Vest: Na današnji dan - 18. Decembar -

Na današnji dan - 18. Decembar -

Na današnji dan - 18. Decembar -

1398. godine - Tatarski vojskovođa Timur Lenk zauzeo indijski grad Delhi.

1644. godine - Postavši punoletna, na presto stupila švedska kraljica Kristina Augusta, koja je odmah potom okončala rat s Danskom, a 1648. godine i Tridesetogodišnji rat koji je Švedsku učinio velikom silom na Baltiku. Bila je jedna od najobrazovanijih žena svog vremena i na dvoru je okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa, matematičara i fizičara Rene Dekarta. Abdicirala je 1654. godine kad je otkriveno da je tajno prešla u rimokatoličku veru, tada zabranjenu u Švedskoj.

1709. godine - Rođena ruska carica Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka Petra Velikog, čiju vladavinu od 1741. godine do 1762. godine  nisu obeležile reforme i teritorijalna osvajanja, karakteristične za njenog oca i Katarinu Veliku, koja je postala carica nekoliko meseci posle njene smrti.

1737. godine- Umro italijan Antonio Stradivari, najpoznatiji svetski graditelj violina i drugih gudačkih instrumenata, koji je napravio oko 1.100 violina, viola i gitara. S njegovim potpisom sačuvano je oko 500 violina, 12 viola i 50 violončela. Stručnjaci nisu pronikli u tajnu savršenstva rezonance njegovih violina. Zna se da je drvo kupovao u Dalmaciji, uglavnom jelovo i vrbovo, ali se ne zna hemijski sastav laka - od svetlocrvenog do tamnocrvenog - kojim je premazivao instrumente.

1803. godine - Umro nemački pisac, istoričar, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je delom "Ideje o filozofiji istorije čovečanstva" znatno uticao na mladog Johana Volfganga Getea, na književni pokret "šturm und drang" i nemački romantizam. Kao filozof pokušao je da izmiri materijalizam Baruha de Spinoze s idealizmom Vilhelma Lajbnica. Bio je protivnik formalizma Imanuela Kanta. Jedno od njegovih glavnih dela je zbirka narodnih pesama "Glasovi naroda u pesmama", u kojoj su i četiri srpske pesme, uključujući "Hasanaginicu" u Geteovom prevodu.

1856. godine – Rođen je engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. godine. Otkrio je elektron 1897. godine, atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.

1863. godine - Rođen austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand, čije je ubistvo u Sarajevu 1914. godine Austro-Ugarska iskoristila kao izgovor za napad na Srbiju, započevši tako Prvi svetski rat. Bio je vrhovni inspektor austrougarske kopnene vojske i mornarice i nosilac ideje širenja Austro-Ugarske daljim porobljavanjem susednih naroda i zemalja, pre svih Srbije. Posle velikih demonstrativnih vojnih manevara u Bosni provokativno je izabrao srpski nacionalni praznik Vidovdan za posetu Sarajevu, što je platio glavom.

1865. godine - Predstavnici pobedničkih država Severa i poražene Konfederacije južnih država potvrdili su 13. amandman ustava SAD kojim je ukinuto ropstvo, ali je posle mnogo godina to ostvareno u praksi.

1879. godine - Rođen švajcarski slikar Paul Kle, koji je s Valerijem Kandinskim i Francom Markom začeo apstraktno slikarstvo i osnovao grupu "Plavi jahač". Njegova dela čudesne mašte i bogate invencije odlikuju tanana osećajnost i poetičnost, a dejstvo podsvesnog koje se otkriva kroz mnogostruko simboličko značenje elemenata otvorilo je nove puteve značajne za razvoj savremenog slikarstva. Napisao je knjigu "Pedagoška beležnica" i dnevnik "Otisci polusna".

1903. godine - Američko-panamskim ugovorom zona Panamskog kanala stavljena pod kontrolu SAD.

1911. godine - Rođen francuski filmski režiser Žil Dasen, koji je u filmove kriminalističkog žanra unosio elemente društvenog angažmana. Početkom pedesetih godina 20. veka je u vreme makartističke desničarske histerije optužen za antiameričku delatnost i onemogućen da radi u SAD, posle čega je otišao u Evropu i snimao filmove naizmenično u Francuskoj i Grčkoj. Filmovi: "Naci agent", "Brutalna snaga", "Goli grad", "Rififi", "Onaj koji mora da umre", "Zakon", "Nikad nedjeljom", "Fedra".

1913. godine – Rođen je nemački državnik Vili Brant, popularni gradonačelnik Berlina, kancelar Zapadne Nemačke , lider Socijaldemokratske stranke. Njegova “istočna politika sporazumevanja” sa SSSR i drugim istočnoevropskim zemljama doprinela je stabilizaciji prilika u Evropi, za šta je dobio Nobelovu nagradu za mir 1971. godine. Svetsko javno mnjenje zadivio je 1970. godine kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama nacizma u Varšavi i zamolio za oproštaj u ime nemačkog naroda. Zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonemački špijun, podneo je 1974. godine ostavku na mesto saveznog kancelara.

1916. godine - Francuzi kod Verdena, snažno utvrđene tačke na Zapadnom frontu, posle desetomesečne bitke u Prvom svetskom ratu potukli Nemce, koji su prethodno pokušali proboj masovnom ofanzivom, uz do tada neviđenu artiljerijsku pripremu. U ovoj - najmasovnijoj i najkrvavijoj bici rata - poginulo je 543.000 Francuza i 434.000 Nemaca.

1935. godine - Edvard Beneš izabran za predsednika Čehoslovačke, četiri dana posle ostavke prvog šefa te države Tomaša Masarika.

1940. godine – Vođa nacističke Nemačke Adolf Hitler naredio je u Drugom svetskom ratu generalštabu nemačke armije da pripremi invaziju na Rusiju prema tajnom planu pod šifrom “Operacija Barbarosa”.

 

1947. godine - Rođen američki filmski režiser Stiven Spilberg, autor niza izuzetno finansijski uspešnih filmova. Najuspešniji je sledbenik teorije da se mitološki obrasci tzv. masovne kulture i njenih medijskih disciplina mogu koristiti kao univerzalno upotrebljivi simboli u novom planetarnom metajeziku. Filmovi: "Nešto demonsko", "Duel", "Teksas ekspres", "Ajkula", "Bliski susret treće vrste", trilogija o Indijani Džonsu, "E. T. vanzemaljac", "Park iz doba Jure", "Šindlerova lista".

 

1948. godine - Holandija obnovila ofanzivu u bivšoj koloniji Indoneziji, koja je proglasila nezavisnost 1945. godine i zarobila vladu Ahmeda Sukarna, prekršivši sporazum kojim je 1946. godine priznala njegovu vladu. Sukarno i još desetak vođa su oterani u progonstvo, ali je pod pritiskom Pokreta otpora i svetskog javnog mnjenja Holandija sporazumom u Hagu 1949. godine bezuslovno priznala suverenitet Indonezije.

1956. godine - Japan primljen u UN. Mirovni ugovor s Japanom je u septembru 1951. godine u San Francisku potpisalo 48 zemalja, ali ne i SSSR, s kojim je Japan okončao ratno stanje tek 19. oktobra 1956. godine, što mu je otvorilo vrata svetske organizacije.

1961. godine - Indijska armija ušla u Gou, portugalsku kolonijalnu enklavu na zapadnoj obali Indije.

 

1970. godine – U Italiji je stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve.

 

1972. godine - Amerikanci u Vijetnamskom ratu otpočeli masovno bombardovanje glavnog grada Vijetnama - Hanoja i tokom 12 narednih dana i noći, nazvanih "božićnim bombardovanjem", bombe iz džinovskih aviona "B 52" usmrtile su više od 1.600 vijetnamskih civila. Takođe je poginulo ili je zarobljeno 70 američkih pilota.

 

1980. godine - Umro ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, bivši sovjetski premijer. U Crvenu armiju je stupio 1918. godine kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vreme najžešćih staljinističkih čistki napredovao je od predradnika do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, posle čega je nastavio da se uspinje ka vrhu vlasti. Od 1940. godine do 1953. godine bio je potpredsedenik Saveta narodnih komesara, odnosno Ministarskog saveta, a 1960. godine prvi potpredsednik Ministarskog saveta SSSR. Od 1964. godine, posle pada s vlasti Nikite Hruščova, do pred smrt je obavljao dužnost predsednika Ministarskog saveta

 

1995. godine - U Bonu održana konferencija predstavnika 31 zemlje i više međunarodnih organizacija o razoružanju i uspostavljanju međusobnog poverenja zaraćenih strana u BiH.

 

1999. godine- Predsednica Šri Lanke Čandrika Kumaratunga povređena je u eksploziji bombe u kojoj je poginulo 33 i ranjeno 137 ljudi. Vlasti u Kolombu optužile su tamilske separatiste za podmetanje bombe.

 

2000. godine – U Briselu su obnovljeni pregovori o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije, nakon što su nove jugoslovenske vlasti odustale od stava da je SR Jugoslavija jedini naslednik bivše države, koji je tvrdo zastupao bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević. Pregovori su uspešno završeni u maju 2001. godine.

 

2001. godine - U Parizu je umro Žilber Beko jedan od najuspešnijih francuskih pevača u drugoj polovini 20. veka.

 

2003. godine – Skupština Kosova usvojila je u načelu Zakon o saradnji sa Tribunalom u Hagu.

 

2009. godine – Umro je Oskar Danon, kompozitor, dirigent i posleratni osnivač Beogradske filharmonije i Opere i Baleta Narodnog pozorišta. Dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih priznanja za umetnički rad i uspeh.

 

2010. godine - Umro Tomazo Padoa Skjopa, italijanski bankar i ekonomista, ministar ekonomije, idejni kreator evra.

 

2011. godine - U Pragu je preminuo Vaclav Havel, nekadašnji vođa češke "plišane revolucije", dramski pisac, prvi slobodno izabrani predsednik Čehoslovačke i prvi predsednik samostalne Češke.


2014. godine – U Beogradu je otvoren za saobraćaj Pupinov most koji spaja Zemun i Borču, i omogućava izmeštanje teretnog sabraćaja iz centra grada.To je drugi beogradski most na Dunavu, a prvi, Pančevački, izgrađen je 1935. godine.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar