Na današnji dan - 08. Novembar -
1519. godine – Španski osvajač Hernan Kortez stigao je u Meksiko,
gde su ga Asteci, verujući da je on reinkarnacija asteškog božanstva
Kecalkoatl, primili s najvećim počastima.
1520. godine – Po naredbi danskog
kralja Kristijana II izvršen je pokolj više od 80 švedskih sveštenika i
plemića. “Stokholmsko krvoproliće” podstaklo je ustanak kojim je, pod vođstvom
Gustava Vase 1521. godine Švedska oslobođena danske vlasti.
1576. godine – Prema sporazumu sklopljenom u Ganu, svih 17
provincija se ujedinilo u ratu protiv Španije za oslobađanje Holandije.
1656. godine – Rođen je engleski
astronom i geofizičar Edmund Halej, koji je prvi odredio putanju jedne komete i
predvideo njeno periodično pojavljivanje (Halejeva kometa). Izradio je prvi
katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.
1674. godine – Umro je engleski pisac
Džon Milton, po mnogima najveći engleski pesnik uz Šekspira. Pristalica Olivera Kromvela i građanske revolucije
postaje 1649. godine sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i piše političke
religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela napisao je nakon
restauracije, slep, siromašan i razočaran u politiku i društvo. Najznačajnija
dela: “Izgubljeni raj”, “Ponovo zadobijeni raj”, “Samson Borac”.
1793. godine – Prvi put je za javnost otvoren Luvr, dvorac francuskih kraljeva od 1204. godine, koji je
odlukom revolucionarne vlade 1791. godine pretvoren u muzej.
1805. godine – Smederevski dizdar
Muharem Guša Bošnjak predao je ključeve grada vođi Prvog srpskog ustanka
Karađorđu. Tim činom Smederevo se uvrstilo među prve srpske varoši koje je
Karađorđe oslobodio od Turaka.
1847. godine – Rođen je irski književnik i pozorišni kritičar Bram
Stoker, autor romana o Drakuli 1897. godine, koji je za autorova života ostao
potpuno nezapažen. Otkrila ga je filmska produkcija ostvarivši niz filmova o
egzotičnom transilvanskom grofu-vampiru.
1858. godine – Posle pobede nad
turskom vojskom na Grahovu, Crna Gora je dobila međunarodno utvrđene granice
prema Otomanskom carstvu, za koje su garantovale velike sile Rusija, Austrija,
Francuska i Pruska.
1895. godine – Nemački fizičar Vilhelm
Konrad Rendgen otkrio je X zrake koji su po njemu nazvani Rendgenovi zraci. Za
taj izum dobio je 1901. godine Nobelovu nagradu za fiziku.
1900. godine – Rođen je srpski
kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor
i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Najpoznatija dela: simfonijska poema “Put u pobedu”, kantate “Srbija”, “Svetli
grobovi”, “Vezilja slobode”, solo pesme, gudački kvarteti, filmska i scenska
muzika.
1917. godine – Savet narodnih komesara
uspostavljen je kao nova vlada Rusije s Lenjinom na čelu. Lav Trocki postao je
komesar za inostrane poslove, a Staljin komesar za narodnosti.
1917. godine – Umro je srpski pisac
Milutin Bojić, autor poeme “Plava grobnica” posvećene masovnom sahranjivanju
srpskih vojnika u more, posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu.
Sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pesama i
više drama, uključujući “Kraljevu jesen” i “Uroševu ženidbu”.
1922. godine – Rođen južnoafrički hirurg Kristijan Barnard,
koji je 1967. godine obavio prvo presađivanje ljudskog srca.
1923. godine – Sprečen je pokušaj
Adolfa Hitlera u Minhenu da s generalom Ludendorfom izvede puč. Vođa nacista je
uhapšen četiri dana kasnije i osuđen na pet godina zatvora, ali je krajem 1924.
godine amnestiran. Tokom boravka u zatvoru napisao je knjigu “Maj kampf”, koja
je kasnije postala biblija nacizma.
1931. godine – Održani parlamentarni izbori u Jugoslaviji, na
koje je od 3,5 miliona izašlo 2,3 miliona birača. Bilo je predviđeno isključivo
isticanje zemaljskih lista, što je značilo da nosilac liste mora da obezbedi 60
potpisa iz svakog izbornog sreza, pa je građanska opozicija bojkotovala izbore.
Nosilac vladine, jedine izborne liste, premijer Petar Živković posle izbora
dobio je novi mandat.
1932. godine – Za predsjednika SAD izabran kandidat Demokratske stranke
Frenklin Ruzvelt, koji je potom biran još triput za šefa države, što je
jedinstven slučaj u američkoj istoriji. Na vlasti je ostao do smrti 1945.
godine.
1942. godine – Savezničke snage se iskrcale u severnu Afriku,
u prvoj većoj savezničkoj kombinovanoj operaciji u Drugom svjetskom ratu. U
pomorskom desantu "Baklja" pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera
saveznici su se iskrcali kod gradova Oran i Alžir u istoimenoj državi i kod
Kazablanke u Maroku. Borbe protiv nemačko-italijanskih grupa završene su 13.
maja 1943. godine slomom snaga sila Osovine i trupa francuskog izdajnika Anrija
Filipa Petena, čime je okončan rat u Africi.
1959. godine – Ujedinjena Arapska Republika koju su činile Egipat,
Sirija, Libija, i Sudan potpisali sporazum o podeli voda Nila posle izgradnje
Asuanske brane.
1960. godine – Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi postao je
u 43. godini najmlađi predsednik u istoriji SAD. Ubijen je u atentatu u Dalasu
22. novembra 1963. godine.
1972. godine – Zapadna i
Istočna Nemačka okončale 23-godišnji hladnoratovski antagonizam iniciranjem
sporazuma o dobrosusedstvu i obostranim poštovanjem postojanja dve suverene
nemačke države.
1986. godine – Umro ruski političar Vjačeslav Mihajlovič
Molotov, šef sovjetske diplomatijeu dva mandata. Bio je glavni pregovarač s
nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog desetogodišnjeg pakta o
nenapadanju, potpisanog 1939. godine, devet dana pre napada Njemačke na
Poljsku, što je izazvalo veliko iznenađenje u svetu i zbunjenost i pometnju u
komunističkim partijama. Jedan je od osnivača lista "Pravda". Održao
se u vrhu vlasti tokom skoro tri decenije Staljinove strahovlade, ali je u junu
1957, pod optužbom za "antipartijski stav", isključen iz Centralnog
komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija.
1989. godine – Amerikanac
afričkog porekla Daglas Vajlder izabran za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac
u istoriji SAD koji je postao guverner neke savezne države. Istog dana Dejvid
Dinkins je izabran za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.
1991. godine – Evropska zajednica zavela sankcije protiv
Jugoslavije, kojima je predviđen prekid sporazuma o trgovini i saradnji,
brisanje Jugoslavije sa spiska korisnika opšteg sistema preferencijala i
ukidanje finansijske pomoći u okviru programa pomoći zemljama istočne Evrope.
Sankcije su potom ukinute za četiri jugoslovenske republike i zadržane samo
protiv Srbije i Crne Gore, pod izgovorom da one ne sarađuju na miroljubiv način
u rešavanju jugoslovenske krize.
1997. godine – U Kini zatvoren najveći rukavac reke
Jangcekjang, čime je otpočeta gradnja hidroelektrane "Tri klisure", najveće
električne centrale na planeti.
1999. godine – Umro je slovenački i
jugoslovenski gimnastičar Leon Štukelj, najstariji olimpijski šampion i prvi
olimpijski pobednik sa prostora bivše Jugoslavije. Štukelj je osvojio šest
olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dve u Parizu 1924. godine i jednu
u Amsterdamu 1928. godine.
2001. godine – Pripadnici jedinica za
specijalne operacije Srbije “Crvene beretke” počeli su protest u centru za
obuku u Kuli. Četiri dana kasnije oni su transporterima blokirali ceo centar i
deo autoputa u Beogradu. Protest je završen 17. novembra nakon pregovora s
vladom Srbije.
2004. godine – Ubila se Iris Čang, autorka knjige “Silovanje
Nankinga”, koja predstavlja osvedočenu istoriju japanske brutalnosti u Kini
tokom 30-tih godina prošlog veka. Knjiga je pokrenula preispitivanje tamne
istorije japanske okupacije Kine.
2012. godine - Francuskinja Mirej Balestrazi izabrana je za predsednicu Interpola
kao prva žena na čelu te međunarodne organizacije za policijsku saradnju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!