Vest: Na današnji dan - 16. Decembar -

Na današnji dan - 16. Decembar -

Na današnji dan - 16. Decembar -

1485. godine - Rođena španska princeza Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija Osmog. Njihov razvod 1533. godine bez dozvole pape izazvao je englesku crkvenu reformaciju i raskid sa Vatikanom.

 

1653. godine – Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel proglašen je doživotnim lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.

 

1687. godine - Umro engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrednosti, koji je, prema mišljenju Karla Marksa, postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrednost robe - prema njegovoj terminologiji - njenu prirodnu cenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Za razliku od merkantilista, mada je bio pod njihovim uticajem, tražio je osnovicu privrednih pojava u proizvodnji. Dela: "Traktat o porezima i dažbinama", "Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".

 

1773. godine – Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, pobacala je u bostonskoj luci u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan “bostonska čajanka”, nagovestio je američki rat za nezavisnost započet 1775. godine.

 

1775. godine – Rođena je engleska književnica Džejn Ostin, čije je delo početkom 20. veka svrstano među pisce “velike tradicije”. Smatra se najčitanijim romanopiscem među autorima koji su stvarali pre viktorijanskog perioda. Najpoznatija dela: “Razum i osećajnost”, “Gordost i predrasuda”, “Mensfildski park”, “Ema”, “Nortagentska opatija”, “Nagovaranje”.

 

1818. godine - Rođen srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef pres-biroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame:"Smrt Uroša Petog", "Kralj Vukašin".

 

1835. godine – U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno je 600 građevina.

 

1838. godine – Buri su se, tokom Velike seobe, bežeći od britanske kolonijalne vlasti, sukobili sa plemenom Zulu i u bici na Krvavoj Reci pobili 3.000 pripadnika tog južnoafričkog plemena.

 

1859. godine – Umro je nemački filolog Vilhelm Grim koji je sa bratom Jakobom sakupio i objavio čuvene priče i bajke za decu. S bratom je radio i na istraživanju nemačkog jezika, folklora i kulture, a sam se bavio izučavanjem spomenika starog nemačkog jezika. Njegov naučno – istraživački rad karakteriše uzorna preciznost i krajnja kritičnost.

 

1882. godine - Rođen mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. veka, u čijim delima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pesama. Dela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".

 

1885. godine – U Sarajevu je počeo da izlazi srpski književni list “Bosanska vila”, koji je bio veoma cenjen u bosanskim književnim krugovima. Pokrenut kao časopis koji će se baviti srpskom kulturnom baštinom, vremenom je prerastao u ugledni list u kojem su sarađivali istaknuti pisci svih nacionalnosti, kao i književnici izvan bosanskohercegovačkog kruga. Do 1887. godine ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. godine Nikola Kašiković.

 

1899. godine - Rođen engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard, veoma popularan između Prvog i Drugog svetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame, komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim obrtima i scenskim efektima i prema većini njegovih komedija snimljeni su filmovi. Dela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Reč i muzika", "Privatni život".

1916. godine – Ubijen je ruski monah i pustolov Grigorij Raspućin koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac uspeo da se nametne za osobu od poverenja poslednjem ruskom caru Nikoli II i njegovoj ženi carici Aleksandri. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.

 

1917. godine – Rođen je engleski pisac Artur Čarls Klark, popularizator astronautike i autor čuvenih naučno-fantastičnih romana, među kojima su najpoznatiji “2001: odiseja u svemiru”, “3001: konačna odiseja”, “Kraj detinjstva”.

 

1921. godine - Umro francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Dela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum", "Potop", balet "Brbljivica".

 

1931. godine – Umro je srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, profesor i rektor Karlovačke bogoslovije, od 1882. godine arhimandrit manastira Grgetega. Ustanovio je kritičku školu u srpskoj istoriografiji, uvodeći filološki metod u analizu istorijskih izvora. Autor je brojnih rasprava i studija: “Pregled domaćih izvora stare srpske povesnice”, "Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine 15. veka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".

 

1934. godine – Pušten je u saobraćaj prvi beogradski drumski most preko Save, nazvan “Zemunski most kralja Aleksandra”. Dignut je u vazduh u aprilu 1941. godine, a na mestu visećeg mosta podignut je 1957. godine most nezvanično nazvan “Brankov most”.

 

1942. godine - Vrhovna komanda nacističke Nemačke je u Drugom svetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizana, u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije, jedinicama naređeno da upotrebe sva sredstva, čak i prema ženama i deci, i da zbog toga nijedan nemački vojnik ne sme da bude pozvan na odgovornost.

1944. godine - Nemci su u Drugom svetskom ratu u Ardenima, jakom artiljerijskom pripremom i spuštanjem 1.500 padobranaca, počeli kontraofanzivu na Zapadnom frontu, iznenadivši američke snage. U borbama, okončanim nemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Nemci 130.000.

 

1944. godine – U avionskoj nesreći iznad Lamanša poginuo je američki džez-muzičar Glen Miler.

 

1949. godine - Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsednika Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

 

1949. godine - U Bugarskoj izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovom, dugogodišnjim istaknutim liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u Sofiji osuđen zbog "titoizma".

 

1965. godine - Umro engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar engleskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Dela: romani "Ljudski okovi", "Mesec i stoparac", "Kolači i pivo".

1966. godina - Savet bezbednosti UN na predlog Velike Britanije jednoglasno usvojio ekonomske sankcije protiv režima bele manjine u Rodeziji.

1969. godine - Donji dom britanskog parlamenta izglasao ukidanje smrtne kazne.

1971. godine - Indijske trupe zauzele Daku i sutradan se predala pakistanska armija od 90.000 vojnika u Istočnom Pakistanu, pa je nezavisnost Bangladeša, proglašena 26. marta 1971. godine, postala stvarna. Posle proglašenja nezavisnoti izbio je građanski rat u koji se umešala pakistanska armija, ali su indijske trupe 4. decembra 1971. godine objavile rat Pakistanu i priskočile u pomoć "Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala".

 

1993. godine – Šest zemalja članica Evropske unije, Velika BritanijaNemačkaFrancuskaItalija, Holandija i Danska, uprkos protivljenju Grčke, priznalo je Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

 

1995. godine – Savet bezbednosti UN dao je NATO snagama ovlašćenje da preuzmu nadležnost nad mirovnim operacijama u Bosni. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja sprovođenja mira u Bosni (IFOR).

 

1995. godine - Izraelska armija se povukla iz Kalkilije, četvrtog od šest gradova na Zapadnoj obali koji su, prema sporazumu Izraela i PLO, prepušteni palestinskoj samoupravi.

 

1997. godine – Petnaest kosovskih Albanaca optuženih za terorizam i pripadnost ilegalnoj organizaciji “Oslobodilačka vojska Kosova” osuđeni su u Prištini na kazne zatvora od četiri do 20 godina.

 

2001. godine - Prvi američki brod od 1962, kada su SAD uvele embargo protiv Kube, stigao je u luku u Havani, noseći oko 500 tona smrznute hrane.

2003. godine - Švajcarski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se ubijanje Jermena u otomanskom carstvu tokom Prvog svetskog rata izjednačava sa genocidom.

2004. godine - Ustavni sud Rumunije potvrdio je izbor Trajana Baseskua za predsednika Rumunije, koji na tom mestu zamenjuje Jona Ilijeskua.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar