. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala njegovo vrsno komandovanje koje je Turcima nanelo velike gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom Prvim Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, bio je neko vreme u emigraciji u Bugarskoj i Srbiji.
1910. godine –
1915. godine – Rođen je američki
filmski glumac meksičkog porekla Entoni Kvin, dobitnik dva Oskara za filmove
“Viva Zapata” i “Žudnja za životom”. Proslavio se i filmom “Grk Zorba”.
1918. godine – Poginuo je
nemački pilot Manfred fon Rihtofen, poznat kao Crveni Baron, koji je u prvom
svetskom ratu oborio 80 aviona.
1926. godine – Rođena je
Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. godine.
1941. godine – Šefovi
diplomatija Nemačke i Italije Joahim
fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano u Drugom svetskom ratu dogovorili su se o
podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.
1945. godine – Poslednje nemačke
trupe povukle su se iz Bolonje (Italija).
Istog dana sovjetska armija ušla je u predgrađe Berlina.
1946. godine – Umro je engleski
ekonomist Džon Mejnard Kejnz, poznat po delu “Opšta teorija zaposlenosti,
kamata i novca” koje je donelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.
1960. godine – Prestonica
Brazila premeštena je iz Rio de Žaneira u Braziliju.
1967. godine – Vojnim pučem u Atini
uspostavljen je režim “grčkih pukovnika” koji su sedam narednih godina
sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.
1971. godine – Umro je Fransoa Divalije , “Papa Dok”, predsednik Haitija od 1957. godine. Diktatorski režim održavao je uz pomoć gangsterske milicije pod nazivom “Tonton Makut”.
1984. godine - U rudniku "Rembas - Zastava" u Resavici poginula 33 rudara.
1993. godine – Vrhovni sud
Bolivije osudio je na 30 godina zatvora bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu
zbog masovnih ubistava i kršenja ustava.
1996. godine – Koalicija levog
centra “Maslinovo drvo” pobedila je na izborima u Italiji. To je bila prva
pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.
1997. godine – Prvi kineski vojnici ušli su u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.
1999. godine - U napadu avijacije NATO pakta sa osam projektila razoreno "Majino naselje" kod Đakovice i ubijeno najmanje 10 izbeglica, uključujući trogodišnjeg Marka Ivanovića i sedmogodišnjeg Ivana Ivančića. U naselju, smeštenom u zgradama bivše poljoprivredne zadruge, živelo je 98 srpskih civila, izbeglih iz Hrvatske i 22 iz Bosne i Hercegovine.
1999. godine – U vazdušnim
napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođeni su poslovna zgrada “Ušće” u Novom Beogradu
i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.
2000. godine – Parlament Rusije ratifikovao je rusko-američki Sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.
2000. godine - Dragan Nikolić - Jenki, koga je Haški sud optužio za zločine protiv humanosti i teška kršenja Ženevske konvencije, uključujući ubistvo, mučenja i nezakonito zatvaranje, uhapšen u Smederevu, a potom prebačen u RS. Nikolića terete da je u leto 1992. godine navodno bio komandant zatvora u mestu Sušica u severoistočnoj BiH.
2003. godine - Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u Vukovaru, predao se dobrovoljno organima vlasti u Beogradu.
2003. godine – U svom domu na
jugu Francuske umrla
je Nina Simon, američka džez pevačica, čiji su singlovi “I Love Porgy”, “To
Love Somebady”, “Ne me quitte pas” i druge dostigle milionski tiraž. Nastupala
je u “Karnegi Holu” i pariskoj “Olimpiji”, bila je izvrsna pijanistkinja i
borac za prava crnaca.
2004. godine – Bivši izraelski
nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao je iz zatvora Aškelon, na jugu
Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i
špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. godine u intervjuu
britanskom listu “Sandej tajms” otkrio izraelski program razvoja nuklearnog
oružja.
2010. godine – Svečano je otvoren
Avalski toranj, jedan od simbola Beograda, srušen u bombardovanju NATO snaga
1999. godine.
2010. godine – Huan Antonio
Samaran, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1980. do 2001. godine,
preminuo je u 89. godini u Barseloni.
2015. godine – U pomorskom udesu
izbegličkog broda koji je potonuo između libijske obale i italijanskog otoka
Lampeduse, udavilo se između 700 i 900 migranata. Prve procene su bili da je
brod krijumčario oko 700 ljudi, preživeli svedoče da ih je bilo više od 950,
dok broj migranata spašenih u nesreći ne prelazi 50.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!