Na današnji dan - 11. Jun -
1509. godine
- Engleski kralj Henri Osmi oženio se Katarinom Aragonskom. Kasnije, zbog odbijanja pape da poništi taj brak, kralj je
raskinuo sa Vatikanom i 1534. godine osnovao Anglikansku
crkvu. Ženio se još
pet puta.
1572. godine - Rođen engleski pisac Bendžamin
Džonson, koji je realistički prikazivao ljudske nastranosti i strasti. Dela: komedije
"Ljudi i ćudi", "Vartolomejski vašar", proza "Građa
ili otkrića o ljudima i stvarima".
1727. godine - Umro britanski kralj nemačkog porekla
Džordž Prvi, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije, a na
prestolu ga je nasledio sin Džordž Drugi. Tokom njegove vladavine od 1714. godine
do smrti položaj premijera se iskristalisao kao ključni u izvršnoj vlasti.
1776. godine - Rođen engleski slikar Džon
Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova
platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere,
čime je znatno uticao na francuske impresioniste. Smatra se pretečom
Vilijema Ternera i francuskih impresionista.
1859. godine - Umro austrijski knez Klemens
Meternih-Vineburg, koji je kao ministar inostranih poslova i kancelar četiri
decenije krojio spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu
Evrope. Šef diplomatije bio je od 1809. godine do 1821. godine, a kancelar od
1821. godine do 1848. godine, kada je zbačen u martovskoj Bečkoj revoluciji i
bio primoran da emigrira u Englesku. Predvodio je 1813. godine koaliciju protiv
francuskog cara Napoleona Prvog. U međunarodnoj politici bio je stub
reakcionarnog saveza evropskih vladara "Svete alijanse", stvorene
radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi, a u unutrašnjoj je izgradio po
zlu čuven "Meternihov sistem" - policijsko-apsolutistički režim koji
je gušio svaki nacionalni i slobodarski pokret. Dve godine posle zbacivanja s
vlasti se vratio u Austriju, gde je do smrti potpomagao reakcionarne snage.
1864. godine - Rođen nemački kompozitor i dirigent
Rihard Štraus, direktor Bečke opere, čije su kompozicije sjedinile iskrenost i
efekat, intenzivno proživljavanje i hladnu virtuoznost. Počeo je da stvara u maniru
kasnog romantizma i dospeo do ekspresionizma, ali je uvek ispoljavao visoko
majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu je ispunio novim sadržajem i jedan
je od najboljih operskih kompozitora 20. veka koji su stvarali na tragu muzičke
drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pesme, kamernu
muziku. Dela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til
Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Simfonija domestika",
"Život junaka", opere "Saloma", "Elektra",
"Kavaljer s ružom", "Egipatska Helena",
"Arabela", "Danajina ljubav".
1880. godine - Rođena američka pacifistkinja
Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubijeđeni
antimilitarista u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata
Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941. godine.
1891. godine - Velika Britanija i Portugalija
potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi
u Africi, kojom je Njasalend postao britanski protektorat.
1895. godine - Rođen sovjetski državnik ruskog porekla
Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer SSSR od 1955. godine do 1958. godine,
učesnik Oktobarske revolucije. Boljševicima se priključio 1917. godine uoči
revolucije i do 1922. godine je radio u ČEKI, tajnoj političkoj policiji. Član
Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR postao je 1934. godine, na
početku staljinističkih čistki, a Politbiroa 1948. godine. Tokom Drugog
svetskog rata bio je u vojnim savetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog
beloruskog fronta, potom zamenik ministra odbrane, a posle rata ministar
oružanih snaga i zamenik premijera, pre nego što je postao šef vlade.
1903. godine - Oficiri zaverenici u rano jutro u
Beogradu ubili kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu Mašin, posle čega
se na srpski presto vratila dinastija Karađorđević. Aleksandar je došao na
vlast 1889. godine posle abdikacije oca, kralja Milana, ali su zemljom četiri
godine upravljali namesnici, jer je bio maloletan. Izvršio je državni udar
1893. godine i zaveo autokratski režim. Zbog ženidbe 1900. godine s dvorskom
damom Dragom sukobio se s ocem i navukao na sebe veliko nezadovoljstvo naroda,
mnogih političara i oficira. Atentat na kralja izvršili su oficiri
okupljeni oko organizacije “Crna ruka” na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem
Apisom. Brutalnost samog atentata stvorilo je mnogo problema na međunarodnom
planu, budućem kralju Petru I Karađorđeviću.
1910. godine - Rođen je francuski okeanograf Žak
Iv Kusto, član Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovekove okoline, s
čijim se otkrićima tajni podvodnog sveta mogu meriti jedino naučno-fantastični
romani Žila Verna u 19. veku. Za podvodna snimanja se zainteresovao u Indokini
tridesetih godina 20. veka kao mornarički oficir, posle završene Pomorske
akademije u Brestu. Prvi dokumentarni film "Deset hiljada metara pod
morem" snimio je 1943. godine i od tada je napravio mnoštvo dokumentarnih
filmova i televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći svetom
svojim brodom-laboratorijom "Kalipso". Za film "Svet
tišine", koji je snimio sa francuskim režiserom Lujom Malom, 1956. godine je
na festivalu u Kanu dobio "Zlatnu palmu". Dobitnik je tri puta
nagrade "Oskar". Napisao je više knjiga, uključujući "Putovanje
'Kalipsa'" i "Kroz 18 metara vode". Ostali filmovi: "Svet
bez sunca", "Zlatna riba".
1918. godine - Italijanski borbeni čamci su u
Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od
Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan", posle
čega je komandant austrougarske mornarice admiral Mikloš Horti - potonji
fašistički diktator Mađarske - morao da obustavi operaciju razbijanja blokade
na ulazu u Jadran. Horti je planirao da čitava austrougarska flota, uz pomoć
avijacije, kod Otrantskih vrata razbije blokadu sila Antante.
1936. godine - U Moskvi saopšteno da je uhapšeno,
osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih
rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara Mihaila
Tuhačevskog, što je označilo početak masovne čistke i fizičkih likvidacija u
Crvenoj armiji. Tuhačevski je bio jedan od najistaknutijih komandanata Crvene
armije tokom građanskog rata posle Oktobarske revolucije. Kao komandant
Zapadnog fronta 1920. godine je u ratu protiv Poljske došao do Varšave, 1922.
godine je postao načelnik Vojne akademije, 1925. godine član Revolucionarnog
vojnog saveta SSSR-a, a 1931. godine zamenik predsednika tog tela i zamenik
ministra odbrane. Dela: "Rat klasa", "Pitanja savremene
strategije".
1942. godine - Stupio je na snagu sporazum vlada
SSSR i SAD u Drugom svetskom ratu o principima uzajamne pomoći i vođenju rata
protiv fašističkih Sila osovine, poznat kao Sporazum o zajmu i najmu. SAD su se
obavezale da snabdevaju SSSR, koji će sarađivati u odbrani SAD i dostavljati
materijale i informacije. Dogovorene su i koordinisane akcije radi povećanja
proizvodnje, razmene i potrošnje i uklanjanja trgovinskih i carinskih barijera.
1949. godine - Ubijen albanski revolucionar i rukovodilac
Koči Hođe, odmah posle izricanja smrtne presude na montiranom tajnom procesu.
Prethodno je smenjen sa svih položaja i uhapšen zato što se nije složio sa
rezolucijom Informiroa 1948. godine, jer je bio protiv staljinističke metode
osude i izolacije Jugoslavije. U zatvoru je mučen da bi priznao izmišljenu
krivicu i odrekao se stava da je politika Moskve prema Beogradu pogrešna. Bio
je 1941. godine glavni inicijator osnivanja Komunističke partije Albanije i
njen organizacioni sekretar, organizator ustanka u Albaniji u Drugom svetskom
ratu protiv fašističkih okupatora i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke
vojske Albanije. Od 1945. godine bio je potpredsednik vlade i ministar
unutrašnjih poslova, a 1946. godine je postao predsednik Demokratskog fronta
Albanije. Zauzimao se za blisku saradnju Albanije i Jugoslavije.
1955. godine - Na automobilskoj trci "24 sata
Le Mana" poginulo je 80 i povređeno više od sto posmatrača posle sudara
tri automobila koji su uletjeli u gledalište.
1963. godine - Vijetnamski budistički kaluđer
Kvang Duk spalio se u Sajgonu kao znak protesta zbog tretmana kome je vlada
Južnog Vijetnama podvrgla budiste.
1970. godine - Umro ruski državnik Aleksandar
Fjodorovič Kerenski, član a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske
revolucije 1917. godine u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji
1917. godine. Emigrirao je 1918.godine i
od 1940. godine živeo u SAD, gde je i umro.
1970. godine - Poslednji američki vojnik je
napustio vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika
Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. godine oborio režim kralja
Idriza Prvog.
1979. godine - Umro američki filmski glumac Džon
Vejn, koji je igrao uglavnom u vesternima, tumačeći likove pravdoljubivih i
usamljenih junaka. Filmovi: "Veliko suđenje", "Poštanska
kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande",
"Pesak Ivo Džime", "Miran čovek", "Crvena reka",
"Tragači", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio
Bravo", "Eldorado", "Alamo".
1981. godine - U zemljotresu u jugoistočnoj
iranskoj provinciji Kerman poginulo je najmanje 1.500 ljudi.
1984. godine - Umro italijanski političar Enriko
Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. godine do
smrti, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" i tvorac
strategija "istorijskog kompromisa" i "demokratske
alternative". U ranoj mladosti je postao komunista i 1944. godine je
uhapšen kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U
Centralni komitet partije je ušao 1945. godine, član Politbiroa je postao 1959.
godine, a zamenik generalnog sekretara 1969. godine. Kao lider partije potpuno
je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.
1988. godine - Umro italijanski državnik Đuzepe
Saragat, bivši predsjednik Italije, osnivač italijanske Socijaldemokratske
partije. Posle dolaska na vlast fašističkog režima Benita Musolinija emigrirao
je sa ostalim rukovodiocima Socijalističke partije, a u zemlju se vratio 1943. godine
posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu. Šef diplomatije je postao
1963. godine, a na čelu države bio je od 1964. godine do 1971. godine.
1990. godine - Umro srpski istoričar Vasa
Čubrilović, učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca
Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član
Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učenik je pristupio
nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a kao najmlađi
učesnik Sarajevskog atentata osuđen je na 16 godina robije i do sloma
Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu
bio je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom
univerzitetu, gde je doktorirao 1927. godine. Između dva svetska rata pripadao
je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a posle Drugog svetskog rata bio
je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je
oko 70 istorijskih knjiga i studija. Dela: "Bosanski ustanak
1875-1878", "Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i
Hercegovini", "Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi",
"Politička prošlost Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji
devetnaestog veka", "Odabrani istorijski radovi".
1995. godine - Od eksplozije bombe, podmetnute u
kolumbijskom gradu Medeljin u vreme održavanja muzičkog festivala, poginulo je
28 ljudi i povrijeđeno više od 200.
1999. godine - Komandant Treće armije Vojske
Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković saopštio da je tokom 79 dana
bombardovanja NATO pakta poginuo 161 pripadnik Treće armije i uništeno 13
tenkova, šest oklopnih transportera, osam artiljerijskih oruđa, 19
protivavionskih topova i jedan radar, a da je njena protivvazdušna odbrana
oborila 34 borbena aviona NATO-a, 25 bespilotnih letelica, pet helikoptera i 52
krstareće rakete.
1999. godine – Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo je do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz BiH na teritoriju SRJ tokom prepodneva i uveče stigao na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi su potom zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.
2001. godine - U SAD nad Timotijem Mekvejem
izvršena smrtna kazna, na koju je osuđen zbog postavljanja bombe 1995. godine u
zgradi državnih institucija u Oklahoma Sitiju, kada je poginulo 168 osoba.
2008. godine - Umro bivši vijetnamski premijer Vo
Van Kiet, veliki reformator zemlje tokom devedesetih godina 20. veka.
2010. godine - Počelo 19. po redu Svetsko prvenstvo u fudbalu, prvi put na afričkom kontinentu, u Južnoafričkoj Republici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!