Vest: Na današnji dan - 20. Decembar -

Na današnji dan - 20. Decembar -

Na današnji dan - 20. Decembar -

1355. godine - Umro srpski car Dušan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. godine do 1346. godine , kad je u Skoplju krunisan za cara Srba, Grka i Albanaca. Još za očeve vladavine istakao se kao vojskovođa, a pobedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330. godine osujetio je Vizantiju da posredstvom Bugarske istisne Srbiju iz Makedonije. Godinu dana kasnije je, uz pomoć vlastele, zbacio oca i krunisao se za kralja. Težio je da stvori državu koja bi u potpunosti zamenila Vizantijsko carstvo. U njegovo vreme Srbija je bila na vrhuncu moći u ekonomskom, vojnom, političkom i kulturnom pogledu. Uz zemlje ranije srpske kraljevine, carevina je obuhvatala Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i Makedoniju do Hristopolja, izuzev Soluna. Prerana smrt ga je sprečila da od tih heterogenih zajednica stvori čvrstu političku celinu. U Skoplju je 1349. godine objavljen prvi deo "Dušanovog zakonika", dopunjen 1354. godine na Saboru u Serezu, jedan od najvažnijih pravnih akata razvijenog feudalizma, ne samo u srpskoj državi. Najjasnije je od svih savremenika shvatio opasnost od prodiranja Turaka i nastojao je da zajedničkom odbranom spreči turska osvajanja, pa je uspostavio veze i sa zapadnim vladarima, ali plan nije ostvaren, najviše zbog nerazumevanja ugarskih vladara.

1582. godine - U Francuskoj prihvaćen Gregorijanski kalendar.

1699. godine - Ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar, saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.

1795. godine – Rođen je nemački istoričar Leopold fon Ranke, osnivač moderne građanske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i istorijom jugoistočne Evrope, posebno istorijom Srba i Turaka, pri čemu mu je savetnik i saradnik bio Vuk Karadžić. Njegovo delo “Srpska revolucija” iz 1829. godine smatra se jednom od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku. Ostala dela: "Istorija Francuske", "Istorija Engleske", "Rimske pape", "Nemačka istorija za vreme reformacije".

1806. godine- Srbi se u Prvom srpskom ustanku s nekoliko topova neopaženo prebacili na Veliko ratno ostrvo na Dunavu, odakle su počeli da tuku tursko utvrđenje Donji grad u Beogradu. Komandant turskog garnizona Alija Gušanac je u bezizlaznoj situaciji ponudio predaju, ali je vezir Sulejman-paša to odbio. Početkom januara 1807. godine se ipak predao, uz uslov da bez oružja ostane u Donjem gradu, a dva meseca kasnije je prinuđen da preda i to poslednje tursko uporište. Beograd je bio slobodan sve do ponovne turske okupacije 1813. godine.

1830. godine - Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska na Londonskoj konferenciji potvrdile odluku Belgije da se odvoji od Holandije.

1860. godine - Južna Karolina se prva od 11 južnih robovlasničkih država otcijepila od SAD, što je bio uvod u četvorogodišnji američki građanski rat, započet 1861.

1863. godine - Rođen srpski matematičar Bogdan Gavrilović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije od 1931. godine do 1937. godine. Autor je niza radova iz raznih oblasti matematike i univerzitetskih udžbenika "Analitička geometrija" i "Teorija determinanata".

1894. godine - Rođen australijski državnik Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. godine do 1966. godine. Znatno je doprinio jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na američkoj strani.

1912. godine – U Londonu je počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, posle pobede balkanskih saveznika i osvajanja gotovo svih turskih poseda u Evropi. Konferencija je završena potpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30. maja 1913. godine, kojim se Turska odrekla evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi među balkanskim saveznicima oko razgraničenja vodili u novi rat.

1937. godine – Umro je nemački general Erih Ludendorf, jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom svetskom ratu. Smenjen je 1918. godine nakon neuspelih ofanziva u proleće i leto te godine. Bio je poslanik nacionalsocijalističke stranke u Rajhstagu i jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata.

1944. godine- Objavljen prvi broj lista "Jedinstvo", namenjen čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. godine list izlazi u Prištini, najpre jednom nedeljno, a kasnije je postao dnevnik.

