Na današnji dan - 16. Mart -
37. godine –
Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14.
godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u
provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji,
Panoniji i Dalmaciji. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je
u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime. Nastojeći da se dočepa prestola, Sejan je ubio carevog sina Julija
Druza, posle čega je Tiberije naredio njegovo smaknuće.
1521. godine –
Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem
aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta,
u Španiju se
1522. godine od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo “Viktorija” sa 18
članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.
1534. godine - Engleska prekinula
sve veze sa Rimokatoličkom crkvom, zbog sukoba sa Henrijem VIII. Engleska crkva
je svrstana u protestanske a kasnije u anglikanske.
1736.
godine - Umro italijanski kompozitor
Đovani Batista Pergolezi. Dela: opera "Služavka gospodarica", crkvena
muzika "Stabat mater".
1751.
godine - Rođen američki državnik
Džejms Medison, "otac američkog ustava", predsednik SAD od 1809. godine
do 1817. godine. S Aleksanderom Hamiltonom i Džonom Džejom je napisao
"Federalističke spise" radi pridobijanja podrške za ratifikaciju
ustava kojim je, umesto konfederacije, uveo čvršću uniju federalnih država SAD.
1787. godine - Rođen nemački fizičar Georg Simon Om, koji je
otkrio odnos struje elektromotorne sile i otpora u električnom kolu, nazvan po
njemu Omov zakon. Dao je znatan doprinos akustici, optici kristala i
matematici. Omov zakon kaze: “Da je struja koja prolazi kroz provodnik
iznađu dve tačke direktno proporcionalna naponu između tih tačaka provodnika”.
Omov rad obeležio je početak teorije strujnih kola.Jedinica za merenje električnog otpora u međunarodnom sistemu mera njemu
u čast nazvana je "om".
1792. godine –
Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u “Rojal operi” u
Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za
operu “Bal pod maskama”.
1827. godine –
U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce “Freedom’s Journal”.
1851. godine – Španija je
zaključila konkordat s Vatikanom,
prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i
štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.
1859. godine - Rođen ruski fizičar
i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, koji je pronašao i uspostavio
prvu radio-telegrafsku vezu. Pre italijanskog pronalazača Giljelma Markonija
konstruisao je prvi radio-prijemnik.
1861. godine –
U Beču je
počeo da izlazi dnevni list “Ost und West”. List je pokrenuo i uređivao
Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo
Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.
1881. godine - U Beogradu osnovana
Železničko-saobraćajna škola, koja je imala dva odeljenja sa po 50 učenika. Po
završetku dvogodišnjeg školovanja učenici su upućivani na jednogodišnju praksu
u Austriju ili Belgiju, gde su polagali praktične i stručne ispite. Škola je
prestala da radi 1884. godine, a obnovljena je 1922. godine kao Državna
železničko-saobraćajna škola.
1926. godine –
Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno
gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.
1930. godine –
Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator
Španije od septembra 1923. godine do januara 1930. godine, kada je podneo
ostavku izgubivši podršku vojske.
1934. godine –
U Rimu je
potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran “Dunavski
blok” protiv “Male antante” Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.
1940. godine - Rođen italijanski
filmski režiser Bernardo Bertoluči, čije filmove odlikuje radikalno kritički
odnos prema stvarnosti i nastojanje da protumači zakonitosti građanskog sveta i
psihološke probleme čoveka u njemu. Za film “Poslednji kineski car” osvojio je
9 oskara. Filmovi: "Pre revolucije", "Partner",
"Strategija pauka", "Konformista", "Poslednji tango u
Parizu", "Dvadeseti vek", "Mesec", "Smešan
čovjek", "1900". Preminuo je 26. novembra 2018. godine u Rimu.
1935. godine –
Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih
vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog
svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.
1953. godine –
Josip Broz Tito je doputovao u Veliku
Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države
jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.
1967. godine –
U zagrebačkom listu “Vjesnik” objavljena je “Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog jezika” koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika
Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam,
oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u “Predlogu za razmišljanje Društva
književnika Srbije”, koji su potpisala 42 srpska pisca.
1968. godine –
Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 500 civila u
selu Mi Laj. Taj ratni zločin je kasnije otkriven, a izazvao talas
ogorčenih osuda u svetu i u američkoj javnosti, ali počinioci nisu kažnjeni.
1978. godine –
Pripadnici terorističke organizacije “Crvene brigade” kidnapovale su u Rimu
istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da
se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora
držali u zatočeništvu do maja 1978. godine, a potom su ga ubili.
1985. godine –
U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4.
decembra 1991. godine, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.
1988. godine –
Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu
Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama
Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.
1998. godine –
Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke
crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima
izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg
pape Pija XII.
1999. godine –
Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije,
podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje
finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958. godine.
2002. godine –
U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih televizijskih, filmskih i pozorišnih
glumaca Danilo Bata Stojković. Jedan od presudnih trenutaka u karijeri Bate
Stojkovića je bila predstava iz 1953. godine, na Pašinom brdu u kojoj je igrao
u Čehovljevoj predstavi „Krčma na glavnom drumu”. Najpoznatije uloge su mu u filmovima: “Ko to tamo peva”,
“Maratonci trče počasni krug”, “Balkanski špijun” za koje je nagrađivan brojnim
nagradama. Ostale uloge ostvario je u delima: “Kakos am sistemski uništavan od
idiota”, “Varljivo leto ‘68”, “Sabirni centar”, “Balkanska pravila”. Dobitnik
je preko 20 najprestižnijih nagrada a na Festivalu filmskog scenarija u
Vrnjačkoj Banji, letnja pozornica nosi naziv Danilo Bata Stojković.
2004. godine –
Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na
obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz
doba Nezavisne Države Hrvatske, koji je tu bio od 1941. godine do 1945. godine.
2006. godine - Beograd u Kanu proglašen za "Grad budućnosti centralnog dela jugoistočne Evrope", pobedivši na takmičenju "Evropski gradovi i regioni budućnosti" u 2006. godine i 2007. godini koje je organizovao "Fajnenšel tajms".
2014. godine –
Uz snažno prisustvo Rusije, na Krimu je održan referendum na kome se 96,6 odsto
građana izjasnilo za pripajanje Rusiji. Dan kasnije Parlament Krima izglasao je
pripajanje tog poluostrva Rusiji, nacionalizaciju dobara ukrajinske države u
tom regionu i proglasio rublju za zvaničnu valutu Krima. Nakon proglašena
pripajanja Krima, Rusiji su uvedene sankcije od strane Evropske Unije i
Sjedinjenih Američkih Država koje su do danas ostale na snazi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!