Vest: Danas je Sveti Tarasije Carigradski

Danas je Sveti Tarasije Carigradski

Danas je Sveti Tarasije Carigradski

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Tarasija Carigradskog.

Danas je Sveti Tarasije Carigradski.-0 Sveti Tarasije, patrijarh Carigradski:

Njegov prethodnik, Pavle patrijarh, tajno napusti presto, ode u manastir i primi shimu. Vladahu tada Irina i Konstantin. Po savetu Pavlovom, Tarasije, senator i savetnik carski, bi izabran za patrijarha 783. godine. Ubrzo prođe sve činove crkvene i posta patrijarh. Čovek visokog obrazovanja i velike revnosti u veri pravoslavnoj, Tarasije se primi i nevoljno ovoga čina, da bi pomogao pobedi Pravoslavlja nad jeresima, naročito nad ikonoborstvom. Pod njim bi sazvan VII vaseljenski Sabor u Nikeji 787. godine, gde se osudi ikonoborstvo i povrati i utvrdi poštovanje svetih ikona. Tarasije beše vrlo milostiv prema sirotnim i bednim, stvaraše im skloništa i davaše hranu. No prema silnim beše Tarasije odlučan u odbrani vere i morala. Kada car Konstantin otera svoju zakonitu ženu Mariju, uze nekakvu svoju srodnicu, te življaše s njom, tražeći od patrijarha blagoslov za venčanje. Tarasije mu ne samo da ne dade blagoslov, nego ga najpre posavetova, potom izobliči, i najzad odluči od pričešća. Pred smrt videli su ga kako odgovara demonima govoreći: "Nisam kriv u tome grehu! Nisam kriv ni u tom grehu!" dok mu ne iznemože jezik, te se on poče rukama braniti odgoneći ih od sebe. Kada izdahnu, lice mu se zasvetli kao sunčana svetlost. Ovaj u istini jerarh upokojio se 806. godine. Crkvom je upravljao dvadesetdve godine i četiri meseca.

Prepodobni Pafnutije Kelafas:

Ovaj svetitelj bio je savremenik sv. Antonija Velikog. Za njega se kaže da je 80 godina nosio jednu istu rasu. Sv. Antonije visoko ga je cenio i svima je govorio, da je to istinski podvižnik, koji ume lečiti i spasavati duše.

Beseda:

o nemogućnosti tajne
Nema ništa tajno što neće biti javno (Mk. 4, 22)
Sve tajne radnje ljudske biće javne jednoga dana. I nikakvo se delo ljudsko ne može ukriti. Jevreji su mislili da će sakriti od Boga ubistvo tolikih proroka, i da će krvavi zločin nad Hristom moći sakriti, i od Boga i od ljudi. Međutim to što su oni mislili sakriti, postalo je danonoćnom pričom i na nebu i na zemlji evo kroz hiljade godina.
Juda je mislio sakriti svoj izdajnički dogovor protiv svoga Gospoda, no Gospod je provideo taj dogovor i objavio ga Judi u lice. A Isus mu reče: Juda, zar cjelivom izdaješ sina čovečjega? (Lk. 22, 48)
Još je Gospod prozirao u srca fariseja i pogađao njihove zle pomisli. Zašto zlo pomišljate u srcima svojijem? (Mat. 9, 4). Kakva dela, kakve stvari, kakvi događaji u ovome svetu da se sakriju od Onoga koji vidi i objavljuje čak i najtajnije pomisli srca ljudskog?
Nema ništa tajno što neće biti javno. Da strahujemo zbog ovoga. i da se radujemo zbog ovoga. Da strahujemo - jer će se sva naša tajna zla dela, zle želje i zle pomisli izneti na javnost. Da se radujemo - jer će se sve dobro što smo stvorili, ili poželeli, ili pomislili u tajnosti, izneti na javnost. Ne iznese li se sve pred ljude na javnost, izneće se pred angele nebeske. Utoliko veći strah za grešnike. i utoliko veća radost za pravednike.
Gospode čovekoljubni, oprosti nam grehe naše i ne objavljuj ih na propast našu i na tugu svetih angela Tvojih. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar