Vest: Na današnji dan - 06. Maj -

Na današnji dan - 06. Maj -

Na današnji dan - 06. Maj -

1237. godine – U manastiru Mileševa sahranjene mošti oca srpske državotvornosti - Svetog Save, skoro godinu i po dana posle njegove smrti u bugarskoj prestonici Trnovo, gde je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju. Bugarski car Ivan Asen Drugi jedva je pristao na zahtev Savinog sinovca kralja Vladislava da mošti prenese u otadžbinu - i Asen i Trnovljani su smatrali počivanje Savinog tela kod njih za veliku milost Božiju.

1527. godine – Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626. godine – Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.

1757. godine – U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758. godine – Rođen jedan od vođa Francuske revolucije - Maksimilijan Fransoa Izidor de Robespjer, predvodnik partije jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora. Zbog političkog poštenja narod Pariza ga je nazvao "Nepodmitljivi". Odigrao je ključnu ulogu odlučivanja o pogubljenju kralja Luja Šesnestog 21. januara 1793, obaranju s vlasti žirondinaca krajem maja 1793. i uspostavljanju jakobinske diktature od juna 1793. do kraja jula 1794. Kao član "Odbora javnog spasa" bio je stvarni šef revolucionarne vlade i uticao je na Konvent da donese dekrete o ukidanju svih feudalnih obaveza, vraćanju opštinske zemlje seljacima, konfiskaciji imovine emigranata, ukidanju ropstva u francuskim kolonijama. Ustanovio je revolucionarni kalendar s novim praznicima i nazivima meseca (termidor, brimer, friktidor...). "Ukinuo" je hrišćanstvo, zaveo novu veru u "Vrhovno biće" i postao njen prvosveštenik. Boreći se protiv spoljne intervencije, bio je inicijator stvaranja revolucionarne armije. Poslao je na giljotinu sve prvake revolucije i saborce koji su zastupali drugačije ideje ili se protivili teroru. Kad je krupna buržoazija izvela termidorski prevrat 27. jula 1794, sutradan su na giljotini okončali život on i ostale jakobinske vođe.

1804. godine - U Ostružnici kod Beograda počela ustanička skupština radi uspostavljanja sudskih i upravnih vlasti na oslobođenoj teritoriji, koju je sazvao vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe. Tokom skupštine, okončane 15. maja, propao je pokušaj nekih starešina da je usmere protiv Karađorđa i ponovo postave pitanje vođstva ustanka.

1840. godine – Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

1856. godine – Rođen austrijski lekar jevrejskog porekla Sigismund Frojd, poznat kao Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, lekar za nervne bolesti i profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima je 1938. emigrirao u London, gde je 1939. umro. Posebno je isticao značaj nesvesne psihe i seksualnog nagona na psihički život ljudi. Njegove psihoanalitičke studije su znatno uticale i na literaturu i na filozofiju. Objavio je veliki broj dela i psihoanalitičkih studija od opšte medicinske, posebno psihoterapijske vrednosti. Bio je kompleksna ličnost u svakom pogledu, a nacionalno se nije nikad do kraja osećao Jevrejinom (zbog čega je imao nesporazuma sa sunarodnicima), niti pripadnikom austrijske ili nemačke kulture, ali se 1914. - nakratko, do prvih poraza austrugarske vojske u Prvom svetskom ratu od srpske armije - oduševio pohodom Austro-Ugarske protiv, kako je govorio, "drskih Srba". Dela: "Psihopatologija svakodnevnog života", "Tumačenje snova", "Tri rasprave o seksualnoj teroriji", "Dosetka i njen odnos prema nesvesnom", "Prilog istoriji psihoanalitičkog pokreta", "Uvod u psihoanalizu","Totem i tabu", "O snu", "Psihologija masa i analiza ega", "Ja i ono", "Mikelanđelov Mojsije", "Dostojevski i oceubistvo", "Nelagodnost u kulturi", "Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu", "Studije o histeriji" (s Jozefom Brojerom), "Autobiografija".

1856. godine – Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. godine stigla na Severni pol.

1861. godine – Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. godine. Najznačajnija dela: “Gradinar”, “Gitandžali”, “Grupa priča”, “Zlatan čamac”.

1862. godine – Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi “Valden, ili život u šumi”.

1868. godine – Rođen srpski matematičar Mihajlo Petrović, osnivač Beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dečak je naučio ribarski zanat, potom položio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak "Mika Alas". Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primenjene matematike, matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primijenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela: "Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina", "Elementi matematičke fenomenologije", "Fenomenološko preslikavanje", "Predavanja o matematičkim spektrima", putopis "Kroz polarnu oblast", popularno napisan roman "Jegulje".

1895. godine – Rođen američki glumac italijanskog porijekla Rudolf Valentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Premda skromnih glumačkih sposobnosti, proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki. Filmovi: "Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak", "Mladi radža", "Gospodin Boker", "Crni orao".

1910. godine – Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. godine. Nasledio ga je sin Džordž V.

1915. godine – Rođen američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je prvi film "Građanin Kejn" - delo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Svako njegovo delo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. nagradu "Oskar" za životno delo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lokvuda", "Treći čovek", "Hotel `Internacional".

1919. godine – Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932. godine – Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu je ubio ruski emigrant.

1937. godine - Poginulo 36 putnika najvećeg nemačkog dirižabla "hindenburg", koji se zapalio posle preletanja Atlantika, u trenutku kad je sletao u Lejkharst u američkoj državi Nju Džersi.

1941. godine - U Gracu u Drugom svetskom ratu nacističke nemačke vođe odlučile da etnički očiste delove Jugoslavije. Deportacijama su podvrgnuti Srbi iz ustaške NDH i Slovenci koji su iz Slovenije preseljavani u Srbiju radi oslobađanja prostora za naseljavanje Nemaca, a Jevreji i Romi su deportovani i ubijani u koncentracionim logorima.

1949. godine – Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. godine.

1974. godine – Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.

1979. godine – Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

1981. godine – SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991. godine – U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima jeubijen vojnik Saško Gešovski.

1992. godine - Umro Radisav Radovanović, jedan od 1.300 srpskih kaplara slavnog Đačkog bataljona, predsednik Društva za čuvanje spomenika i negovanje tradicija oslobodilačkih ratova do 1918. Učestvovao je u Kolubarskoj bitci, prešao Albaniju sa srpskom vojskom s kojom je posle proboja Solunskog fronta nastavio marš za oslobođenje otadžbine. Posle Prvog svetskog rata je diplomirao agronomiju i bavio se istraživanjima u toj oblasti. Bio je direktor Poljoprivrednog kombinata "Bele", a potom je radio u Poljoprivrednom kombinatu "Beograd".

1992. godine – Umrla američka filmska glumica nemačkog porekla Marlen Ditrih, koja je snimila više od 50 filmova i važila za najtipičniji primer vamp-glumice. Sahranjena je u rodnom Berlinu, iako je najveći deo života provela u SAD, gde je pobegla od režima Adolfa Hitlera, odbivši 1937. nacističkog diktatora koji joj je ponudio sjajnu umetničku karijeru u Nemačkoj. Filmovi: "Plavi anđeo", "Žudnja", "Maroko", "Šangaj-ekspres", "Kismet", "Obeščašćena", "Svedok optužbe", "Suđenje u Nirnbergu".

1993. godine – Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994. godine – Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996. godine – Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999. godine – Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000. godine – U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu ’fiat uno’, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih 10 godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2004. godine – Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrtnu kaznu (kasnije preinačena u doživotni zatvor), zbog optužbi da su namerno inficirali oko 400 libijske dece verusom HIV u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Nakon potpisivanja sporazuma sa EU i prikupljanja novca za odštetu porodicama zaražene dece, Libija je 24. jula 2007. godine oslobodila medicinske radnike, koji su odmah otputovali u Bugarsku gde su pomilovani.

2005. godine – Umro je Džoi Grant, legendarni umetnik “Diznija”, autor Kraljice-veštice u dugometražnom crtanom filmu “Snežana i sedam patuljaka”.

2007. godine - Umro jedan od najvećih srpskih pesnika akademik Stevan Raičković.

2012. godine – U Srbiji su održani predsednički, parlamentarni i lokalni izbori. Za predesdnika Srbije, u drugom krugu 20. maja, izabran je lider Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić, a njegova partija je osvojila najviše mandata u republičkom parlamentu. Protivkandidat mu je bio lider Demokratske stranke (DS) i predsednik Srbije u dva mandata Boris Tadić.

2013. godine – Umro je Đulio Andreoti, italijanski premijer u više mandata i jedan od najuticajnijih italijanskih političara posle Drugog svetskog rata. Dominantna politička ličnost bio je do početka 90-tih kada je podneo ostavku.

2019. godine - Nekoliko stotina svetskih stručnjaka i poznatih ličnosti uputilo je Apel za prirodu reagujući na alarmantni izveštaj UN o ekološkoj situaciji na Zemlji. U otvorenom pismu Svetskog fonda za prirodu, od svetskih lidera se traži da odustanu od krčenja šuma, obustave ugrožavanje zemljišta i finansiranja svega što uništava prirodu.




Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar