Na današnji dan - 16. Decembar -
1485. godine -
Rođena španska princeza Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja
Henrija Osmog. Njihov razvod 1533. godine bez dozvole pape izazvao je englesku
crkvenu reformaciju i raskid sa Vatikanom.
1653. godine – Vođa engleskih
parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel proglašen je
doživotnim lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.
1687. godine -
Umro engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrednosti, koji je,
prema mišljenju Karla Marksa, postavio temelj političke ekonomije kao nauke.
Smatrao je da vrednost robe - prema njegovoj terminologiji - njenu prirodnu
cenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Za razliku od
merkantilista, mada je bio pod njihovim uticajem, tražio je osnovicu privrednih
pojava u proizvodnji. Dela: "Traktat o porezima i dažbinama",
"Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".
1773. godine – Nezadovoljna
visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista,
maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke čaja s
jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan “bostonska čajanka”,
nagovestio je američki rat za nezavisnost započet 1775. godine.
1775.
godine –
Rođena je engleska književnica Džejn Ostin, čije je delo početkom 20. veka
svrstano među pisce “velike tradicije”. Smatra se najčitanijim romanopiscem
među autorima koji su stvarali pre viktorijanskog perioda. Najpoznatija dela:
“Razum i osećajnost”, “Gordost i predrasuda”, “Mensfildski park”, “Ema”,
“Nortagentska opatija”, “Nagovaranje”.
1818. godine -
Rođen srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije,
profesor beogradskog Liceja i šef pres-biroa u vreme kneza Aleksandra
Karađorđevića. Dela: drame:"Smrt Uroša Petog", "Kralj
Vukašin".
1835.
godine –
U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno je 600 građevina.
1838.
godine –
Buri su se, tokom Velike seobe, bežeći od britanske kolonijalne vlasti,
sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Reci pobili 3.000 pripadnika tog
južnoafričkog plemena.
1859. godine – Umro je nemački
filolog Vilhelm Grim koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio čuvene priče i
bajke za decu. S bratom je radio i na istraživanju nemačkog jezika, folklora i kulture,
a sam se bavio izučavanjem spomenika starog nemačkog jezika. Njegov naučno –
istraživački rad karakteriše uzorna preciznost i krajnja kritičnost.
1882. godine -
Rođen mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka
najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. veka, u čijim delima je
prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom
muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pesama. Dela: kantata "Psalmus
hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo
"Igre iz Galante".
1885. godine – U Sarajevu je
počeo da izlazi srpski književni list “Bosanska vila”, koji je bio veoma cenjen
u bosanskim književnim krugovima. Pokrenut kao časopis koji će se baviti
srpskom kulturnom baštinom, vremenom je prerastao u ugledni list u kojem su
sarađivali istaknuti pisci svih nacionalnosti, kao i književnici izvan
bosanskohercegovačkog kruga. Do 1887. godine ga je uređivao Nikola Šumonja, a
potom do zabrane 15. juna 1914. godine Nikola Kašiković.
1899. godine -
Rođen engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard, veoma popularan između Prvog
i Drugog svetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame,
komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim
obrtima i scenskim efektima i prema većini njegovih komedija snimljeni su
filmovi. Dela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka
vrlina", "Reč i muzika", "Privatni život".
1916. godine – Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin
koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspeo da se nametne za osobu od
poverenja poslednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri.
Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.
1917. godine – Rođen je engleski
pisac Artur Čarls Klark, popularizator astronautike i autor čuvenih
naučno-fantastičnih romana, među kojima su najpoznatiji “2001: odiseja u
svemiru”, “3001: konačna odiseja”, “Kraj detinjstva”.
1921. godine -
Umro francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl
Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene
forme. Dela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples
smrti", četiri simfonijske pesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta
za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav
"Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za
violončelo, oratorijum", "Potop", balet "Brbljivica".
1931. godine – Umro je srpski
istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, profesor i rektor Karlovačke bogoslovije,
od 1882. godine arhimandrit manastira Grgetega. Ustanovio je kritičku školu u
srpskoj istoriografiji, uvodeći filološki metod u analizu istorijskih izvora.
Autor je brojnih rasprava i studija: “Pregled domaćih izvora stare srpske
povesnice”, "Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine 15.
veka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".
1934. godine – Pušten je u
saobraćaj prvi beogradski drumski most preko Save, nazvan “Zemunski most kralja
Aleksandra”. Dignut je u vazduh u aprilu 1941. godine, a na mestu visećeg mosta
podignut je 1957. godine most nezvanično nazvan “Brankov most”.
1942. godine -
Vrhovna komanda nacističke Nemačke je u Drugom svetskom ratu izdala direktivu
za borbu protiv partizana, u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije,
jedinicama naređeno da upotrebe sva sredstva, čak i prema ženama i deci, i da
zbog toga nijedan nemački vojnik ne sme da bude pozvan na odgovornost.
1944.
godine - Nemci su u Drugom svetskom
ratu u Ardenima, jakom artiljerijskom pripremom i spuštanjem 1.500 padobranaca,
počeli kontraofanzivu na Zapadnom frontu, iznenadivši američke snage. U
borbama, okončanim nemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Nemci
130.000.
1944. godine – U avionskoj
nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler.
1949. godine -
Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsednika
Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.
1949. godine - U
Bugarskoj izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovom, dugogodišnjim istaknutim
liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u
Sofiji osuđen zbog "titoizma".
1965. godine -
Umro engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar engleskog građanskog
društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Dela: romani "Ljudski
okovi", "Mesec i stoparac", "Kolači i pivo".
1966.
godina - Savet bezbednosti UN na predlog
Velike Britanije jednoglasno usvojio ekonomske sankcije protiv režima bele
manjine u Rodeziji.
1969.
godine - Donji dom britanskog
parlamenta izglasao ukidanje smrtne kazne.
1971. godine - Indijske trupe zauzele Daku
i sutradan se predala pakistanska armija od 90.000 vojnika u Istočnom
Pakistanu, pa je nezavisnost Bangladeša, proglašena 26. marta 1971. godine, postala
stvarna. Posle proglašenja nezavisnoti izbio je građanski rat u koji se umešala
pakistanska armija, ali su indijske trupe 4. decembra 1971. godine objavile rat
Pakistanu i priskočile u pomoć "Oslobodilačkoj armiji Istočnog
Bengala".
1993.
godine –
Šest zemalja članica Evropske unije, Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Holandija i Danska, uprkos protivljenju Grčke,
priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.
1995.
godine –
Savet bezbednosti UN dao je NATO snagama ovlašćenje da preuzmu nadležnost nad
mirovnim operacijama u Bosni. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni
pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja sprovođenja mira u Bosni (IFOR).
1995. godine -
Izraelska armija se povukla iz Kalkilije, četvrtog od šest gradova na Zapadnoj
obali koji su, prema sporazumu Izraela i PLO, prepušteni palestinskoj
samoupravi.
1997.
godine –
Petnaest kosovskih Albanaca optuženih za terorizam i pripadnost ilegalnoj
organizaciji “Oslobodilačka vojska Kosova” osuđeni su u Prištini na kazne
zatvora od četiri do 20 godina.
2001. godine - Prvi američki brod
od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao je u luku u Havani,
noseći oko 500 tona smrznute hrane.
2003. godine - Švajcarski
parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom
carstvu tokom Prvog svetskog rata izjednačava sa genocidom.
2004. godine - Ustavni sud
Rumunije potvrdio je izbor Trajana Baseskua za predsednika Rumunije, koji na
tom mestu zamenjuje Jona Ilijeskua.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!