Vest: Ako nepravedno stradate zbog vere ili uverenja, pomolite se danas.

Ako nepravedno stradate zbog vere ili uverenja, pomolite se danas.

Ako nepravedno stradate zbog vere ili uverenja, pomolite se danas.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Agatiju, Svetog Polievkta.

Ako nepravedno stradate zbog vere ili uverenja, pomolite se danas.-0Sveta mučenica Agatija

Ova slavna devica i mučenica Hristova rodi se u sicilijanskom gradu Palermu od roditelja blagorodnih i imućnih. Kada car Dekije podiže gonjenje na hrišćane, bi i Agatija sveta uhvaćena i na sud pred sudiju Kvintijana izvedena. Vide sudija Agatiju, prekrasnu u licu, i poželi je imati za ženu. Kada on to predloži Agatiji, odgovori mu Agatija da je ona nevesta Hristova, i da ne može biti neverna svome obručniku. Sudija je stavi na teške muke: Agatija bude šibana, rugana, uz drvo vezivana i bijena do krvi. Po tom joj sudija ponovo posavetuje, da se odrekne Hrista, i da tako izbegne dalje muke, na što nevesta Hristova odgovori: "Ove muke meni su vrlo korisne, kao što pšenica ne može doći u žitnice pre nego se očisti od pleve, tako ni duša moja ne može ući u Raj, ako telo moje najpre ne bude sokrušeno mukama". Tada mučitelj naredi te joj se odseku ženske grudi, pa je onda bace u tamnicu. U tamnici joj se javi sveti apostol Petar i povrati joj celost telesnu i zdravlje. Ponovo bi izvedena na mučenje, i ponovo bačena u tamnicu gde i predade dušu svoju Bogu, 251. godine u gradu Katani, a u vreme cara Dekija. Po smrti Agatinoj njen mučitelj Kvitijan pođe da zagrabi imanje njeno. No usput se razbesne konji pod njim i pod vojnicima, te ga svega izgrizu po licu, svale na zemlju i istopotaju nogama namrtvo. Tako ga ubrzo postiže kazna Božja za divlji zločin nad svetom Agatijom.

Sveta mučenica Teodula

Postradala za Hrista u vreme Dioklecijana, nečastivog cara rimskog. Pri mučenju, Teodula urazumi jednog od mučitelja, Eladija, i privede ga veri Hristovoj. Kada Eladije javno ispovedi svoju veru u Hrista, bi mačem posečen. Teodula se držaše vrlo hrabro na sudu, zbog čega je sudija nazva bezumnom. Reče mu na to Teodula: "Bezumni ste vi koji zaboraviste jedinog istinitog Boga, pa se klanjate mrtvom kamenju". Sudija je vrže na muke ljute koje Teodula junački izdrža, i svojim junaštvom na mukama mnoge zadivi i ka Hristu obrati. Među onima behu i dva ugledna građanina, Makarije i Evagrije. Sa ovom dvojicom i mnogim drugim Teodula bi bačena u usijanu peć gde česno svi skončaše i Hristovog se carstva udostojiše.

Ako nepravedno stradate zbog vere ili uverenja, pomolite se danas.-1Sveti Polievkt patrijarh carigradski (+970. godine)

Zbog svog visokog uma, revnosti verske i časnorečivosti nazvan drugim Zlatoustom. U vreme patrijarha Polievkta i cara Konstantina Porfirogenita dođe u Carigrad ruska kneginja Olga, i tu se krsti 957. godine. Patrijarh ju je krstio, a car joj bio kum. Proročki joj rekne sveti Polievkt: "Blagoslovena si ti među ženama ruskim, jer si zavolela svetlost i odbacila tamu, blagosiljaće te sinovi ruski do poslednjeg kolena". Iz prostih monaha Polievkt je bio uzet za patrijarha 946. godine i ostao je na prestolu patrijaršijskom do svoje smrti 970. godine.

Običaji

Sveta mučenica Agatija smatra se zaštitnicom svih onih koji nepravedno stradaju zbog svojih uverenja ili vere. Agatiju poštuju i katolici i pravoslavci, a naročito je pominju žene jer se veruje da će ih ona zaštititi od svake bolesti i boli. Zato, danas obavezno prošetajte do crkve. Pomolite se i zapalite sveću u pomen na ovu sveticu. Ovo će vam doneti mir i sreću.


Beseda


o smrti kao spavanju


Lazar, naš prijatelj, zaspa;
nego idem da ga probudim (Jov. 11, 11)
Gospodar života naziva smrt spavanjem. O kakva neiskazana uteha za nas! O kakva slatka novost za svet! Smrt telesna, dakle, ne znači uništenje čoveka nego samo zaspalost od koje može probuditi Onaj koji je i prvu prašinu probudio u život rečju Svojom.
I kad Gospod viknu: Lazare! čovek se probudi i ožive. Gospod zna ime svakome od nas. Kad je Adam znao ime svakome stvorenju Božjem, kako ne bi Gospod znao svakoga od nas po imenu! Ne samo da zna, nego On nas i viče po imenu. O slatkog i životvornog glasa Jedinog Čovekoljupca! Taj glas može od kamenja stvoriti sinove Božje! Kako da nas ne probudi od sna grehovnoga!
Neki čovek beše digao kamen da ubije brata svoga. No u tom trenutku učini mu se da ču glas majke gde ga zove po imenu. Samo ču glas majčin - i ruka mu zadrhta. On ispusti kamen i zastide se od greha nameravanog. Glas majčin probudi ga od smrti grehovne. Pa kad glas majčin spasava i budi od smrti, kako li tek glas Stvoritelja i Životodavca!
Kad god je Gospod viknuo nekoga ko je bio mrtav samo telom, svaki se probudio i ustao. No nije se svaki probudio i ustao od onih koji su bili umrli dušom, kad ih je Gospod viknuo. Jer za ovo probuđenje, za ovo vaskrsenje, treba i saglasnost volje umrloga. Juda! zar celivom izdaješ? Tako viknu životvorni glas, no mrtvac osta mrtvac, i grešnik se ne probudi. Savle, Savle, što me goniš? viknu isti životvorni glas, i uspavan grehom probudi se, i mrtvi ožive. Vaistinu, dublji je san grehovni od smrti, i spavač se ne budi lako.
Slatki Gospode, probudi nas od sna grehovnog, probudi Gospode! Tebi slava i hvala vavek. Amin.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar