Na današnji dan - 17. April -
1421. godine – Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.
1492. godine – Kristofer Kolumbo dobio je saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži “Zapadni okean”. Na tom putovanju Kolumbo je otkrio američki kontinent.
1790. godine – Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin. Učestvovao je u pisanju “Deklaracije nezavisnosti”, a kao neumoran borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.
1814. godine –
1860. godine – Crna Gora i Otomansko carstvo su, dve godine posle teškog turskog poraza na Grahovu, potpisali protokol o razgraničenju. U granicama Crne Gore ostali su Grahovo, deo Banjana, nikšićke Rudine, Župa nikšićka, veći deo Drobnjaka, Lipovo, deo Kuča, Gornji Vasojevići i Dodoši. Tada su faktički velike sile, mada ne još formalno, priznale nezavisnost Crne Gore.
1894. godine – Rođen je državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. godine i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. godine. Na XX kongresu KPSS podneo je referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica”, čime je počeo proces destaljinizacije SSSR.
1895. godine – Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.
1916. godine – Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. godine postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena na takvoj dužnosti u svetu.
1919. godine - Umro srpski pisac i publicista Svetozar Ćorović, koji je sa srpskim piscima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo u Mostaru list "Zora", u kojem je razvio plodan pripovedački i urednički rad. Bio je među vodećim srpskim nacionalistima koji su se borili protiv okupatorskog austrougarskog režima u BiH. U Prvom svetskom ratu interniran je i potom mobilisan. Otpušten je pošto je oboleo i ubrzo je umro. U pripovetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Dela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina Sultanija", zbirke pripovedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Adam-beg", "Ajša".
1924. godine – Rođen srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu i rektor ove visokoškolske ustanove od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji. U mladosti je bio vrhunski sportista - pre Drugog svetskog rata prvak Jugoslavije u plivanju, a posle rata šampion države u streljaštvu i osvajač drugog mesta na svetskom streljačkom prvenstvu.
1941. godine - Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske Vlade - šef diplomatije Aleksandar Cincar - Marković i general Radivoje Janković u Drugom svetskom ratu u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu potpisali akt o kapitulaciji oružanih snaga Kraljevine Jugoslavije, koji im je izdiktirao nemački komandant general Maksimilijan fon Vajks. Treći rajh je nametnuo "bezuslovnu, potpunu i neograničenu" kapitulaciju, vojska Jugoslavije je uglavnom odvedena u zarobljeništvo, a zemlja podijeljena između Nemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Jugoslovenska ratna flota je pripala Italiji, izuzev jedne podmornice i dve motorne torpiljerke, koje su umakle, i razarača "Zagreb" koji su uspeli da potope poručnici bojnog broda Milan Spasić i Sergej Mašera.
1944. godine - Britanska vlada u Drugom svetskom ratu donela odluku o ograničenju diplomatskih veza stranih predstavnika - zabranjeno je odašiljanje i primanje šifrovanih poruka, a diplomatska pošta je otvarana i cenzurisana. To se nije odnosilo samo na predstavništva SSSR, SAD i britanskih dominiona, osim Irske. Potez bez presedana u međunarodnom pravu i praksi učinjen je radi očuvanja ratnih tajni, posebno otvaranja drugog fronta u Evropi. Mere su ukinute posle uspešnog iskrcavanja saveznika u Francuskoj u avgustu 1944.
1946. godine - Poslednji francuski vojnici napustili Siriju, koja je stekla nezavisnost.
1957. godine – Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci egzila na Sejšelima. Iste godine Makarios je s britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. godine izabran je za predsednika Republike Kipar.
1961. godine – Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u “Zalivu svinja” u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.
1969. godine – Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo je ostavku posle kraha reforme nazvane “Praško proleće”. Zamenio ga je Gustav Husak.
1975. godine – Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.
1977. godine – U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.
1983. godine – Indija je lansirala prvi veštački satelit.
1992. godine - Sa Pala počelo emitovanje programa Radio-stanice Republike Srpske - Studija S. Prethodno su Radio-Sarajevo zaposele snage pod kontrolom lidera Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića.
1993. godine – Savet bezbednosti UN usvojio Rezoluciju 820 o hermetičkom stezanju obruča ekonomskih sankcija oko SR Jugoslavije ukoliko Srbi u BiH do 26. aprila nepotpišu Vens-Ovenov mirovni plan. Rezolucija je izglasana na inicijativu Francuske, Velike Britanije i nesvrstanih zemalja. U njoj nije bilo novih kaznenih mera, ali je do krajnosti pooštrena primena svih do tada usvojenih sankcija, najtežih u istoriji UN: zabrana svake trgovine i tranzita robe, zamrzavanje svih finansijskih fondova, presecanje rečnih i morskih puteva. Iz mera blokade izuzete su samo telekomunikacije, pošta i pravne transakcije.
1993. godine – Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989. godine.
1996. godine – SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.
1997. godine – Umro je Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993. godine.
1999. godine - Avijacija NATO-a kasetnom bombom usmrtila trogodišnju Milicu Rakić, koju je geler ubio u kupatilu, u njenom stanu, u beogradskom prigradskom naselju Batajnica. Istog dana bombardovani su mahom civilni ciljevi u Beogradu, Pančevu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Požegi, Smederevu, Valjevu, Prištini, Gnjilanu, Vitini, Kosovskoj Kamenici.
2004. godine – U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas, Abdel Aziz al-Rantisi.
2007. godine – U masakru u studentskom domu na Tehničkom univerzitetu u Bleksburgu u Virdžiniji, ubijena su 33 studenta, a ranjeno njih 29. Napadač dvdesettrogodišnji student tog univerziteta Seng Hui Čo iz Južne Koreje, i sam je stradao u ovom najvećem masakru na jednom Univerzitetu u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
2010. godine – Umrla je američka filmska montažerka Didi Alen koja je radila na filmovima “Boni i Klajd”, “Pasje popodne”, “Serpiko” i “Boja novca”. Ona je 1967. godine postala prva montažerka koja se kao pojedinac iz svoje branše pojavljuje na špici filma “Boni i Klajd” za koji je nominovana za Oskara.
2014. godine – Umro je
kolumbijski pisac i nobelovac Gabrijel Garsija Markes, jedan od najznačajnijih
pisaca na španskom jeziku. Autor je brojnih književnih dela, a među
najpoznatijima su “Sto godina samoće”, “Ljubav u doba kolere”, “Pukovniku nema
ko da piše”, “Jesen patrijarha”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!