Vest: Na današnji dan - 20. Novembar -

Na današnji dan - 20. Novembar -

Na današnji dan - 20. Novembar -

1602. godine – Rođen je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Girike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku - “magdeburške polulopte”.


1616. godine - Francuski kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje postao šef diplomatije i ministar rata. Kao svemoćni ministar kralja Luja Trinaestog postavio je cilj da Francusku učini prvom silom u Evropi i uveo je zemlju u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć nemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske, ograničio uticaj Rimokatoličke crkve, pape i plemstva u državnim poslovima i ugušio ustanak hugenota.

 

1780. godine – Velika Britanija je objavila rat Holandiji, nakon što je utvrdila da holandski brodovi snabdevaju američke pobunjenike francuskim i španskim oružjem.

 

1818. godine – Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.

 

1847. godine - Umro srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, licej i prava u Požunu (Bratislava), dosta je putovao učeći strane jezike. Prvu "teatralnu predstavleniju" priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. godine i 1815. godine, a u Zemunu 1823. godine. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. godine do smrti i u Kragujevcu i Beogradu je, kao "knjaževsko-serbskog teatra direktor". Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića. Napisao je "Putešestvija" i 21 dramsko delo, uključujući "Kreštalicu", "Fernanda i Jariku" i "Ljubovbnaju zavist čerez jedne cipele".

 

1863. godine - Rođen srpski pisac Bogdan Popović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača "Srpskog književnog glasnika" i tvorac "beogradskog književnog stila". Znatno je uticao na evropeizaciju srpske književnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je "Antologiju novije srpske lirike" i veći broj studija iz književnosti i umjetnosti.

 

1873. godine - Ujedinjeni rivalski gradovi Budim i Pešta i tako je nastala mađarska prestonica Budimpešta.

 

 

1894. godine - Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. veka. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.

1910.godine - Umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, velikan svetske književnosti koji je posedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu, odbivši prethodno da se izmiri s Ruskom pravoslavnom crkvom koja ga je ekskomunicirala. Prva dela je napisao na Kavkazu, gde se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Posle Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao protiv brakova sklopljenih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob sa vlastima i Crkvom. Dela: romani: "Rat i mir", "Ana Karenjina", "Vaskrsenje"; pripovetke: "Sevastopoljske priče", "Kozaci", "Otac Sergije", "Krojcerova sonata", "Hadži-Murat", "Narodne priče"; drame: "Živi leš", "Carstvo mraka", "Svetlost u tami svetli"; studije: "Šta je umetnost", "Moja ispovest", "U čemu je moja vera", "Ne mogu da ćutim!", "Pa šta da radimo?” ; memoari: "Detinjstvo", "Dečaštvo" i "Mladost".

1914.godine - Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo je srpski oficir Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Predvodio je 5. aprila 1903. godine demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom morao da emigrira. Posle majskog prevrata osnivački kongres Srpske socijaldemokratske partije je u avgustu 1903.godine proglasio partijskim organom "Narodne novine", koje je on uređivao. Diplomirao je prava u Beogradu 1906. godine, sekretar partije je postao 1908. godine, a teorijski časopis "Borba" pokrenuo je 1910. godine. Na Međunarodnom kongresu socijalista u Kopenhagenu održao je značajan govor o austrougarskoj aneksiji BiH, ukazavši na pogrešan stav austrijskih socijalista u nacionalnom pitanju i odneo ubedljivu pobedu a u polemici s jednim od vođa Socijalističke partije Austrije - Karlom Renerom. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Bio je pacifista i vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije. Dela: "Zakonsko osiguranje radnika", "Srbija i Albanija", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija", "U izbornu borbu!", "Za socijalnu politiku", "Socijal-demokratski agitator", "Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije", "Jedinstvo pokreta".

1917. godine - U bici kod Kanbreja u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put u borbu uključili grupu od 324 tenka. Tenk je prvi put upotrebljen u bici na Somi 1916. godine.

1919. godine - U Berlinu ilegalno počeo Prvi međunarodni kongres omladinskih organizacija 13 zemalja na kojem je osnovana Komunistička omladinska internacionala.

1923. godine - Garet A. Morgan je patentirao prvi automatski semafor.

1925. godine - Rođen američki političar Robert Frensis Kenedi, koji je postao ministar pravde kad je njegov stariji brat Džon izabran za predsednika SAD. Ubijen je u Los Anđelesu 1968. godine u toku predsedničke kampanje, nepunih pet godina pošto je, takođe u atentatu, ubijen njegov brat. Radio u Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. godine je postao član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Bio je ministar pravde, posle čega je u državi Njujork izabran za senatora.

1925. godine - Rođena ruska balerina Maja Mihajlovna Pliseckaja, koja je spojila tradicionalnu rusku koreografsku školu s modernim tokovima ruskog baleta. Kao dugogodišnja primabalerina "Boljšoj teatra" u Moskvi, kreirala je s izuzetnim igračkim senzibilitetom partije klasičnog repertoara, poput "Don Kihota", "Labudove smrti", "Labudovog jezera", "Romea i Julije", "Ivana Groznog", "Galeba", a sa suprugom, kompozitorom Rodionom Ščedrinom, postavila je baletsku verziju Tolstojeve "Ane Karenjine".

1945. godine – U Nirnbergu je pred Međunarodnim vojnim sudom počelo suđenje nacističkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 optuženih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.

 

1945. godine – Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje šest miliona Nemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Nemačku.

 

1959. godine – Generalna skupština UN je usvojila Deklaraciju o pravima deteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, poreklo i pol.

 

1959. godine – U Stokholmu su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne trgovine).

1962. godine - Predsednik SAD Džon Kenedi ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana "kubanska raketna kriza", tokom koje se svet našao na ivici atomskog sukoba SAD i SSSR-a.

1975. godine – Umro je španski diktator Fransisko Franko, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Dva dana kasnije Huan Karlos postao je kralj Španije.

1998. godine – Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.

2003. godine – U Beogradu je preminuo poznati fotoreporter i fotograf Radivoje Vican Vicanović.

2006. godine – Umro je američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oskara za životno delo. Autor je legendarnih filmova “M.A.S.H.”, “Nešvil”, “Igrač”, “Kratki rezovi”, “Kanzas Siti”.

2009. godine – Umrla je švedski sopran i svetski poznata operska zvezda Elizabet Soderstrom.




Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar