Na današnji dan - 03. Novembar -
1493. godine – Španski moreplovac Kristofor Kolumbo otkrio ostrvo Dominika u
Malim Antilima, koje je istog dana 1978. godine postalo nezavisna država.
1534. godine –
Engleski parlament usvojio je povelju kojom je kralj Henri VIII postao poglavar
crkve, čime je papi oduzeta vlast nad crkvom u Engleskoj. Tome je prethodio
sukob sa papom Leonom X koji nije hteo da poništi kraljev brak sa Katarinom
Aragonskom i ozakoni njegovu vezu sa Anom Bolen.
1768. godine –
Rođen je Đorđe Petrović Karađorde , vođa Prvog srpskog ustanka protiv Turaka
1804. godine. Nakon sloma ustanka 1813. godine pobegao je u Austriju, a zatim u Rusiju. Ubijen je po nalogu kneza Miloša
Obrenovića 1817. godine, kada se tajno vratio u Srbiju.
1801.
godine – Rođen je italijanski operski kompozitor Vinčenco Belini,
jedan od najpoznatijih stvaralaca italijanskog belkanta. Najpoznatija dela:
“Norma”, “Puritanci”, “Pirat, “Kapuleti i Monteki”.
1839.
godine – Britanske fregate su kod Kantona potopile nekoliko
kineskih džunki. Time je počeo Prvi opijumski rat protiv Kine, koji je završen
potpisivanjem mirovnog sporazuma 1842. godine u Nankingu, pod veoma nepovoljnim
uslovima za Kinu.
1852. godine –
Rođen je japanski princ Mucuhito, od 1867. godine car Meiđi. Tokom vladavine
potpuno je lišio vlasti šogunate, uspostavio centralnu carsku vlast, a feudalni
Japan pretvorio u modernu kapitalističku državu. Premestio je prestonicu iz
Kjota u Edo, koji je preimenovan u Tokio.
1883. godine –
Ugušena je Timočka buna koja je počela u Zaječarskom okrugu mesec dana ranije
zbog odluke vlasti o oduzimanju oružja, dotad poverenog svim vojnim
obveznicima. Među vođama, koji su uhapšeni i streljani, bilo je istaknutih
članova Radikalne stranke Nikola Pašić,
uspeo je da pobegna van zemlje, a
stranka je pretrpela tešku krizu.
1901. godine –
Rođen je francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije,
Španskog građanskog rata, jedan od lidera Pokreta otpora u Drugom svetskom
ratu, član Francuske akademije, De Golov ministar kulture od 1959. godine do
1969. godine. Najznačajnija dela: “Kraljevski put”, “Ljudska sudbina”,
“Iskušenje Zapada”, “Antimemoari”.
1903. godine –
Panama je, uz podršku SAD koje su poslale u panamske vode krstaricu “Nešvil”,
proglasila nezavisnost od Kolumbije.
1912. godine –
Rođen je paragvajski diktator Alfredo Stresner, koji je na vlast došao vojnim
pučem 1954. godine i sprovodeći teror protiv političkih protivnika vladao do
1989. godine kada je zbačen državnim udarom.
1918.
godine – Nedelju dana uoči kapitulacije Nemačke u Prvom
svetskom ratu na ratnim brodovima u Kilu izbila je pobuna mornara koja se
proširila na više gradova (Hamburg,
Libek, Bremen) gde su formirane privremene revolucionarne vlade. Nakon obračuna
vlasti sa pobunjenicima nemački parlament je 6. februara 1919. godine ukinuo
njihovu vlast.
1918.
godine – Predstavnici austrougarske vojske potpisali su u Padovi
kapitulaciju u Prvom svetskom ratu, što je bio poslednji državni akt
700-godišnje Habsburške monarhije.
1946. godine –
Japanski car Hirohito odrekao se, izjavom preko radija, božanskih atributa, a
carska vlast prešla je na izborni parlament.
1956.
godine – Velika Britanija i Francuska prihvatile
su prekid vatre na Bliskom istoku uz uslov da u područje Sueckog kanala budu
poslate mirovne snage UN.
1957.
godine – SSSR je lansirao prvi satelit sa živim bićem “Sputnjik
2” u kojem je bio pas Lajka.
1961.
godine – U Tant je izabran za generalnog sekretara UN nakon
pogibije Daga Hamaršelda.
1970. godine –
Kandidat Fronta narodnog jedinstva Salvador Aljende postao je predsednik Čilea,
kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran na slobodnim izborima. Ubijen
je 1973. godine u državnom udaru generala Augusta Pinočea.
1991.
godine – Hrvatske paravojne formacije proterale su stanovništvo i
razorile 18 srpskih sela na području zapadne Slavonije.
1992.
godine – Kandidat Demokratske stranke Bil Klinton je na izborima
za predsednika SAD pobedio republikanca Džordža Buša, dotadašnjeg šefa države.
1998. godine – Umro
je američki animator Bob Kejn, autor Betmena.
2010. godine – Umro je američki kompozitor Džeri Bok autor brodvejskih hitova među kojima je čuveni mjuzikl “Violinista na krovu” i “Fjorelo” za koje je zajedno sa tekstopiscem Šeldonom Harnikom osvojio nagradu Toni. Među njegovim poznatim mjuziklima su i “Gospodin Divni” i “Ona me voli”.
2015. godine – U svetu se
svakih 10 minuta rodi dete bez državljanstva, a taj problem je dodatno pogoršan
sukobom u Siriji koji je doveo do najteže migrantske krize u Evropi od 1945.
godine, saopštile su Ujedinjene nacije koje imaju plan da do 2024. godine ukinu
status apatrida.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!