Vest: Događaji bitni za nas – Vidovdan (III/III)

Događaji bitni za nas – Vidovdan (III/III)

Događaji bitni za nas – Vidovdan (III/III)

Rezolucija Informbiroa 1948. godine

Tokom 1943. godine za vreme najžešćih borbi u Drugom svetskom ratu pod pritiskom velikih sila i saveznika Staljin ukida Kominternu. Kao naslednicu posle rata sa ciljem stvaranja baze za objedinjavanje komunističkih partija osnovan je Informbiro. Glavni „zadatak“ organizacije je savetodavanje komunističkih partija. Ipak prava zamisao je bila da Staljin ostvari apsolutnu moć u novim organizacijama i državama komunističkog bloka. Sedište i prvi sastanak održan je u Beogradu u decembru 1947. godine. Ubrzo po osnivanju dolazi do prvih neslaganja između Moskve i Jugoslavije u pogledima o formiranju Balkanske federacije. Počeo je polako rat dopisima, pismima i povlačenjem stručnjaka da bi do kulminacije Rezolucijom o „stanju u KPJ“ usvojenu 28. juna 1948. godine na zasedanju u Bukureštu. Rezolucija donosi Jugoslaviji velike pometnje jer su osuđivani i likvidirani svi koju su podržavale Staljinovu liniju. Tako su uhapšeni ili ubijeni Andrija Hebrang, Sreten Žujović Crni, Vlado Dapčević i Arso Jovanović. Osnovan je zatvor na Golom otoku gde su slati svi protivnici partije osuđeni kroz montirane procese. U ozloglašenom zatvoru život je izgubilo oko 600 ljudi zbog velikog mučenja ili bolesti. Zategnuto stanje se još više pogoršava drugom rezolucijom  donetom 1949. godine u Bukurešta koja nije isključivala vojnu intervenciju SSSR-a. Otopljavanje odnosa počinje početkom 1952. godine, nakon smrti Staljina.

Obeležavanje 600 godina od Kosovskog boja  na Gazimestanu

Veliki jubilej obeležen je uz prisustvo oko 2 miliona ljudi, kompletnog Predsedništva SFRJ i  govor Slobodana Miloševića tada predsednika Predsedništva SR Srbije, koji mu je dodatno učvrstio politički položaj. Proslavi su prisustvovali mnogobrojni ambasadori izuzev ambasadora Sjedinjenih Američkih Država i Turske koji su odbili dolazak.

Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu:

„Na ovom mestu u srcu Srbije, na Kosovu Polju, pre šest vekova, pre punih 600-na godina dogodila se jedna od najvećih bitaka onoga doba. Kao i sve velike događaje i taj prate mnoga pitanja i tajne, on je predmet neprekidnog naučnog istraživanja i obične narodne radoznalosti. Sticajem društvenih okolnosti ovaj veliki šeststogodišnji jubilej Kosovske bitke dogodio se u godini u kojoj je Srbija, posle mnogo godina, posle mnogo decenija, povratila svoj državni, nacionalni i duhovni integritet. Nije nam, prema tome danas, teško da odgovorimo na ono staro pitanje: ‒ sa čim ćemo pred Miloša. Igrom istorije i života izgleda kao da je Srbija baš ove 1989. godine povratila svoju državu i svoje dostojanstvo da bi tako proslavila istorijski događaj iz daleke prošlosti koji je imao veliki istorijski i simbolički značaj za njenu budućnost.“

„Pre šest vekova Srbija je ovde, na polju Kosovu, branila sebe. Ali je branila i Evropu. Ona se tada nalazila na njenom bedemu koji je štitio evropsku kulturu, religiju, evropsko društvo u celini. Zato danas izgleda ne samo nepravedno već i neistorijski i sasvim apsurdno razgovarati o pripadnosti Srbije Evropi. Ona je u njoj neprekidno, danas kao i pre. Razume se, na svoj način. Ali takav koji je u istorijskom smislu nije nikad lišio dostojanstva. U tom duhu mi danas nastojimo da gradimo društvo – bogato i demokratsko. I da tako doprinesemo prosperitetu svoje lepe, i u ovom trenutku nepravedno napaćene zemlje. Ali i da tako doprinesemo naporima svih progresivnih ljudi našeg doba, koje oni čine za jedan novi, lepši svet.“

Srbima ukinut status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj 1990. godine

Od druge polovine 20-tog veka u svakom Ustavu Hrvatske se navodi dobar i bratski odnos prema narodnostima koji žive u njoj među njima i Srbima. Kroz Ustave iz 1944. godine, 1947. godine i 1963. godine Hrvati i Srbi su izjedačeni u pravima. Već u sledećem donetom 1972. godine formulacija se međa i navodi da je SR Hrvatska „nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država narodnosti koje u njoj žive“. Srbi gube status konstituvnog naroda i postaju obespravljena nacionalna manjina.

Izručenje Slobodana Miloševića Haškom tribunalu 2001. godine

Lider SPS i predsednik SRJ Slobodan Milošević na osnovu uredbe Vlade Republike Srbije izručen je Haškom tribunalu. Zbog sumnje da je počinio ratne zločine protiv čovečnosti i genocid u ratu vođenom na teritoriji bivše Jugoslavije, Zoran Đinđić tada premijer, potpisao je odluku. Izručenje je izazvalo političke sukobe i napetosti u Srbiji. Hapšenje je trajalo dva dana jer su pristalice Slobodana Miloševića danonoćno stražarili ispred kuće. Hapšenje koje je počelo 30. marta izvršeno je 1. aprila 2001. godine zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja. Pre samog hapšenja odigrali su se sedmočasovni pregovori. Vlada Srbije je donela odluku 28. juna – na Vidovdan uredbu o izručenju Slobodana Miloševića Tribunalu u Hagu i njegovo hitno transportovanje u zatvorsku jedinicu u Ševeningen. Slobodan Milošević tog 28. juna ukrcan u helikopter i transportovan u Hag, u kojem će 11. marta 2006. godine preminuti. Ostaće upamćeno da je bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije policajcima koji su mu stavljali lisice na ruke samo rekao: Znate li da je danas Vidovdan? Ostaje veliko pitanje da li je trebalo Miloševiću suditi u Srbiji? Da li je izručenje moralo da bude baš na veliki nacionalni praznik?



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar