Na današnji dan - 20. Decembar -
1355.
godine - Umro srpski car Dušan Nemanjić, sin kralja Stefana
Dečanskog, kralj Srbije od 1331. godine do 1346. godine , kad je u Skoplju
krunisan za cara Srba, Grka i Albanaca. Još za očeve vladavine istakao se kao
vojskovođa, a pobedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330. godine osujetio je
Vizantiju da posredstvom Bugarske istisne Srbiju iz Makedonije. Godinu dana
kasnije je, uz pomoć vlastele, zbacio oca i krunisao se za kralja. Težio je da
stvori državu koja bi u potpunosti zamenila Vizantijsko carstvo. U njegovo
vreme Srbija je bila na vrhuncu moći u ekonomskom, vojnom, političkom i
kulturnom pogledu. Uz zemlje ranije srpske kraljevine, carevina je obuhvatala
Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i Makedoniju do
Hristopolja, izuzev Soluna. Prerana smrt ga je sprečila da od tih heterogenih
zajednica stvori čvrstu političku celinu. U Skoplju je 1349. godine objavljen
prvi deo "Dušanovog zakonika", dopunjen 1354. godine na Saboru u
Serezu, jedan od najvažnijih pravnih akata razvijenog feudalizma, ne samo u
srpskoj državi. Najjasnije je od svih savremenika shvatio opasnost od
prodiranja Turaka i nastojao je da zajedničkom odbranom spreči turska
osvajanja, pa je uspostavio veze i sa zapadnim vladarima, ali plan nije
ostvaren, najviše zbog nerazumevanja ugarskih vladara.
1582.
godine - U Francuskoj prihvaćen Gregorijanski kalendar.
1699.
godine - Ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar,
saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do
tada.
1795. godine –
Rođen je nemački istoričar Leopold fon Ranke,
osnivač moderne građanske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i
istorijom jugoistočne Evrope, posebno istorijom Srba i Turaka, pri čemu mu je
savetnik i saradnik bio Vuk Karadžić.
Njegovo delo “Srpska revolucija” iz 1829. godine smatra se jednom od najboljih
knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku. Ostala dela: "Istorija Francuske",
"Istorija Engleske", "Rimske pape", "Nemačka istorija
za vreme reformacije".
1806.
godine- Srbi se u Prvom srpskom ustanku s nekoliko topova neopaženo
prebacili na Veliko ratno ostrvo na Dunavu, odakle su počeli da tuku tursko
utvrđenje Donji grad u Beogradu. Komandant turskog garnizona Alija Gušanac je u
bezizlaznoj situaciji ponudio predaju, ali je vezir Sulejman-paša to odbio.
Početkom januara 1807. godine se ipak predao, uz uslov da bez oružja ostane u
Donjem gradu, a dva meseca kasnije je prinuđen da preda i to poslednje tursko
uporište. Beograd je bio slobodan sve do ponovne turske okupacije 1813. godine.
1830.
godine - Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska na
Londonskoj konferenciji potvrdile odluku Belgije da se odvoji od Holandije.
1860.
godine - Južna Karolina se prva od 11
južnih robovlasničkih država otcijepila od SAD, što je bio uvod u
četvorogodišnji američki građanski rat, započet 1861.
1863.
godine - Rođen srpski matematičar
Bogdan Gavrilović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske
kraljevske akademije od 1931. godine do 1937. godine. Autor je niza radova iz
raznih oblasti matematike i univerzitetskih udžbenika "Analitička
geometrija" i "Teorija determinanata".
1894.
godine - Rođen australijski državnik Gordon Menzis, premijer
Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske
partije, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. godine do 1966. godine. Znatno je doprinio
jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na
američkoj strani.
1912. godine –
U Londonu je počela mirovna
konferencija Turske i balkanskih zemalja, posle pobede balkanskih saveznika i
osvajanja gotovo svih turskih poseda u Evropi. Konferencija je završena
potpisivanjem Londonskog mirovnog ugovora 30. maja 1913. godine, kojim se
Turska odrekla evropskih provincija do linije Enos-Midija, ali su sukobi među
balkanskim saveznicima oko razgraničenja vodili u novi rat.
1937. godine –
Umro je nemački general Erih Ludendorf,
jedan od ključnih nemačkih komandanata u Prvom svetskom ratu. Smenjen je 1918.
godine nakon neuspelih ofanziva u proleće i leto te godine. Bio je poslanik
nacionalsocijalističke stranke u Rajhstagu i jedan je od ideologa kasnije
nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata.
1944.
godine- Objavljen prvi broj lista "Jedinstvo", namenjen
čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. godine list izlazi u
Prištini, najpre jednom nedeljno, a kasnije je postao dnevnik.
1945.
godine - Karl Rener je izabran za prvog predsednika
austrijske Druge republike.
1960.
godine - Osnovan je Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama,
komunističko političko krilo antiameričkih gerilskih snaga Vijetkong.
1968. godine –
Umro je američki pisac Džon Stajnbek dobitnik Nobelove nagrade za
književnost 1962. godine. Postao je slavan tridesetih godina 20. veka s
romanima koji se bave posledicama velike ekonomske krize i pobunom nekonformističke
mlade generacije sa delima: “Plodovi gneva” “Zima našeg nezadovoljstva”,
“Istočno od raja”.
1970. godine - Pod pritiskom radničkih nemira ostavku podnio šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka, koga je nasledio Edvard Gjerek.
1971. godine - Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podnio ostavku poslije poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u Istočnom Pakistanu i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.
1973.
godine –
U Madridu je ubijen španski premijer i blizak saradnik
generala Franka, Luis Karero Blanko, u eksploziji bombe aktivirane kad je
naišao njegov automobil.
1974.
godine –
Umro srpski vajar Risto Stijović, član Srpske
akademije nauka i umetnosti, umetnik fine linije i plemenite materije. Studije
je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko Albanije u
Prvom svjetskom ratu dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u
Marsej, zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan
izraz, zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili
portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi retkog i skupocenog drveta.
Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu,
bronzi i drvetu.
1982.
godine - Umro srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije
nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja
Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela: devet simfonija, "Muzika za kamerni
orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije",
koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne,
klavirske i vokalne kompozicije.
1982.
godine –
U 95. godini umro je Artur Rubinštajn američki
pijanista poljskog porekla, jedan od najčuvenijih u 20. veku, posebno poznat po
interpretacijama Šopena, Betovena, Šumana i novije španske klavirske
muzike. Bio je vrlo omiljen, snimio je mnogo
ploča i napisao duhovitu autobiografiju Moje mlade godine.
Proglašen je osobom godine od strane Times-a 1999. godine.
1987. godine - U
najvećoj mirnodopskoj nesreći na moru sudar filipinskog feribota "Dona
Paz" i jednog tankera preživjelo je 11 od 4.397 putnika i članova posade
feribota. "Dona Paz" bio je registrovan za prevoz najviše 1.500
ljudi.
1989.
godine - SAD otpočele invaziju na
Panamu sa 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika
stacioniranih u toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog
štićenika - premijera Manuela Antonija Norijege.
1990.
godine - Šef sovjetske diplomatije
Eduard Ševarnadze iznenada podneo ostavku, upozorivši parlament na opasnost
uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
1991.
godine –
Predsednik reformske vlade SFR Jugoslavije Ante Marković podneo
je ostavku, zbog opstrukcije reformskog programa savezne vlade koju su
sprovodili republički politički lideri. Marković nije želeo da prihvati savezni
budžet koji je nazvao “ratnim budžetom”. Nakon njegove ostavke reforme su
zaustavljene, a Jugoslavija se ubrzo raspala u krvavom ratu.
1992.
godine –
U SR Jugoslaviji su održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. Na
izborima za predsednika Srbije Slobodan Milošević pobedio je u prvom krugu Milana Panića. Predstavnici opozicije ukazali su na
brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora.
1995.
godine - Međunarodne snage pod nazivom IFOR preuzele misiju
sprovođenja mira u BiH od snaga UN, u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim u
Parizu šest dana ranije.
1996. godine – U Beograd je doputovala
Komisija OEBS na čelu sa bivšim španskim premijerom Felipeom Gonzalesom da ispita regularnost lokalnih
izbora u Srbiji, nakon što je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih
protesta širom Srbije, predsednik Slobodan Milošević bio
prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.
1998. godine – Amerikanka
nigerijskog porekla Nkem Čukvu rodila
je osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj. Najmanja beba umrla je sedam
dana kasnije.
1999. godine – Na osnovu
optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine, pripadnici mirovnih snaga u Bosni
SFOR-a uhapsili su general-potpukovnika Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog
korpusa od oktobra 1992. godine do penzionisanja u maju 1994. godine. Osuđen je
2003. godine pred haškim Tribunalom na 20 godina zatvora zbog zločina protiv
čovečnosti nad civilima u Sarajevu od 1992. godine do 1994. godine.
1999. godine -
Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije portugalska enklava Makao je
poslije skoro četiri i po vijeka postala integralni dio Kine. Taj lučki grad
Portugalci su počeli da grade 1557, a ugovorom Lisabona i Pekinga grad i
područje oko njega 1887. zvanično su postali portugalska kolonija.
2002.
godine –
U Nemačkoj je, na osnovu poternice Interpola, uhapšena
vlasnica propale piramidalne “Dafiment banke” Dafina Milanović i izručena Beogradu, gde je
optužena za proneveru oko 19 miliona nemačkih maraka.
2006. godine – U Beogradu je preminuo novinar Dušan Simić, dugogodišnji dopisnik i urednik beogradskog dnevnika “Politika”, koji je u srpskom novinarstvu bio istaknuta ličnost više od 40 godina.
2014.
godine - Umro je slikar Miodrag B. Protić, osnivač i prvi direktor
Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, autor značajnih izložbi i uticajni
teoretičar, istoričar i kritičar jugoslovenske i srpske moderne i savremene
umetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!