Vest: Na današnji dan - 02. Mart -

Na današnji dan - 02. Mart -

Na današnji dan - 02. Mart -

1354. godine - Turci krenuli u pohod na Evropu.

 

1459. godine – Rođen je holandski sveštenik Adrijan Floriszon, papa Adrijan VI od januara 1522. godine, jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Umro je u septembru 1523. godine, ne uspevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

 

1824. godine – Rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije delo predstavlja uspešnu sintezu folklornog i umetnički doteranog muzičkog izraza. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opera. Okupljao je oko sebe mlade talente, željne afirmacije nacionalne kulture. Najpoznatija dela: “Moja domovina”,”Prodana nevesta”, “Dalibor”, “Dve udovice”, “Libuša”. U Pragu danas postoj injegov muzej.

 

1855. godine – Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. godine završena je porazom u Krimskom ratu, nakon čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.

 

1917. godine – Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premeštena u Jekaterinburg, gde je 1918. godine pogubljena.Tokom Prvog svetskog rata važio je za velikog prijatelja Srbije, kojoj je slao veliku količinu pomoći u oružju, novcu i sanitetskom materijalu. Na insistiranje i pretnje caraNikolaja II, saveznici su počeli prebacivanje srpske vojske sa obala albanskog mora na Krf. Kanonizovala je ga Ruska pravoslavna zagranična crkva 1. novemba 1981. godine koja tada nije bila u jedinstvu sa Moskovkom patrijaršijom, da bi 19 godina kasnije i pomesna Ruska pravoslavna crkva ga kanonizovala zajedno sa suprugom i decom. Proglašeni su za mučenike. U Beogradu mu je podignut spomenik 2014. godine.

 

1919. godine – U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani SSSR-a, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vreme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.

 

1921. godine – U Francuskoj je umro bivši crnogorskikralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. godine Crna Gora je vodila oslobodilačke ratove protiv Turske i stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorije na Berlinskom kongresu 1878. godine. U novembru 1918. godine Velika narodna skupština u Podgorici zbacila ga je s vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti su u zemlju u oktobru 1989. godine i sahranjeni na Cetinju.

 

1931. godine – Rođen je ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik SSSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. godine otpočeo proces liberalnih reformi poznatih kao “glasnost” i “perestrojka”. Okončao je razdoblje “hladnog rata” sa Zapadom i doprineo slomu komunizma u zemljama istočne Evrope. Za vreme njegove vladavine donešene su odluke koje su podstakle veću želju za nezavisnošću u Ukrajini, Gruziji, Jermeniji, Azerbejdžanu, Estoniji, Litvaniji i Letoniji. Zbog veoma loših ekonomskih poteza i velikog siromaštva došlo je do pobune. Pobedu je odneo Boris Jeljcin a Gorbačov je 25. decembra 1991. godine podneo ostavku, čime je nestao i SSSR.

 

1943. godine – Počela je bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, sprečivši ih da dopreme pojačanjana Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

 

1949. godine – Američki kapetan Džejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa ij edan minut avionom “B-50” preleteo 37.742 kilometra.

 

1951. godine- U Bostonu održan prvi američki košarkaški susret "All star". U ovoj utakmici koja je vrhunac All star vikenda učestvuju najbolji igrači Istočne i Zapadne konferencije.

 

1956. godine – Francuska je priznala nezavisnost Maroka.

1962. godine – U Burmi je izvršen vojni udar pod vođstvom Ne Vina. Vojni režim okončan je na isti dan 1974. godine, kada je stupio na snagu novi ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom s predsednikom Ne Vinom.

1962. godine - Američki košarkaš Vilt Čemberlen postigao rekord - 100 koševa na jednoj NBA utakmici.

1988. godine – Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je hapšenje albanskih lidera na Kosovu.

 

1994. godine – U Vašingtonu su predsednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.

 

1996. godine – Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga, okončana je trinaestgodišnja vladavina laburista u Australiji.

 

1998. godine – Film “Titanik” u kojem su glavne uloge tumačil Leonardo Dikaprio i Kejt Vinslet postao je prvi film u svetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.

 

2000. godine – Britanske vlasti su dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtev Španije za njegovu ekstradiciju.

 

2003. godine – Francuski predsednik Žak Širak doputovao je u zvaničnu posetu Alžiru. To je prva poseta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, posle osmogodišnjeg brutalnog rata.

 

2004. godine – U dva samoubilačka napada u Iraku na šiitske hramove tokom službe poginule su najmanje 143 osobe.

 

2006. godine – Republika Srpska dobila je novu vladu na čelu sa premijerom Miloradom Dodikom.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar