Vest: Na današnji dan - 11. Jun -

Na današnji dan - 11. Jun -

Na današnji dan - 11. Jun -

1509. godine - Engleski kralj Henri Osmi oženio se Katarinom Aragonskom. Kasnije, zbog odbijanja pape da poništi taj brak, kralj je raskinuo sa Vatikanom i 1534. godine osnovao Anglikansku crkvu. Ženio se još pet puta.

1572. godine - Rođen engleski pisac Bendžamin Džonson, koji je realistički prikazivao ljudske nastranosti i strasti. Dela: komedije "Ljudi i ćudi", "Vartolomejski vašar", proza "Građa ili otkrića o ljudima i stvarima".

1727. godine - Umro britanski kralj nemačkog porekla Džordž Prvi, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije, a na prestolu ga je nasledio sin Džordž Drugi. Tokom njegove vladavine od 1714. godine do smrti položaj premijera se iskristalisao kao ključni u izvršnoj vlasti.

1776. godine - Rođen engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste. Smatra se pretečom Vilijema Ternera i francuskih impresionista.

1859. godine - Umro austrijski knez Klemens Meternih-Vineburg, koji je kao ministar inostranih poslova i kancelar četiri decenije krojio spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope. Šef diplomatije bio je od 1809. godine do 1821. godine, a kancelar od 1821. godine do 1848. godine, kada je zbačen u martovskoj Bečkoj revoluciji i bio primoran da emigrira u Englesku. Predvodio je 1813. godine koaliciju protiv francuskog cara Napoleona Prvog. U međunarodnoj politici bio je stub reakcionarnog saveza evropskih vladara "Svete alijanse", stvorene radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi, a u unutrašnjoj je izgradio po zlu čuven "Meternihov sistem" - policijsko-apsolutistički režim koji je gušio svaki nacionalni i slobodarski pokret. Dve godine posle zbacivanja s vlasti se vratio u Austriju, gde je do smrti potpomagao reakcionarne snage.

1864. godine - Rođen nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere, čije su kompozicije sjedinile iskrenost i efekat, intenzivno proživljavanje i hladnu virtuoznost. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospeo do ekspresionizma, ali je uvek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu je ispunio novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. veka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pesme, kamernu muziku. Dela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Simfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavaljer s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

1880. godine - Rođena američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941. godine.

1891. godine - Velika Britanija i Portugalija potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je Njasalend postao britanski protektorat.

1895. godine - Rođen sovjetski državnik ruskog porekla Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer SSSR od 1955. godine do 1958. godine, učesnik Oktobarske revolucije. Boljševicima se priključio 1917. godine uoči revolucije i do 1922. godine je radio u ČEKI, tajnoj političkoj policiji. Član Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR postao je 1934. godine, na početku staljinističkih čistki, a Politbiroa 1948. godine. Tokom Drugog svetskog rata bio je u vojnim savetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog beloruskog fronta, potom zamenik ministra odbrane, a posle rata ministar oružanih snaga i zamenik premijera, pre nego što je postao šef vlade.

1903. godine - Oficiri zaverenici u rano jutro u Beogradu ubili kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu Mašin, posle čega se na srpski presto vratila dinastija Karađorđević. Aleksandar je došao na vlast 1889. godine posle abdikacije oca, kralja Milana, ali su zemljom četiri godine upravljali namesnici, jer je bio maloletan. Izvršio je državni udar 1893. godine i zaveo autokratski režim. Zbog ženidbe 1900. godine s dvorskom damom Dragom sukobio se s ocem i navukao na sebe veliko nezadovoljstvo naroda, mnogih političara i oficira. Atentat na kralja izvršili su oficiri okupljeni oko organizacije “Crna ruka” na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom. Brutalnost samog atentata stvorilo je mnogo problema na međunarodnom planu, budućem kralju Petru I Karađorđeviću.

1910. godine - Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovekove okoline, s čijim se otkrićima tajni podvodnog sveta mogu meriti jedino naučno-fantastični romani Žila Verna u 19. veku. Za podvodna snimanja se zainteresovao u Indokini tridesetih godina 20. veka kao mornarički oficir, posle završene Pomorske akademije u Brestu. Prvi dokumentarni film "Deset hiljada metara pod morem" snimio je 1943. godine i od tada je napravio mnoštvo dokumentarnih filmova i televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći svetom svojim brodom-laboratorijom "Kalipso". Za film "Svet tišine", koji je snimio sa francuskim režiserom Lujom Malom, 1956. godine je na festivalu u Kanu dobio "Zlatnu palmu". Dobitnik je tri puta nagrade "Oskar". Napisao je više knjiga, uključujući "Putovanje 'Kalipsa'" i "Kroz 18 metara vode". Ostali filmovi: "Svet bez sunca", "Zlatna riba".

1918. godine - Italijanski borbeni čamci su u Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan", posle čega je komandant austrougarske mornarice admiral Mikloš Horti - potonji fašistički diktator Mađarske - morao da obustavi operaciju razbijanja blokade na ulazu u Jadran. Horti je planirao da čitava austrougarska flota, uz pomoć avijacije, kod Otrantskih vrata razbije blokadu sila Antante.

1936. godine - U Moskvi saopšteno da je uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara Mihaila Tuhačevskog, što je označilo početak masovne čistke i fizičkih likvidacija u Crvenoj armiji. Tuhačevski je bio jedan od najistaknutijih komandanata Crvene armije tokom građanskog rata posle Oktobarske revolucije. Kao komandant Zapadnog fronta 1920. godine je u ratu protiv Poljske došao do Varšave, 1922. godine je postao načelnik Vojne akademije, 1925. godine član Revolucionarnog vojnog saveta SSSR-a, a 1931. godine zamenik predsednika tog tela i zamenik ministra odbrane. Dela: "Rat klasa", "Pitanja savremene strategije".

1942. godine - Stupio je na snagu sporazum vlada SSSR i SAD u Drugom svetskom ratu o principima uzajamne pomoći i vođenju rata protiv fašističkih Sila osovine, poznat kao Sporazum o zajmu i najmu. SAD su se obavezale da snabdevaju SSSR, koji će sarađivati u odbrani SAD i dostavljati materijale i informacije. Dogovorene su i koordinisane akcije radi povećanja proizvodnje, razmene i potrošnje i uklanjanja trgovinskih i carinskih barijera.

1949. godine - Ubijen albanski revolucionar i rukovodilac Koči Hođe, odmah posle izricanja smrtne presude na montiranom tajnom procesu. Prethodno je smenjen sa svih položaja i uhapšen zato što se nije složio sa rezolucijom Informiroa 1948. godine, jer je bio protiv staljinističke metode osude i izolacije Jugoslavije. U zatvoru je mučen da bi priznao izmišljenu krivicu i odrekao se stava da je politika Moskve prema Beogradu pogrešna. Bio je 1941. godine glavni inicijator osnivanja Komunističke partije Albanije i njen organizacioni sekretar, organizator ustanka u Albaniji u Drugom svetskom ratu protiv fašističkih okupatora i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Albanije. Od 1945. godine bio je potpredsednik vlade i ministar unutrašnjih poslova, a 1946. godine je postao predsednik Demokratskog fronta Albanije. Zauzimao se za blisku saradnju Albanije i Jugoslavije.

1955. godine - Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo je 80 i povređeno više od sto posmatrača posle sudara tri automobila koji su uletjeli u gledalište.

1963. godine - Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu kao znak protesta zbog tretmana kome je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

1970. godine - Umro ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. godine u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917. godine. Emigrirao je 1918.godine  i od 1940. godine živeo u SAD, gde je i umro.

1970. godine - Poslednji američki vojnik je napustio vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. godine oborio režim kralja Idriza Prvog.

1979. godine - Umro američki filmski glumac Džon Vejn, koji je igrao uglavnom u vesternima, tumačeći likove pravdoljubivih i usamljenih junaka. Filmovi: "Veliko suđenje", "Poštanska kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande", "Pesak Ivo Džime", "Miran čovek", "Crvena reka", "Tragači", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio Bravo", "Eldorado", "Alamo".

1981. godine - U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo je najmanje 1.500 ljudi.

1984. godine - Umro italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. godine do smrti, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" i tvorac strategija "istorijskog kompromisa" i "demokratske alternative". U ranoj mladosti je postao komunista i 1944. godine je uhapšen kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije je ušao 1945. godine, član Politbiroa je postao 1959. godine, a zamenik generalnog sekretara 1969. godine. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.

1988. godine - Umro italijanski državnik Đuzepe Saragat, bivši predsjednik Italije, osnivač italijanske Socijaldemokratske partije. Posle dolaska na vlast fašističkog režima Benita Musolinija emigrirao je sa ostalim rukovodiocima Socijalističke partije, a u zemlju se vratio 1943. godine posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu. Šef diplomatije je postao 1963. godine, a na čelu države bio je od 1964. godine do 1971. godine.

1990. godine - Umro srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učenik je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a kao najmlađi učesnik Sarajevskog atentata osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gde je doktorirao 1927. godine. Između dva svetska rata pripadao je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a posle Drugog svetskog rata bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija. Dela: "Bosanski ustanak 1875-1878", "Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini", "Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi", "Politička prošlost Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji devetnaestog veka", "Odabrani istorijski radovi".

1995. godine - Od eksplozije bombe, podmetnute u kolumbijskom gradu Medeljin u vreme održavanja muzičkog festivala, poginulo je 28 ljudi i povrijeđeno više od 200.

1999. godine - Komandant Treće armije Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković saopštio da je tokom 79 dana bombardovanja NATO pakta poginuo 161 pripadnik Treće armije i uništeno 13 tenkova, šest oklopnih transportera, osam artiljerijskih oruđa, 19 protivavionskih topova i jedan radar, a da je njena protivvazdušna odbrana oborila 34 borbena aviona NATO-a, 25 bespilotnih letelica, pet helikoptera i 52 krstareće rakete.

1999. godine –  Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo je do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz BiH na teritoriju SRJ tokom prepodneva i uveče stigao na Kosovo kao  prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi su potom zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

2001. godine - U SAD nad Timotijem Mekvejem izvršena smrtna kazna, na koju je osuđen zbog postavljanja bombe 1995. godine u zgradi državnih institucija u Oklahoma Sitiju, kada je poginulo 168 osoba.

2008. godine - Umro bivši vijetnamski premijer Vo Van Kiet, veliki reformator zemlje tokom devedesetih godina 20. veka.

2010. godine - Počelo 19. po redu Svetsko prvenstvo u fudbalu, prvi put na afričkom kontinentu, u Južnoafričkoj Republici.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar