Vest: Današnji praznik treba da provedete u krugu porodice.

Današnji praznik treba da provedete u krugu porodice.

Današnji praznik treba da provedete u krugu porodice.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, danas slave Prepodobnog Ksenofonta i Mariju.

Današnji praznik treba da provedete u krugu porodice.-0Prepodobni Ksenofont i Marija, i sinovi njihovi Jovan i Arkadije

Ugledni i bogati Carigrađani, Ksenofont i Marija, življahu životom bogougodnim i svu pažnju posvećivahu hrišćanskom vaspitanju sinova svojih. Kada im sinovi porastoše, poslaše ih na nauke u Virit (Bejrut); no dogodi se, da bura potopi lađu. Promislom pak Božjim Jovan i Arkadije budu nekako spaseni i talasima izbačeni na obalu, ali na dva razna mesta, tako da svaki mišljaše za drugoga da je potonuo. Iz tuge jedan za drugim oni se oba zamonaše u dva razna manastira. Posle dve godine ožalošćeni njihovi roditelji dođu u Jerusalim na poklonjenje svetinjama. Tamo pomoću prozorljivosti jednoga duhovnika sastanu se najpre brat s bratom, a potom i roditelji s decom svojom. Iz blagodarnosti prema Bogu Ksenofont i Marija razdadu sve svoje imanje siromasima, a oni se oboje zamonaše. Dirljiva istorija ove četiri svete duše jasno pokazuje kako Gospod divno rukovodi sudbom onih, koji u Njega veruju; kako popušta na njih muku i žalost, da bi ih posle, još većma ojačane u veri, uveo u što veću radost. Živeli i upokojili se u Gospodu u V veku.

Prepodobni Simeon Vethi

Drug i prijatelj svetog Paladija. Od rane mladosti pa do smrti podvizavao se u jednom vertepu. Osnovao dva manastira i upokojio se u Gospodu 390. godine. Vethim, ili Starim, naziva se za razliku od Simeona Stolnika, koji se nešto docnije podvizavao.


Sveti David, car gruzijski

Obnovio i osnažio Gruziju kao državu. Kao veliki revnitelj vere hrišćanske sazidao je mnoge nove hramove po Gruziji i stare oporavio. Smatra se preporoditeljem vere pravoslavne u Gruziji.


Beseda


o nedoumici grehom pomračenih

Ko je ovaj što i grijehe oprašta (Lk. 7, 49)
Tako su pitali nepokajani grešnici: ko je ovaj? To je Onaj koji najvećma i oseća žaoku ljudskih greha; na koga i padaju svi ljudski gresi kao šamari. To je Onaj koji je nekada u Raju gledao čoveka bezgrešna; Onaj koji je čoveka i stvorio bezgrešnim, a koji je i sam bezgrešan oduvek i zauvek.
Oprostiti može samo onaj ko može i odmazditi. Moćan čovek sveti se odmazdom, nemoćan mržnjom. Ako ti možeš vratiti naneti udar i ne vratiš, to ne znači još da si oprostio, sve dokle koren gnjeva ne iščupaš iz srca. Veliki je jedini Gospod, koji može i odmazditi i oprostiti: veliki je u pravdi, jer će odmazditi nepokajanom grešniku; veliki je u milosti, jer će oprostiti pokajanom.
O kad bi ljudi znali silu oproštaja grehova! Gle, kad se slepom oproste gresi, on progleda; gluvom - i on pročuje; grbavom - i on se ispravi; krvotočnom - i on ozdravi; ludom - i on se opameti; posednutom đavolima - i on se oslobodi; bludnici - i ona se očisti; mrtvome - i on oživi!
No, o kako je užasan sindžir greha! Kakvi teški sindžiri - mnogi gresi! Ti sindžiri se ne dreše grešnim rukama. A kada se ruka prečistoga Gospoda njih dotakne, oni se sami od sebe razvezuju i raspadaju. Kada glas Čistoga do njih dopre, oni se raspadaju. I od pogleda Čistoga oni se raspadaju. Da, čak i od pomisli Čistoga oni se raspadaju - ti grozni sindžiri greha.
Ko je ovaj što i grijehe oprašta? To je, grešnici, Gospod prečisti, i zbog čistote svemoćni.
Gospode prečisti i svemoćni, oslobodi i nas okova greha. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar