Na današnji dan - 12. Mart -
641. godine –
Kineska princeza Ven Čeng se
udala za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na
suverenitet nad tom južnom planinskom oblašću.
1507. godine –
Kao najamnik kralja od Navare poginuo italijanski general
Čezare Bordžija, zbačeni vojvoda od Romanje, vanbračni sin pape Aleksandra
Šestog. Uz pomoć francuskih trupa i očevu podršku posle tri vojna pohoda od
1499. godine do 1502. godine slomio je otpor feudalnih dinasta italijanske
pokrajine Romanja. U delu "Vladalac" Nikolo Makijaveli ga je veličao,
tvrdeći da samo vladar s takvom bezobzirnošću može da ujedini Italiju. Posle
smrti Aleksandra Šestog 1502. godine Čezare je morao da napusti Romanju,
uhapšen je, ali je pobegao i našao utočište kod kralja od Navare.
1537. godine –
Turci su zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis koje je dugo odolevalo turskom
nadiranju iz Bosne. U borbi je poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški
knez Petar Kružić. Iste
godine Turci su osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko
zaleđe i deo Bosne.
1832. godine –
Rođen je engleski kapetan Čarls
Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880. godine, dok je upravljao jednim
engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem
saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njemu – bojkot.
1848. godine –
U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv
apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha što je bio početak
revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
1854. godine – Velika Britanija i Francuska su zaključile savez s Otomanskim carstvom protiv
Rusije u Krimskom ratu.
1856. godine –
Rođen u Kumodražu srpski vojvoda Stepan Stepa Stepanović,
jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu.
Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od
1876. godine do 1878. godine je iskazao veliku ličnu hrabrost i umešnost u
komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, a nekoliko
godina kasnije je postao profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i
pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin je unapređen 1907.
godine i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. godine je postao
ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije. U Prvom
balkanskom ratu je komandovao Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je
krajem 1912. godine i početkom 1913. godine učestvovao u opsadi i zauzimanju
Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspešno je s Drugom armijom odbranio pravac
dolinom Nišave prema Pirotu. U početku Prvog svetskog rata je, zamenjujući
načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspešno proveo
mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru
1914. godine njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku
Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini
novembra 1914. godine snage pod njegovom komandom vodile teške borbe u području
Lazarevca i sprečile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i
potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske
vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. godine i
početkom 1916. godine uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom
vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije. Zbog zasluga u Cerskoj bici tokom 1914.
godine sa Drugom armijom dobio je čin vojvode, a na Solunskom frontu u
septembru 1918.godine Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u
sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na
bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju.
1868. godine –
Skinuta je zabrana s pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića i dozvoljena je njegova upotreba. Rešenje o tome doneo
je, na osnovu odluke kneza Mihaila
Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Zabrana je
skinuta četiri godine posle Karadžićeve smrti.
1880. godine –
Rođen je veliki srpski pisac i rodoljub Vladislav Petković Dis, koji je uz Simu Pandurovića i Milana
Rakića, najznačajniji pesnik srpske moderne s početka 20. veka. Za vreme Prvog svetskog rata, preživeo je povlačenje preko
Albanije, odakle je prebačen na Krf zatim transportovan u Francusku gde
piše svoju poslednju zbirku pesama “Nedovršene
pesme”. Pri povratku
iz Francuske 1917. godine, Dis se utopio kod Krfa kada je nemačka
podmornica torpedovala brod na kojem se nalazio. Objavio je dve zbirke pesama
“Utopljene duše” i “Mi čekamo cara”. Danas u čast Vladislava Petkovića Disa
mnoge ulice ponele su njegovo ime a svake godine u Čačku održava se
manifestacija “Disovo proleće” gde se dođeljuje i jedna od prestižnijih nagrada
u njegovu čast.
1881. godine –
Rođen je turski državnik Mustafa
Kemal, poznat kao Ataturk,
prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. godine zbačen je poslednji
sultan Muhamed VI, a 1923. godine proglašena republika. Sproveo je značajne
reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države. Proklamovao je jednakost svih građana, usvojio agrarnu reformu, doneo
savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, odvojio crkvu od
države, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U
spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove. Jedan
je od tvoraca Balkanskog saveza 1934. godine.
1890. godine - Rođen ruski baletski
igrač i koreograf Vladimir Fomič Nižinski, možda najveći u istoriji baleta,
čija je igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. godine oboleo
od neizlečive duševne bolesti. Njegove kreacije niko nije nadmašio, a skokovi u
baletu "San o ruži" su, zbog neuobičajene visine i lepote, ušli u
legendu kao nedostižan ideal.
1907. godine –
U eksploziji ratnog broda “Jena” u francuskoj luci Tulon poginulo je najmanje
118 ljudi.
1913. godine - Kanbera postala
prestonica Australije.
1914.
godine - Umro američki inženjer
Džordž Vestinghaus, pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje.
Razvio je i sistem železničkih signala i izgradio je turbine za hidroelektranu
na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekat izradio srpski pronalazač Nikola
Tesla i s koje je obezbeđen prenos električne energije na daljinu, zahvaljujući
primeni Teslinog pronalaska obrtnih magnetnih polja. Osnovao je 1886. godine "Vestinghaus ilektrik korporejšn".
1922. godine - Rođen američki pisac
Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog
pokreta američkih književnika sredinom 20. veka, kojem je i dao ime. Najčešće
teme njegovih romana su seks, droga, misticizam, brzina, kult uživanja i
traženje Boga. Najpoznatija dela: romani "Na putu", "Satira u
Parizu", putopis "Usamljeni putnik", filozofski traktat
"Svete knjige zlatne večnosti".
1925. godine –
Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen, otac moderne Kine i njen prvi predsednik. Godine
1894. godine poveo je borbu za rušenje monarhije, a 1905. godine osnovao
Saveznu ligu iz koje je 1912. godine nastala stranka Kuomintang. Nakon njegove
smrti vođstvo nad Kuomintangom preuzelo je desno krilo stranke predvođeno Čang Kaj Šekom.
1930. godine - Vođa borbe za
nezavisnost Indije Mahatma Gandi otpočeo kampanju građanske neposlušnosti
protiv britanske kolonijalne uprave i njene namjere da uspostavi monopol u
proizvodnji soli.
1935.
godine - Umro srpski fizičar,
elektrotehničar, veliki rodoljub i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svetskog
glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu je 1874. godine, posle školovanja u Pančevu i
Pragu, otišao u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, da bi školovanje
nastavio u Kembridžu a za tim i u Berlinu gde je odbranio doktorsku
disertaciju. Na Kolumbija univerzitetu je potom bio profesor teorijske fizike i
40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću
kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim
talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim
otkrićem - samoindukcionim kalemovima "Pupinovi kalemovi" omogućio je
prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe je otkrio sekundarne
radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je
univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad je 1920. godine odlikovan
Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu, poznatu pod naslovom "Od
pašnjaka do naučenjaka", 1924. godine je dobio Pulicerovu nagradu. Počasni
doktor je 18 univerziteta, a po njemu beogradski institut od 1946. godine nosi
njegovo ime. Mihajlo Idvorski Pupin je i bio i veliki dobrotvor i zadužbinar: “Fond
Pijade Aleksić-Pupin” pri SANU, Fond “Mihajlo Pupin” za školovanje omladine,
pomogao “Kolo srpskih sestara” u Americi, zadužbina pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u
Beogradu za kupovini obogaćivanja ustanove delima najboljih srpskih slikara.
Osim toga ličnom imovinom se zalagao za pomoć Srbiji tokom Prvog svetskog rata.Nosilac
je jugoslovenskog odlikovanja Beli
orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD. Bio
je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u
Americi. Njegovo ime ponele su fizičke laboratorije Kolumbija
univerziteta. Objavio je 70 tehničkih izveštaja - članka i 34 patenta. U Americi je
1958. godine ustanovljeno odličje Medalja Mihajla Pupina, od strane Asocijacije
polaznika Kolumbija inženjerske škole, koja se dodeljuje za "Izuzetne
zasluge naciji u oblasti inženjerstva, nauke ili tehnologije". Na listi
nosilaca ovog priznanja nalazi se i Edgar Huver nekadašnji
direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI). Mihajlo Pupin sahranjen je groblju Vudlon u Bronksu.
1938. godine –
Predvođene Adolfom Hitlerom,
nemačke trupe su umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem
Rajhu.
1940. godine - Posle poraza u
"zimskom ratu", započetom sovjetskom invazijom krajem 1939. godine,
Finska potpisala mirovni ugovor kojim se odrekla Karelijske prevlake i grada
Viborg na istoku zemlje.
1945. godine. - Nemačka Jevrejka Ana
Frank u 15. godini života ubijena u nemačkom nacističkom logoru Bergen-Belzen.
Njen dnevnik je postao simbol stradanja Jevreja u Drugom svetskom ratu, u kojem
su Nemci planski istrebljivali taj narod u Nemačkoj i svim okupiranim zemljama
Evrope. Njena porodica je posle dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933.
godine izbegla u holandski grad Amsterdam, gde je od 1942. godine živela u
tajnom skrovištu, ali ih je 1944. godine otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945.
godine u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Rat je preživio jedino Anin otac.
Posle Drugog svetskog rata pronađen je i 1947. godine objavljen njen potresni
dnevnik, pisan tokom dve godine u skrovištu.
1946. godine - Rođena američka
glumica i pevačica Lajza Mineli. Karijeru je počela pevajući u noćnim klubovima
i glumeći u njujorškim pozorištima na Brodveju. Filmovi: "Kabare",
"Kaži da me voliš", "Tišina, smejemo se", "Njujork,
Njujork", "Artur".
1947. godine –
Predsednik SAD Hari Truman proklamovao
je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma “Trumanova
doktrina”. Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.
1964. godine –
Umro je srpski slikar Jovan
Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih i
jugoslovenskih likovnih stvaralaca 20. veka. Slikao
je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Od 1919. godine do 1925. godine bio je scenograf Narodnog
pozorišta u Beogradu, a istakao se i kao pedagog. Najznačajnija dela: “Portret devojke”,
“Kupačica”, “Jajce”, “Kći umetnikova”, “Dvorište”.
1966. godine –
Indonežanski parlament lišio je Ahmeda
Sukarna svih funkcija, uključući položaj predsednika Republike, a
general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države.
1968. godine - Ostrvo Mauricijus u
Indijskom okeanu, britanska kolonija od 1810. godine, postalo nezavisna članica
Britanskog komonvelta. Istog dana 1992. godine Mauricijus je proglašen
republikom, prekinuvši tako i simbolične veze s britanskom krunom.
1971. godine –
Premijer Hafez al Asad izabran
je referendumom za predsednika Sirije.
1978. godine –
Partije levice su, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih
izbora.
1984. godine –
U Velikoj Britaniji je počeo generalni štrajk rudara.
1993. godine –
U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaj poginulo je
najmanje 200 ljudi, a 1.100 je ranjeno.
1999. godine –
Poljska, Češka i Mađarska postale su članice NATO pakta. To su bile prve zemlje
bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.
1999. godine –
Umro je Jehudi Menjuhin,
jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je da svira u petoj godini, a
svetsku slavu stekao je u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Osnovao je 1963. godine “Školu
Jehudi Menjuhina” za muzički nadarenu decu.
2001. godine –
Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpske vlasti i pobunjenih
Albanaca na jugu Srbije potpisali su sporazum o prekidu vatre.
2001. godine –
U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u
Avganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svetu stara nekoliko hiljada
godina.
2002. godine –
Savet bezbednosti UN je, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se po prvi
put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.
2003. godine – U atentatu u Beogradu, ispred sedišta Vlade, ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić. Bio je prvi demokratski premijer Srbije. Za vreme njegovog mandata SR Jugoslaviji su ukinute sankcije uvedene za vreme režima Slobodana Miloševića, otpočeo je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svetu.
2009. godine –
Sedamdesettrogodišnji američki finansijski špekulant Bernard Medof priznao je
pred Saveznim sudom na Menhetnu da je autor najveće finansijske prevare u
istoriji, kojom je klijente svoje “ponzi šeme”, investicionog pandana
piramidalnoj štednji, oštetio za čak 65 milijardi dolara. Medof je osuđen na
150 godina zatvora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!