Vest: Danas je praznik koji simbolizuje ljubav, sreću i sladak život. Danas su mladenci

Danas je praznik koji simbolizuje ljubav, sreću i sladak život. Danas su mladenci

Danas je praznik koji simbolizuje ljubav, sreću i sladak život. Danas su mladenci

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slaveSvetih 40 mučenika Sevastijskih - Mladenci; Sveta 42 mučenika Momišićka

Danas je praznik koji simbolizuje ljubav, sreću i sladak život. Danas su mladenci-0 Svetih Četrdeset mučenika u Sevastiji:

Svi ovi behu vojnici u rimskoj vojsci no verovahu tvrdo u Gospoda Isusa. Kada nasta gonjenje u vreme Likinija, oni biše izvedeni na sud pred vojvodu, i ovaj im zapreti oduzeti čast vojničku, na što odgovori jedan od njih, sveti Kandid: "Ne samo čast vojničku, no i tela naša uzmi od nas; ništa nam nije draže i česnije od Hrista Boga našega". Posle toga naredi vojvoda slugama da kamenjem biju svete mučenike. No kada sluge bacahu kamenje na hrišćane, kamenje se vraćaše i padaše na njih same, te ljuto ih izudara. Jedan kamen pade vojvodi na lice i skrši mu zube. Mučitelji, ljuti kao zverovi, vezaše svete mučenike i baciše ih u jezero, i postaviše stražu unaokolo, da nijedan ne izađe. Beše strašan mraz, i jezero se leđaše okolo tela mučeničkih. Da bi muke bile jače, mučitelji zagrejaše i osvetliše kupatilo ukraj jezera, na dogled zamrznutim stradalcima, ne bi li kako prelestili koga od njih da se odrekne Hrista i prizna idole rimske. Zaista, jedan se prelesti, izađe iz vode i uđe u kupatilo. No gle, noću pade neobična svetlost s neba, koja razgreja vodu u jezeru i tela mučenika, a s tom svetlošću spustiše se s neba tridesetdevet venaca na glave njihove. To vide jedan stražar s obale, pa se svuče, ispovedi ime Gospoda Isusa, i uđe u jezero, da bi se on udostojio onog četrdesetoga venca mesto izdajnika. I zaista, na njega siđe taj poslednji venac. Sutradan iznenadi se ceo grad kad vide mučenike žive. Tada zle sudije narediše te im prebiše goleni, i baciše tela njihova u vodu, da ih hrišćani ne uzmu. Trećega dana javiše se mučenici mesnom episkopu Petru i pozvaše ga da sabere po vodi i izvadi mošti njihove. Izađe episkop po tamnoj noći sa klirom svojim, i videše na vodi gde se svetle mošti mučeničke. I svaka kost koja beše odvojena od tela njihovih, ispliva na površinu i svetljaše se kao sveća. Pokupiše ih i česno sahraniše. A duše ovih mučenika odoše Gospodu Isusu, namučenom za sve nas, i vaskrslom sa slavom. Česno postradaše i neprolaznom slavom se uvenčaše 320. godine.

Prepodobni Filorom ispovednik:

Živeo i podvizavao se u Galatiji u IV veku. Za njega vele da je bio toliko savršen u svima vrlinama, da je više ličio na angela nego na čoveka. Naročito je proslavljen bio svojim trpljenjem. Gonjen bio od cara Julijana Odstupnika i mnogo stradao za Hrista. No po smrti ovoga opakog Hristogonitelja požive sveti Filorom mirno, koristeći mnogima. Upokoji se u svojoj osamdesetoj godini.

Sveti Kesarije:

Brat svetog Grigorija Bogoslova 369. godine. Sveti Kesarije bio je i bogoslovski pisac. Između ostaloga on se starao odgovoriti na pitanje: koliko su vremena proveli Adam i Eva u Raju pre izgnanja? Neki su opredeljivali to vreme na šest sati, drugi na dvadeset četiri sata, treći na tri dana. Sveti Kesarije je bio mišljenja da je to vreme bilo četrdeset dana. Zbog toga je, veli, i Gospod Isus postio četrdeset dana u pustinji, i bio za to vreme kušan od đavola. I dok stari Adam nije mogao odoleti iskušenjima đavolskim u obilju rajskom, Novi Adam odoleo im je viteški u gladnoj i žednoj pustinji.

Danas je praznik koji simbolizuje ljubav, sreću i sladak život. Danas su mladenci-1 Sveta 42 mučenika Momišićka:

Dvojica sveštenika učitelja i njihovih četrdeset đaka (djece parohijana, među kojima većina iz tamošnjeg bratstva Popovića) živi su spaljeni 1688. godine u crkvi Sv. Georgija u današnjem podgoričkom naselju Momišići, od vojske skadarskog Sulejman-paše, u znak odmazde zbog više poraza, koje je pretrpila osmanlijska vojska tih mjeseci od brdskih plemena, naročito od Kuča. Njihove mošti su sakupljene i pohranjene pod Sveti Presto crkve Sv. Georgija pod Goricom. Kroz čitavo vrijeme turskog ropstva, mošti su počivale u ovom hramu, sve do 1936. godine, kada su sa velikom čašću i narodnom Litijom prenijete u obnovljeni hram Sv. Georgija u Momišićima i položene pod Sveti Presto. 1995. godine njihove mošti su prenijete u grobnicu sa desne strane oltara unutar hrama. Mošti su vjernome narodu iznijete na cjelivanje na praznik Svetih četrdesetorice mučenika Sevastijskih (Mladenci) 2006. godine, nakon što ih je Mitropolit Amfilohije sa sveštenicima umio vinom i pomazao ružinim uljem po drevnom pravoslavnom običaju. Od tada se nalaze u sveštenom ćivotu, lijevo od ikonostasa u momišićkom hramu Sv. Georgija, koji je od tada posvećen i njihovom svetom spomenu. U znak sjećanja na posljednje svečano obretenje njihovih moštiju već nekoliko godina se, pomjesno u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, proslavlja njihov liturgijski spomen na praznik Sevastijskih mučenika. Po sveštenom običaju, pri osvećenju mnogih novosagrađenih i obnovljenih hramova njihove Svete Mošti su, blagoslovom Mitropolita Amfilohija ugrađivane u Sveti Presto. Djelići njihovih moštiju su prošle i ove godine, u pomenutu svrhu, stizali čak i do Australije i Novog Zelanda, a nedavno i do novih misionarskih hramova Mitropolije novozelandske Vaseljenske Patrijaršije na dalekom Fidžiju. Svečano proslavljenje novoprojavljenih mučenika biće izvršeno na Svetoj Liturgiji, koju će u subotu, 19. maja, u Spomen-hramu Svetoga Save na Vračaru, sa početkom u 9 časova, služiti Njegova Svetost Patrijarh srpski gospodin Irinej, uz sasluženje Visokopreosvećenog Mitropolita Amfilohija i svih Arhijereja naše Srpske Patrijaršije i molitveno učešće sveštenstva, monaštva i vjernog naroda iz Mitropolije.

Beseda:

o trpljenju do kraja
Ali koji pretrpi do kraja blago njemu (Mat. 10, 22; 24, 13)
Gospode predivni, Ti si sve pretrpeo, sve do kraja, zato si postao ne samo blažen nego i izvor blaženstva za sve ljude koji sebi dobra žele, kroz vekove i vekove!
I apostoli pretrpeše sve do kraja, i uđoše u večno blaženstvo.
I mučenici Hristovi pretrpeše sve muke do kraja. i postaše usinovljeni sanaslednici u carstvu Hristovom.
I svetitelji pretrpeše dragovoljnu teskobu i stradanja do kraja, pa se proslaviše i na nebu i na zemlji.
Svaki osnivač novog društva vrbuje sebi sledbenike obećanjem dobrih plodova i mnogih naslada no prećutkuje navlaš sve tegobe i trudove, koji vode onim plodovima i onim nasladama. Jedini je Gospod Isus rekao svu istinu Svojim sledbenicima, i gorku i slatku stranu istine. On nije obećavao plodove bez službe, niti slavu bez stradanja, niti krajnji odmor bez trnovitog puta, niti pobedu bez borbe, niti slasti bez gorčine, niti carstvo bez suza i samoodricanja.
Kad je nabrojao mnoge muke koje će zadesiti Njegove sledbenike, On ih najzad ne ostavlja bez utehe. On daje smisao njihovom stradanju, i ne ostavlja ih u tami. On veli: ali koji pretrpi do kraja blago njemu. A kakvo je to blago, koje čeka one koji pretrpe sve do kraja, to je i On sam dovoljno otkrio, a to su posvedočili, i do dan-danas svedoče, mnogi svetitelji, koji ili javiše se vernima iz onoga sveta u slavi, ili pak budući još u telu, uzdigoše se duhom do viđenja one slave i blaženstva koje čeka verne, izbrane i istrajne.
Gospode, Ti si naša snaga. Pomozi nam da pretrpimo sve do kraja s verom da si Ti uz nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar