Na današnji dan - 18. Decembar -
1398. godine - Tatarski
vojskovođa Timur Lenk zauzeo indijski grad Delhi.
1644. godine - Postavši punoletna, na presto stupila švedska kraljica
Kristina Augusta, koja je odmah potom okončala rat s Danskom, a 1648. godine i
Tridesetogodišnji rat koji je Švedsku učinio velikom silom na Baltiku. Bila je
jedna od najobrazovanijih žena svog vremena i na dvoru je okupljala učene
ljude, uključujući francuskog filozofa, matematičara i fizičara Rene Dekarta.
Abdicirala je 1654. godine kad je otkriveno da je tajno prešla u rimokatoličku
veru, tada zabranjenu u Švedskoj.
1709. godine - Rođena ruska carica Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka
Petra Velikog, čiju vladavinu od 1741. godine do 1762. godine nisu obeležile reforme i teritorijalna
osvajanja, karakteristične za njenog oca i Katarinu Veliku, koja je postala
carica nekoliko meseci posle njene smrti.
1737.
godine- Umro italijan Antonio
Stradivari, najpoznatiji svetski graditelj violina i drugih gudačkih
instrumenata, koji je napravio oko 1.100 violina, viola i gitara. S njegovim
potpisom sačuvano je oko 500 violina, 12 viola i 50 violončela. Stručnjaci nisu
pronikli u tajnu savršenstva rezonance njegovih violina. Zna se da je drvo
kupovao u Dalmaciji, uglavnom jelovo i vrbovo, ali se ne zna hemijski sastav
laka - od svetlocrvenog do tamnocrvenog - kojim je premazivao instrumente.
1803.
godine - Umro nemački pisac,
istoričar, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je
delom "Ideje o filozofiji istorije čovečanstva" znatno uticao na
mladog Johana Volfganga Getea, na književni pokret "šturm und drang"
i nemački romantizam. Kao filozof pokušao je da izmiri materijalizam Baruha de
Spinoze s idealizmom Vilhelma Lajbnica. Bio je protivnik formalizma Imanuela
Kanta. Jedno od njegovih glavnih dela je zbirka narodnih pesama "Glasovi
naroda u pesmama", u kojoj su i četiri srpske pesme, uključujući
"Hasanaginicu" u Geteovom prevodu.
1856. godine – Rođen je engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsednik Kraljevskog društva
u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za
fiziku 1906. godine. Otkrio je elektron 1897. godine, atomističku strukturu
elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.
1863. godine - Rođen austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc
Ferdinand, čije je ubistvo u Sarajevu 1914. godine Austro-Ugarska iskoristila
kao izgovor za napad na Srbiju, započevši tako Prvi svetski rat. Bio je vrhovni
inspektor austrougarske kopnene vojske i mornarice i nosilac ideje širenja
Austro-Ugarske daljim porobljavanjem susednih naroda i zemalja, pre svih
Srbije. Posle velikih demonstrativnih vojnih manevara u Bosni provokativno je
izabrao srpski nacionalni praznik Vidovdan za posetu Sarajevu, što je platio
glavom.
1865. godine - Predstavnici pobedničkih država Severa i poražene
Konfederacije južnih država potvrdili su 13. amandman ustava SAD kojim je
ukinuto ropstvo, ali je posle mnogo godina to ostvareno u praksi.
1879.
godine - Rođen švajcarski slikar Paul
Kle, koji je s Valerijem Kandinskim i Francom Markom začeo apstraktno
slikarstvo i osnovao grupu "Plavi jahač". Njegova dela čudesne mašte
i bogate invencije odlikuju tanana osećajnost i poetičnost, a dejstvo podsvesnog
koje se otkriva kroz mnogostruko simboličko značenje elemenata otvorilo je nove
puteve značajne za razvoj savremenog slikarstva. Napisao je knjigu
"Pedagoška beležnica" i dnevnik "Otisci polusna".
1903. godine - Američko-panamskim ugovorom zona Panamskog kanala
stavljena pod kontrolu SAD.
1911.
godine - Rođen francuski filmski
režiser Žil Dasen, koji je u filmove kriminalističkog žanra unosio elemente
društvenog angažmana. Početkom pedesetih godina 20. veka je u vreme
makartističke desničarske histerije optužen za antiameričku delatnost i
onemogućen da radi u SAD, posle čega je otišao u Evropu i snimao filmove naizmenično
u Francuskoj i Grčkoj. Filmovi: "Naci agent", "Brutalna
snaga", "Goli grad", "Rififi", "Onaj koji mora da
umre", "Zakon", "Nikad nedjeljom", "Fedra".
1913. godine – Rođen je nemački državnik Vili Brant,
popularni gradonačelnik Berlina, kancelar Zapadne Nemačke , lider
Socijaldemokratske stranke. Njegova “istočna politika sporazumevanja” sa SSSR i
drugim istočnoevropskim zemljama doprinela je stabilizaciji prilika u Evropi,
za šta je dobio Nobelovu nagradu za mir 1971. godine. Svetsko javno mnjenje
zadivio je 1970. godine kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama nacizma u
Varšavi i zamolio za oproštaj u ime nemačkog naroda. Zbog špijunske afere u
kojoj je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonemački špijun, podneo
je 1974. godine ostavku na mesto saveznog kancelara.
1916. godine - Francuzi kod Verdena, snažno utvrđene tačke na Zapadnom
frontu, posle desetomesečne bitke u Prvom svetskom ratu potukli Nemce, koji su
prethodno pokušali proboj masovnom ofanzivom, uz do tada neviđenu artiljerijsku
pripremu. U ovoj - najmasovnijoj i najkrvavijoj bici rata - poginulo je 543.000
Francuza i 434.000 Nemaca.
1935.
godine - Edvard Beneš izabran za
predsednika Čehoslovačke, četiri dana posle ostavke prvog šefa te države Tomaša
Masarika.
1940. godine – Vođa nacističke
Nemačke Adolf Hitler naredio je u Drugom svetskom ratu
generalštabu nemačke armije da pripremi invaziju na Rusiju prema tajnom planu
pod šifrom “Operacija Barbarosa”.
1947. godine - Rođen
američki filmski režiser Stiven Spilberg, autor niza izuzetno finansijski
uspešnih filmova. Najuspešniji je sledbenik teorije da se mitološki obrasci tzv.
masovne kulture i njenih medijskih disciplina mogu koristiti kao univerzalno
upotrebljivi simboli u novom planetarnom metajeziku. Filmovi: "Nešto
demonsko", "Duel", "Teksas ekspres",
"Ajkula", "Bliski susret treće vrste", trilogija o Indijani
Džonsu, "E. T. vanzemaljac", "Park iz doba Jure",
"Šindlerova lista".
1948. godine - Holandija obnovila ofanzivu u bivšoj koloniji Indoneziji,
koja je proglasila nezavisnost 1945. godine i zarobila vladu Ahmeda Sukarna,
prekršivši sporazum kojim je 1946. godine priznala njegovu vladu. Sukarno i još
desetak vođa su oterani u progonstvo, ali je pod pritiskom Pokreta otpora i svetskog
javnog mnjenja Holandija sporazumom u Hagu 1949. godine bezuslovno priznala
suverenitet Indonezije.
1956.
godine - Japan primljen u UN. Mirovni
ugovor s Japanom je u septembru 1951. godine u San Francisku potpisalo 48
zemalja, ali ne i SSSR, s kojim je Japan okončao ratno stanje tek 19. oktobra
1956. godine, što mu je otvorilo vrata svetske organizacije.
1961.
godine - Indijska armija ušla u Gou,
portugalsku kolonijalnu enklavu na zapadnoj obali Indije.
1970. godine – U Italiji je
stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve.
1972. godine - Amerikanci
u Vijetnamskom ratu otpočeli masovno bombardovanje glavnog grada Vijetnama -
Hanoja i tokom 12 narednih dana i noći, nazvanih "božićnim
bombardovanjem", bombe iz džinovskih aviona "B 52" usmrtile su
više od 1.600 vijetnamskih civila. Takođe je poginulo ili je zarobljeno 70
američkih pilota.
1980. godine - Umro ruski
državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, bivši sovjetski premijer. U Crvenu armiju
je stupio 1918. godine kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vreme najžešćih
staljinističkih čistki napredovao je od predradnika do direktora tekstilne
fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, posle čega je nastavio da se uspinje ka
vrhu vlasti. Od 1940. godine do 1953. godine bio je potpredsedenik Saveta
narodnih komesara, odnosno Ministarskog saveta, a 1960. godine prvi
potpredsednik Ministarskog saveta SSSR. Od 1964. godine, posle pada s vlasti
Nikite Hruščova, do pred smrt je obavljao dužnost predsednika Ministarskog
saveta
1995. godine - U Bonu
održana konferencija predstavnika 31 zemlje i više međunarodnih organizacija o
razoružanju i uspostavljanju međusobnog poverenja zaraćenih strana u BiH.
1999. godine- Predsednica
Šri Lanke Čandrika Kumaratunga povređena je u eksploziji bombe u kojoj je
poginulo 33 i ranjeno 137 ljudi. Vlasti u Kolombu optužile su tamilske
separatiste za podmetanje bombe.
2000. godine – U Briselu su obnovljeni pregovori o sukcesiji bivše
SFR Jugoslavije, nakon što su nove jugoslovenske vlasti odustale od stava da je
SR Jugoslavija jedini naslednik bivše države, koji je tvrdo zastupao bivši
predsednik SRJ Slobodan Milošević. Pregovori su uspešno završeni u maju 2001.
godine.
2001. godine - U Parizu je
umro Žilber Beko jedan od najuspešnijih francuskih pevača u drugoj polovini 20.
veka.
2003. godine – Skupština Kosova usvojila je u načelu Zakon o
saradnji sa Tribunalom u Hagu.
2009. godine – Umro je Oskar Danon,
kompozitor, dirigent i posleratni osnivač Beogradske filharmonije i Opere i
Baleta Narodnog pozorišta. Dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih priznanja
za umetnički rad i uspeh.
2010. godine - Umro Tomazo
Padoa Skjopa, italijanski bankar i ekonomista, ministar ekonomije, idejni
kreator evra.
2011. godine - U Pragu je preminuo Vaclav Havel, nekadašnji vođa češke "plišane revolucije", dramski pisac, prvi slobodno izabrani predsednik Čehoslovačke i prvi predsednik samostalne Češke.
2014. godine – U Beogradu
je otvoren za saobraćaj Pupinov most koji spaja Zemun i Borču, i omogućava
izmeštanje teretnog sabraćaja iz centra grada.To je drugi beogradski most na
Dunavu, a prvi, Pančevački, izgrađen je 1935. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!