1945. godine - Karl Rener je izabran za prvog predsednika austrijske Druge republike.

1960. godine - Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga Vijetkong.

1968. godine – Umro je američki pisac Džon Stajnbek dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. godine. Postao je slavan tridesetih godina 20. veka s romanima koji se bave posledicama velike ekonomske krize i pobunom nekonformističke mlade generacije sa delima: “Plodovi gneva” “Zima našeg nezadovoljstva”, “Istočno od raja”.

1970. godine - Pod pritiskom radničkih nemira ostavku podnio šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka, koga je nasledio Edvard Gjerek.

1971. godine - Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podnio ostavku poslije poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u Istočnom Pakistanu i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.

1973. godine – U Madridu je ubijen španski premijer i blizak saradnik generala Franka, Luis Karero Blanko, u eksploziji bombe aktivirane kad je naišao njegov automobil.

 

1974. godine – Umro srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, umetnik fine linije i plemenite materije. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko Albanije u Prvom svjetskom ratu dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz, zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi retkog i skupocenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.

 

1982. godine - Umro srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.

 

1982. godine – U 95. godini umro je Artur Rubinštajn američki pijanista poljskog porekla, jedan od najčuvenijih u 20. veku, posebno poznat po interpretacijama Šopena, Betovena, Šumana i novije španske klavirske muzike. Bio je vrlo omiljen, snimio je mnogo ploča i napisao duhovitu autobiografiju Moje mlade godine. Proglašen je osobom godine od strane Times-a 1999. godine.

 

1987. godine - U najvećoj mirnodopskoj nesreći na moru sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživjelo je 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" bio je registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.

1989. godine - SAD otpočele invaziju na Panamu sa 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika - premijera Manuela Antonija Norijege.

1990. godine - Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševarnadze iznenada podneo ostavku, upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.

 

1991. godine – Predsednik reformske vlade SFR Jugoslavije Ante Marković podneo je ostavku, zbog opstrukcije reformskog programa savezne vlade koju su sprovodili republički politički lideri. Marković nije želeo da prihvati savezni budžet koji je nazvao “ratnim budžetom”. Nakon njegove ostavke reforme su zaustavljene, a Jugoslavija se ubrzo raspala u krvavom ratu.

 

1992. godine – U SR Jugoslaviji su održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. Na izborima za predsednika Srbije Slobodan Milošević pobedio je u prvom krugu Milana Panića. Predstavnici opozicije ukazali su na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.

 

1995. godine - Međunarodne snage pod nazivom IFOR preuzele misiju sprovođenja mira u BiH od snaga UN, u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim u Parizu šest dana ranije.

 

1996. godine – U Beograd je doputovala Komisija OEBS na čelu sa bivšim španskim premijerom Felipeom Gonzalesom da ispita regularnost lokalnih izbora u Srbiji, nakon što je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih protesta širom Srbije, predsednik Slobodan Milošević bio prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.

 

1998. godine – Amerikanka nigerijskog porekla Nkem Čukvu rodila je osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije.

 

1999. godine – Na osnovu optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine, pripadnici mirovnih snaga u Bosni SFOR-a uhapsili su general-potpukovnika Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. godine do penzionisanja u maju 1994. godine. Osuđen je 2003. godine pred haškim Tribunalom na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovečnosti nad civilima u Sarajevu od 1992. godine do 1994. godine.


1999. godine - Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije portugalska enklava Makao je poslije skoro četiri i po vijeka postala integralni dio Kine. Taj lučki grad Portugalci su počeli da grade 1557, a ugovorom Lisabona i Pekinga grad i područje oko njega 1887. zvanično su postali portugalska kolonija.

 

2002. godine – U Nemačkoj je, na osnovu poternice Interpola, uhapšena vlasnica propale piramidalne “Dafiment banke” Dafina Milanović i izručena Beogradu, gde je optužena za proneveru oko 19 miliona nemačkih maraka.

 

2006. godine – U Beogradu je preminuo novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika “Politika”, koji je u srpskom novinarstvu bio istaknuta ličnost više od 40 godina.


2014. godine - Umro je slikar Miodrag B. Protić, osnivač i prvi direktor Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, autor značajnih izložbi i uticajni teoretičar, istoričar i kritičar jugoslovenske i srpske moderne i savremene umetnosti.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar