Na današnji dan - 17. Decembar -
1531. godine - Po
naređenju pape Klementa VII ustanovljena je inkvizicija u portugalskoj
prestonici Lisabonu.
1538. godine – Papa Pavle III isključio je iz rimokatoličke crkve
engleskog kralja Henrija VIII koji je prethodno sebe proglasio poglavarom
anglikanske crkve.
1718. godine - Engleska
objavila rat Španiji.
1749. godine - Rođen
italijanski kompozitor Domeniko Čimaroza, autor živahnih bufo-opera rokoko
stila, od kojih je najpoznatija "Tajni brak". Napisao je i više
oratorijuma.
1778. godine – Rođen je engleski hemičar Hamfri Dejvi, izumitelj
rudarske sigurnosne lampe 1816. godine. Otkrio je anestetičko delovanje rajskog
gasa, a pomoću elektrolize prvi je izdvojio natrijum, kalijum i kalcijum u
elementarnom obliku.
1794. godina - U Beču
prestao da izlazi list "Slaveno-serbske vjedomosti", koji je 1792.
godine pod uticajem Dositeja Obradovića pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista
bilo je širenje "istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega".
List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Osijeku,
Trstu i Veneciji, a prodavan je i u Crnoj Gori, Rumuniji, Rusiji i podunavskim
gradovima Bugarske. Zapavši u dugove, Novaković je prodao štampariju, pa je
list prestao da izlazi.
1830. godine - Umro
južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, vođa borbe za
nezavisnost Južne Amerike od Španije, koji je posle niza vojnih pobeda nazvan
"El libertador de la patria" - Oslobodilac otadžine. Nezavisnost
Venecuele proglasio je 1811. godine, a od 1812. godine do 1825. godine predvodio
je vojsku protiv Španaca i potukao ih u više od 200 bojeva. Oslobodio je
Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran za predsednika Kolumbije i Bolivije
koja je po njemu dobila ime. Njegovu životnu zamisao - osnivanje federacije južnoameričkih
republika - omela su trvenja vladajućih slojeva i otpor SAD i Velike Britanije.
Optužen da je hteo da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. godine i
ubrzo je umro.
1888. godine - Rođen
jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, nazvan "kralj
Ujedinitelj". Umesto starijeg brata Đorđa 1909. godine proglašen je
prestolonaslednikom, a od 1914. godine je kao regent vladao Srbijom umesto
bolesnog oca kralja Petra Prvog. Prva srpska armija pod njegovom komandom
izvela je ključne pobede u Prvom balkanskom ratu nad Turcima u Kumanovskoj i
Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. godine. Bio je na čelu Vrhovne
komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. godine do 1918. godine u
kojima je ispoljio izuzetnu ličnu hrabrost. Za vladara Kraljevine Srba, Hrvata
i Slovenaca krunisan je 6. novembra 1921. godine. Školovao se u Švajcarskoj,
Rusiji i na vojnoj akademiji Sen-Sir u Francuskoj, bio je veoma obrazovan i
tečno je govorio francuski i ruski jezik. Prilikom posete Francuskoj ubijen je
u Marseju 9. oktobra 1934. godine, u atentatu koji su organizovale hrvatske
ustaše uz pomoć italijanskih fašista, postavši prva žrtva fašizma kojem je - u
planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova izuzetno jaka ličnost.
1894. godine - U Beogradu
Lovačko udruženje donelo prva lovačka pravila u Srbiji da bi bila očuvana
korisna divljač i potpomognuto "umnožavanje blagorodne divljači".
1903. godine – Braća Vilbur i Orvil Rajt izvela su prvi
uspešan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. Njihova letilica “Flajer I” je
nad peščanim dinama blizu mesta Kiti Houk u Severnoj Karolini, SAD, uzletela
četiri puta, zadržavši se pritom u vazduhu najduže 59 sekundi.
1908.
godine –
Nakon pobede mladoturske revolucije, održana je prva sednica parlamenta
Otomanskog carstva.
1909.
godine –
Umro je belgijski kralj Leopold II koji je 1885. godine formirao Slobodnu
državu Kongo, a 1908. godine je anektirao kao Belgijski Kongo. Nasledio ga je
nećak Albert I.
1922. godine -
Poslednji britanski vojnici napustili Republiku Irsku.
1939. godine – U zalivu La Plata
kod Montevidea u Drugom svetskom ratu potonuo je nemački bojni brod “Admiral
Graf fon Špe”, koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama.
Kapetan broda Hans Langsdorf je potom izvršio samoubistvo.
1948. godine - U
pokušaju da ponovo uspostavi vlast u Indoneziji koja je 1945. godine proglasila
nezavisnost, Holandija je napala Indoneziju, njene trupe su upale u glavni grad
Džakartu i uhapsile predsednika Sukarna i druge indonežanske lidere. Sporazumom
u Hagu 1949. godine Holandija je priznala suverenitet Indonezije.
1973. godine – Arapski
ekstremisti ubili su 32 osobe na aerodromu u Rimu kada su bacili bombu na avion
kompanije “Pan Ameriken” i iz mitraljeza izrešetali zgradu terminala.
1985. godine - Vojna vlada Ugande i njeni gerilski rivali ugovorom podelili
vlast i okončali skoro petogodišnji građanski rat.
1989.
godine - U Rumuniji izbile masovne
demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua. Nemiri koji su
počeli u Temišvaru i Aradu ubrzo su se preneli u Bukurešt i na celu zemlju.
Vojska i zloglasna politička policija "Sekuritate" su u početku
krvavo gušili nerede, zavedeno je i vanredno stanje, ali je posle višednevnih
demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda,
svrgnut režim Čaušeskua. Njemu je zatim na brzu ruku suđeno i zajedno sa
suprugom Elenom streljan je u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu.
Prvobitno je procenjeno da je u nemirima poginulo više od 5.000 ljudi, ali je
naknadnim proverama brojka svedena na oko 150 žrtava.
1989.
godine - Prve direktne predsedničke
izbore u Brazilu posle 29 godina dobio Fernando Kolor de Melo.
1990.
godine - Na prvim demokratskim
izborima u Haitiju populistički sveštenik Žan Bertran Aristid izabran za predsednika.
Potom ga je s vlasti zbacila vojska i živeo je u SAD u izbeglištvu, dok ga
1994. godine na vlast nisu vratile američke trupe.
1991.
godine –
Savet ministara EU usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio je da
prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za
priznavanje novih država u istočnoj Evropi i SSSR-u.
1992.
godine –
Skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju
o završetku rata. Umesto Predsedništva, Skupština je ustanovila funkciju predsednika
Republike Srpske i za prvog predsednika izabrala Radovana Karadžića.
1995.
godine –
Vođa delegacije bosanskih Srba na mirovnim pregovorima u Dejtonu Slobodan
Milošević odbio je da poslanicima Skupštine Republike Srpske podnese izveštaj o
mirovnim pregovorima na kojim je postignut sporazum o okončanju bosanskog rata.
1996. godine - Generalna
skupština UN za novog generalnog sekretara svetske organizacije sa
petogodišnjim mandatom izabrala ganskog diplomatu Kofija Anana, koji je stupio
na dužnost 1. januara 1997. godine, zamenivši egipatskog diplomatu Butrosa
Butrosa Galija, čiji su reizbor sprečile SAD.
1997.
godine –
Minski centar UN objavio je da u Bosni i Hercegovini ima još 750.000 do milion
nagaznih mina i da je tokom 1996. godine i 1997. godine od eksplozija mina
povređeno oko 1.000 ljudi, među kojima je veliki broj dece.
1997. godine - Tabo Mbeki
nasledio Nelsona Mendelu kao predsednik južnoafričke vladajuće partije Afričkog
nacionalnog kongresa.
1998. godine - SAD,
podržane Velikom Britanijom, otpočele četvorodnevne vazdušne udare na Irak,
čije su mete - kako je zvanično objašnjeno - bili nuklearni, hemijski i
biološki irački vojni potencijali.
1999.
godine –
Nemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili su istorijski
sporazum o nadoknadi za prinudni rad za vreme nacističke Nemačke, 54 godine
posle Drugog svetskog rata.
2000.
godine –
U Ženevi je održana konferencija o novom programu zaštite prava glumaca i
njihovog rada u filmskoj i TV industriji, muzičkim spotovima i na Internetu,
kojoj su prisustvovali delegati iz oko 90 zemalja.
2002.
godine –
Skupština SR Jugoslavije ratifikovala je Dejtonski sporazum, potpisan 1995.
godine kojim je okončan rat u Bosni.
2003. godine – Francuska je
zabranila isticanje religijskih obeležja, nošenje feredža, jevrejskih kapica,
hrišćanskih krstova, u državnim školama.
2003. godine -
Predstavnici Stalnog komiteta za vojna pitanja, ministarstva odbrane i vojske
Republike Srpske i Federacije BiH usaglasili u Banjaluci predlog zajedničke
vojne doktrine i standarda obuke u oružanim snagama u BiH, što je jedan od
uslova za ulazak u Partnerstvo za mir.
2004.
godine - Sudsko veće Haškog suda
odbacilo zahtev bivšeg predsednika Narodne skupštine Republike Srpske Momčila
Krajišnika da mu bude organizovano novo suđenje.
2004.
godine - Žalbeno veće Haškog
tribunala potvrdilo bivšem potpredsedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
Dariju Kordiću kaznu zatvora od 25 godina, dok je bivšem komandantu Viteške
brigade HVO-a Mariju Čerkezu kazna smanjena sa 15 na šest godina zatvora.
2007. godine – Nju Džersi je doneo zakon kojim se smrtna kazna
zamenjuje doživotnim zatvorom bez prava na uslovnu slobodu i time postao prva
američka savezna država koja je u protekle četiri decenije ukinula smrtnu
kaznu.
2011. godine - Umro je
Kim Džong Il, narodni vođa Severne Koreje koja je proglasila period žalosti od
17. do 29. decembra. Nasledio ga je njegov sin Kim Džong-una.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!