Na današnji dan - 10. Maj -
1497. godine – Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo je na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio je do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio novi kontinent između Evrope i Azije.
1559. godine - Sinovi ostarelog turskog sultana Sulejmana Drugog poveli bitku za otomanski presto, u mestu Konja u Maloj Aziji. Vojska Selima - koji je 1566. postao sultan Selim Drugi potukla je snage Bajazita, primoravši ga da s pristalicama pobegne u Persiju, gde je kasnije ubijen.
1594. godine - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save Turci spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju Svetog Save, 359 godina posle njegove smrti, prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed Treći naredio je Sinan-paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je, znajući da do groba Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, pa se potom vraćaju veri predaka, naredio da se prenesu mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pesma: "Na Vračaru Sinan viče: gori, gori, svešteniče; to si od nas zaslužio što si raju prosvetio".
1655. godine – Britanci su od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.
1760. godne – Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. godine napisao reči i melodiju francuske himne “Marseljeza”.
1774. godine – Kralj Francuske Luj XV umro je od malih boginja. Presto je nasledio kao petogodišnjak 1715. godine, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu (1756-63) kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. godine bio je prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela je Francusku na prag revolucije.
1844. godine – Načelnik Ministarstva prosvete u srpskoj vladi Jovan Sterija Popović, uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Ovaj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
1849. godine - Umro japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".
1865. godine – Trupe Unije zarobile su u Američkom građanskom ratu predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.
1871. godine – Francuska i Nemačka potpisale su sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.
1881. godine – Krunisan je rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.
1894. godine – Rođen je američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin. Poznat je i kao autor filmske muzike (“Tačno u podne”, “Rio Bravo”, “Starac i more”).
1899. godine - Rođen američki filmski glumac i igrač Frederik Austerlic, poznat kao Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. veka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno lice", "Na plaži", "Diži zavesu".
1904. godine - Umro engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spašavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za koga se verovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki deo bazena reke Kongo.
1923. godine - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevina Grčke sklopile konvenciju o osnivanju "slobodne zone u Solunu", koja je Jugoslaviji predata na upotrebu 6. marta 1925. na period od 50 godina. Zona obuhvata 94.000 kvadratnih metara, na kojoj je Jugoslavija dobila isključivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od deset godina, posle čega se automatski produžava svakih pet godina.
1933. godine – U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti su spalili više od 25.000 knjiga (Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna…), najavljujući na taj način “novo razdoblje u istoriji nemačke kulture”.
1940. godine – Vinston Čerčil je postao britanski premijer, pošto je Nevil Čemberlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.
1940. godine – Nemačka je bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku, zaposela bivšu dansku koloniju Island.
1941. godine – Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku sa namerom da počne mirovne pregovore. Uhapšen je i kraj rata je proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. godine osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju.
1945. godine – Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su Prag; Saveznici su preuzeli Rangun od Japanaca.
1960. godine – Američka nuklearna podmornica “Triton” završila je 84-dnevno putovanje oko sveta.
1967. godine - Američko vazduhoplovstvo prvi put u Vijetnamskom ratu bombardovalo luku Hajfong u Severnom Vijetnamu.
1977. godine – Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda 1930-ih godina 20. veka, dobitnica Oskara 1945. godine za film “Mildred Pirs”.
1979. godine – Umrla je Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica izmedju dva svetska rata, koja je slavu stekla filmom “Erotikon”. Ušla je u svetsku enciklopediju filma.
1981. godine – Fransoa Miteran postao je predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri Žiskar D’Estena.
1988. godine – SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.
1993. godine – Više od 200 tajlandskih radnika poginulo je u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.
1994. godine – Nelson Mandela izabran je za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac predsednik te zemlje.
1994. godine – Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao je predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.
1995. godine – Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila je da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.
1997. godine – U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.
2001. godine – Jugoslovenska skupština ratifikovala je Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske koji su 5. marta u Banjaluci potpisali predsednici SRJ i RS, Vojislav Koštunica i Mirko Šarović.
2002. godine – Bivši agent FBI Robert Hansen osuđen je u Americi na doživotnu robiju, zbog prodaje Moskvi strogo poverljivih dokumenata, čime je postao špijun koji je naneo najveću štetu u američkoj istoriji.
2002. godine – Umro je Iv Rober francuski glumac i režiser, koji je najveći domet ostvario filmovima “Visoki Plavi Čovek sa Jednom Crnom cipelom” i “Rat dugmadima”.
2003. godine – Sud u Jemenu osudio je na smrt Abeda Abdula Razaka Kamela zbog ubistva tri američka baptistička misionara i ranjavanje jednog, u decembru 2002. godine u jednoj bolnici u gradu Džibla.
2005. godine – Egipatski parlament odobrio je ustavni amandman kojim je, po prvi put u istoriji ove države, dozvoljeno učešće više kandidata na predsedničkim izborima.
2005. godine – U Berlinu u Nemačkoj, otvoren je Memorijalni centar u spomen šest miliona stradalih Jevreja tokom vladavine nacista.
2006. godine – Za predsednika Italije, jedanaestog po redu posle II svetskog rata, izabran je Đorđo Napolitano i on je prvi bivši komunista na toj funkciji.
2011. godine – Ujedinjene nacije su saopštile da je malo putnika preživelo udes prenatrpanog broda sa oko 600 migranata koji se raspao u moru i potonuo u blizini obala Libije.
2014. godine – Novi mađarski parlament ponovo je izabrao Viktora Orbana, lidera stranke Fides koja je pobedila na izborima, za premijera.
2015. godine – Predsednik Kube Raul Kastro tokom prve posete Vatikanu sastao se sa papom Franjom i zahvalio na angažovanju poglavara rimokatoličke crkve u unapredjivanju odnosa između Kube i SAD.
2017. godine - Skupština Kosova izglasala je nepoverenje vladi. Predsednik Hašim Tači potpisao je nakon toga ukaz o raspuštanju Skupštine Kosova što je dovelo do vanrednih parlamentarnih izbora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!