Na današnji dan - 16. Jun -
1671. godine
- U Moskvi javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan -
"Stenjka" Timofejevič Razin, predvodnik bune od 1667. godine protiv
ruskih spahija i carskih činovnika koji su slobodne kozake pretvarali u
kmetove, a seljacima naturali još teže obaveze. Pobunjenici su zauzeli Caricin,
Astrahan, Saratov i druge gradove između Dona i Urala i u Povoložju, ali se
ustanak razvijao stihijno i na kraju je u krvi ugušen.
1779.
godine - Španija objavila rat Britaniji i počela opsadu Gibraltara.
1826.
godine - Turski sultan Mehmed Drugi posle pobune janjičara, ugušene u krvi,
ukinuo janjičarsku vojsku i uveo nizam (redovna vojska). Janjičare je 1330. godine
od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan. Murat
Drugi je dozvolio da se u janjičare primaju i Turci, a 1638. godine je ukinuto
uzimanje hrišćanske dece. S opadanjem turske moći janjičari su sve češće
izazivali bune i nerede i postali opasni za tursku vlast.
1852.
godine - U Novom Sadu štampan prvi broj lista "Serbski dnevnik", sa
književnim dodatkom "Sedmica", koji je potom izlazio 12 godina, jedan
od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini. U listu koji je pokrenuo i
izdavao Danilo Medaković sarađivali su najbolji srpski pisci. Kad je 1859.
godine Medaković prešao u Srbiju, urednik lista je postao Jovan Đorđević.
1858.
godine - Rođen švedski kralj Gustav Peti, koji je tokom vladavine od 1907. godine do smrti 1950. godine osigurao neutralni
status Švedske u oba svetska rata.
1859. godine – Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik
akademskog realizma, član Srpske kraljevske akademije, srpski slikar koji je
stekao evropsku reputaciju. Najveći deo života proveo je u Beču u kojem je i
umro 1957. godine. Bio je izvanredan poznavalac slikarskog zanata i inspirisao
se srpskom nacionalnom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj
crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih
dostojanstvenika. Radio je i folklorne i istorijske kompozicije, uključujući
“Seobu Srba”, “Proglašenje Dušanovog zakonika”, “Takovski ustanak”,
“Mačevanje”, “Kićenje neveste”. Za dopisnog člana izabran 1884. godine,
dok je 1888. godine izabran za redovnog člana Srpske kraljevske akademije. Od
1970. godine je otvoren legat Paje Jovanović koji je do danas prerastao u Muzej
Paje jovanović sa slikarskim alatom, portretima, skicama i reprodukcijama. Naslikao
je oko 1100 dela i ubraja se među 100 najznamenitijih Srba.
1876.
godine - Na Cetinju, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. godine do
februara 1876. godine, potpisan Ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv
Otomanskog carstva.
1890.
godine - Rođen engleski filmski glumac Artur Stenli Džeferson, poznat kao Sten
Lorel, "Mršavi" iz tandema s Oliverom Hardijem, koji je glumio
"Debelog". Oni su u urnebesnim komedijama gradili komiku na
paradoksima dovedenim do krajnosti, ali humor nikad nije bio zajedljiv. Filmski
producenti i sada ubiru profit od njihovih filmova, a njih dvojica su završila
u sirotinjskoj bolnici. Filmovi: "Muzička kutija", "Naši
odnosi", "Na Divljem zapadu", "Dva dobra drugara",
"Mi iz Oksforda", "Veliki posao", "Naša žena".
1917.
godine - Sazvan Prvi sveruski kongres Sovjeta.
1920.
godine - U Londonu održana prva sednica Društva naroda, preteče UN, osnovanog
radi očuvanja mira i kolektivne bezbednosti posle Prvog svetskog rata. Društvo
nije ispunilo osnovnu funkciju a to je da sačuva mir. Najveći broj zemalja koji
je bio zastupljen je 60.
1930.
godine - Umro srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske
kraljevske akademije, koji je 1921. godine sa Jašom Prodanovićem osnovao
Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik. Prethodno je kao pripadnik
Samostalne demokratske stranke više puta bio ministar prosvete i jednom
premijer. Dela: monografija "Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića",
stari srpski pisani spomenici "Miroslavljevo jevanđelje", "Stari
srpski natpisi i zapisi" (šest knjiga), stari letopisi, dela Vuka
Karadžića, uključujući "Vukovu prepisku", udžbenici gramatike,
studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama u 15. i 16. veku, o
arhiepiskopu Danilu.
1942.
godine - Na konferenciji na Tjentištu 38 delegata Crne Gore, Boke i Sandžaka u
Drugom svetskom ratu donelo rezoluciju u kojoj je kao jedini cilj označeno
isteravanje okupatora i istaknuto da je narodnooslobodilački pokret u Crnoj Gori,
Boki i Sandžaku sastavni deo borbe naroda Jugoslavije.
1944.
godine - Na Visu u Drugom svetskom ratu postignut sporazum jugoslovenske
kraljevske izbegličke vlade - koja je bila pod snažnim pritiskom zvaničnog
Londona - i Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, koji su potpisali dr
Ivan Šubašić i Josip Broz. Tim dokumentom je predviđeno da izbegličku vladu
formiraju demokrate nekompromitovane saradnjom sa okupatorom i izjavama protiv
narodnooslobodilačkog pokreta. Dogovoreno je i da izbeglička vlada prizna
tekovine narodnooslobodilačke borbe, organizuje pomoć i osudi izdajnike, a da o
obliku vladavine bude odlučeno posle oslobođenja Jugoslavije.
1958.
godine - Obešen mađarski državnik Imre Nađ, premijer od 1953. godine do oktobra
1956. godine, kad je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pošto su
sovjetske trupe skršile pobunu - za koju je Moskva krivila Nađa - osuđen je na
smrt kao izdajnik.
1960.
godine - Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer morao da odloži posetu Japanu zbog
antiameričkih nereda u toj zemlji.
1961.
godine - Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio azil u
Francuskoj dok je u Parizu gostovao s ansamblom baleta "Kirov".
1963.
godine - Ruskinja Valentina Vladimirovna Terješkova postala prva žena
kosmonaut, poletevši u orbitu oko Zemlje kosmičkim brodom "Vastok 6".
Ona je kao šesti sovjetski kosmonaut obletela Zemlju 48 puta i spustila se 19.
juna.
1976.
godine - U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili krvavi
rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i
tri belca.
1977.
godine - Predsednik SAD Džimi Karter i panamski vođa Omar Torihos Erera
potpisali ugovor kojim je predviđeno da Panamski kanal bude predat 2000. godine
u vlasništvo Paname.
1977. godine - Leonid Brežnjev, lider sovjetske KP, zamenio
je Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.
1977.
godine - Umro nemački raketni inženjer Verner fon Braun, konstruktor
nacističkih raketnih projektila "fau-1" i "fau-2", kojima
je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata je
emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila
"redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. godine lansiran
prvi američki veštački satelit "eksplorer-1".
1979.
godine - Pod optužbom za korupciju pogubljen general Igracijus Kutu Ačempong,
vojni upravljač Gane od 1972. do 1979.
1983. godine - Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta
SSSR-a izabran je Jurij Andropov.
1992. godine - SAD i Rusija postigle dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih
raketa do 2003. godine za dve trećine.
1997.
godine - Osam muslimanskih država u Istanbulu formiralo grupu G-8 kao
protivtežu grupi sedam najvažnijih industrijskih nacija G-7.
1999. godine - Amnesti internešenel optužio je SAD za kršenje
ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, čak i nad osobama
koje su počinile zločin pre svoje 18. godine.
2000.
godine - Kod sela Klečka na Kosovu, nastanjenom albanskim življem, vojnici
KFOR-a otkrili veliku količinu oružja, koje je bilo sakriveno u četiri bunkera.
Saopšteno da je to oružje dovoljno da se potpuno opreme dve pešadijske čete.
2001.
godine - Američki i ruski predsjedik Džordž Buš i Vladimir Putin sastali se na
Brdu kod Kranja u Sloveniji, što je bio njihov prvi sastanak.
2008.
godine - BiH potpisala u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
sa EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!