Na današnji dan - 20. Mart -
43. godine p.n.e. – Rođen je Publije Ovidije Nazon, jedan od
najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u
svetskoj literaturi. Najpoznatija dela: “Epistule”, “Lekovi od ljubavi”,
“Ljubavno umeće”. U glavnom delu “Metamorfoze” prepevao je 250 grčkih mitova.
1413. godine - Umro engleski kralj
Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Presto je prigrabio 1399.
godine, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. godine pod
misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom
vladavine ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cena
tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom
za kontrolu kraljevske blagajne. Poslednje godine vladavine obeležila je
njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.
1602. godine –
Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu
iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na
svetu. Rasformirana je 1796. godine, a njeni posedi postali su deo holandskog
kolonijalnog carstva.
1815. godine - Francuski car
Napoleon Prvi vratio se trijumfalno u Pariz iz progonstva sa sredozemnog ostrva
Elba. Posle "vladavine sto dana" u bici kod Vaterloa u junu 1815.
godine porazile su ga sile antifrancuske koalicije i doživotno je prognan na
ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu.
1828.
godine - Rođen norveški pisac Henrik
Ibzen, jedan od najvećih svetskih dramskih pisaca, bespoštedan kritičar
građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i
pišući drame. Posle 20 godina se vratio u Norvešku i postao upravnik nacionalnog
pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htenja i
stvarnosti, gušenje istine. Dela: drame "Pretendenti na presto",
"Brand", "Perom Gintom", "Savez mladih",
"Stubovi društva", "Lutkin dom", "Aveti",
"Narodni neprijatelj", "Kad se mi mrtvi probudimo", poezija
"Pesme".
1875. godine - Rođen korejski
državnik Singman Ri, prvi predsednik Južne Koreje, koji je posle podele
korejskog poluostrva, kao vođa Liberalne partije 1949. godinepostao šef države.
Sa vlasti se povukao 1960. godine pod pritiskom studentskih protesta širom
zemlje zbog izbornih prevara.
1890.
godine - Rođen italijanski pjevač
Benjamino Đilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. veka. Više od 40 godina
blistavo je tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i
francuskih kompozitora. Igrao je i u nizu filmova.
1894. godine –
U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa mađarskog
pokreta za nezavisnost od Austrije 1848. godine. Nakon sloma revolucije u
avgustu 1949. godine, emigrirao je u Italiju.
1908. godine - Rođen engleski
pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog
glumišta 20. veka. Filmovi: "Gospođa koja nestaje", "Smrt
noći", "Brauningova verzija", "Važno je zvati se
Ernest", "Usamljenost trkača na duge staze", "Juriš lake
konjice".
1915.
godine - Rođen ruski klavirista
nemačkog porekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20.
veka, prema mišljenju pojedinih muzičkih kritičarima - i najveći pijanista u
istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha,
interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku
širom svijeta.
1929. godine –
Umro je francuski maršal Ferdinand Foš koji je u Prvom
svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U
njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. godine potpisala kapitulaciju.
1933. godine –
Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog
svetskog rata, broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2.000,
a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona
Jevreja.
1945. godine –
Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne
operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
1956. godine – Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao
prvim predsednikom.
1970. godine –
Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru
brodova “Imperijal” i “Otelo”.
1972. godine –
U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.
1991. godine – Haleda
Zija izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom
prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971. godine.
1994. godine –
Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.
1995. godine –
Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih
pobunjenika.
1995. godine –
Pripadnici japanske verske sekte AUM Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku
podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno.
Osnivač sekte Šoko Asahara osuđen je 27. februara 2004. godine
na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.
1995. godine –
Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih
snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja,
zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.
1996. godine –
Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest “ludih krava” može biti
preneta na ljude.
1997. godine –
Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje
njihovog poslednjeg zahteva – ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio
i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. godine
zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli
svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da
ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni
i volja naroda.
1998. godine –
Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i
Atlantskog okeana.
1999. godine –
Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i
Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne
Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija
je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.
2003. godine –
SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je
irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak.
Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um
Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.
2004. godine –
Umrla je holandska kraljica Julijana, koja je tom zemljom vladala
od 1948. godine do 1980. godine kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi.
Bila je poznata po imenu “Narodna kraljica”, zbog značajne uloge u oporavku
Holandije nakon Drugog svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje
su zahtevale nezavisnost.
2007. godine – Umro je Džon Bakus– tvorac programskog jezika “Fortran”.
2010. godine –
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI uputio je
Irskoj pismo izvinjenja zbog dugotrajnog zlostavljanja dece počinjenog pod
okriljem crkve. Razmere zlostavljanja dece u mnogim katoličkim parohijama i
školama tokom 20. veka izašle su na videlo, najpre u Kanadi i Australiji tokom
1980-ih godina, a zatim i u Irskoj, SAD i u Nemačkoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!