Na današnji dan - 26. Jun -
1541. godine - Tokom
obračuna španskih osvajača za vlast u Limi ubijen njihov vođa Fransisko Pisaro.
On je 1532. godine sa samo 200 vojnika, na prevaru, zauzeo prestonicu Inka
Kahamarku i zarobio cara Atahualpu, posle čega je Peru postao španska kolonija,
a 1535. godine je osnovao Limu, kasnije prestonicu Perua.
1690. godine - Posle poraza Austrijanaca u ratu s
Turcima, u kojem je kao saveznik Beča predvodio Srbe, patrijarh srpski Arsenije
Treći Čarnojević je na Kalemegdanu u Beogradu održao sabor srpskih episkopa i
sveštenstva s obe strane Save i Dunava. Patrijarh je tih dana, posredstvom
episkopa Isaije Đakovića, pregovarao s austrijskim carem Leopoldom Prvim o
prelasku preko Save i Dunava i Srbi su prešli dva dana pre nego što su Turci
ponovo zauzeli Beograd. Idući na sever, naselili su se u oko 50 mesta u
Vojvodini i Ugarskoj, uključujući Sent Andreju, najseverniju tačku srpskog rasejanja.
1810. godine - Umro francuski pronalazač Žozef
Mišel Mongolfje, koji je sa bratom Žakom Etjenom 1783. godine konstruisao prvi
vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.
1836. godine - Umro francuski oficir Klod Žozef
Ruže de Lil koji je 1792. godine napisao reči i melodiju francuske himne. Pesmu,
komponovanu kao marš prema narudžbini gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su
pevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana
"Marseljeza".
1843. godine - Hong Kong proglašen britanskom
kraljevskom kolonijom, s Henrijem Potindžerom kao prvim guvernerom.
1856. godine - Umro nemački filozof Maks Štirner, prvi
teoretičar anarhizma. Dela: "Jedini i njegova svojina",
"Istorija reakcije".
1858. godine - Mirom u Tjencinu koji su potpisale
Kina i Velikom Britanijom završen britansko-kineski rat, a posle poraza Kina je
prinuđena da otvori nove luke, dozvoli strancima kretanje po celoj zemlji i
legalizuje uvoz opijuma, čime je postala potpuno ekonomski zavisna. Britanski
sukob s Kinom počeo je Prvim opijumskim ratom 1840. godine u kojem je Kina
takođe poražena, pa je mirom u Nankingu pristala da Britaniji plati veliku odštetu,
ustupi joj Hong Kong i evropskoj trgovini otvori pet luka s režimom
eksteritorijalnosti. Da bi ostvarili pravo trgovine po celoj Kini, Britanci su
1856. godine poveli Drugi opijumski rat, u kojem su im se pridružili Francuzi.
1869. godine - Rođen srpski geolog i paleontolog
ruskog porekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev, specijalista svetskog glasa za
kenozojske periode, posebno za neogen i kvartar, profesor univerziteta u Odesi
i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je oko 40 radova,
uglavnom o neogenim i kvartarnim naslagama srpskih terena, s prikazom i
analizom njihove fosilne faune i tektonike, i o kongerijskim slojevima i njihovom
značaju za tektoniku. Dela: "Fauna Buglovskih slojeva Volinije",
"Geološka ispitivanja u jugozapadnoj Rusiji", "O stratigrafiji
kvartarnih naslaga Vojvodine", "O ekvivalentima gornjeg sarmata u
Srbiji".
1876. godine - Sa Beogradske tvrđave skinuta turska
zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije Turci su
morali ključeve Beograda da predaju srpskom knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na
Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala i turska zastava.
1877. godine - Posle "devet krvavih
dana" borbe, između Nikšića i Spuža, Crnogorci potukli Turke koje je
predvodio zapovednik Skadra Sulejman-paša, posle čega se Sulejman-paša, sa
gotovo prepolovljenim snagama, povukao u Skadar. Bila je to značajna pobeda u
oslobodilačkom ratu koji su Srbija i Crna Gora vodile protiv Turske od 1876. godine
do 1878. godine.
1881. godine - Sa dozvolom srpskog kneza Milana
Obrenovića - razočaranog politikom Rusije - potpisana Tajna konvencija Srbije i
Austro-Ugarske, koja je tražila velike ekonomske povlastice u Srbiji. Posle
austrijskih izjava da se ne protivi širenju Srbije na jug, ministar finansija
Čedomilj Mijatović je, bez znanja premijera Milana Piroćanca, zaključio
konvenciju kojom je Srbija dovedena u poluvazalni položaj. Taj dokument vezuje
se i za nastojanje kneza Milana da obezbedi dinastička prava Obrenovića. On se
1882. godine proglasio kraljem, a Srbiju kraljevinom.
1892. godine - Rođena američka spisateljica Perl
Sajdenstriker, poznata po muževljevom prezimenu Bak, dobitnik Nobelove nagrade
za književnost 1938. godine, koja je napisala seriju romana iz kineskog života.
Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao kćerka misionara dugo je živela u
Kini. Posle Drugog svetskog rata je osnovala Fondaciju "Perl Bak" za
pomoć deci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. godine
zaveštala najveći deo prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Dela:
romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Rastureni dom",
"Majka", "To ponosno srce", "Obećanje",
"Paviljon žena", "Božur“.
1898. godine - Rođen nemački konstruktor aviona i
industrijalac Vilhelm Meseršmit, glavni konstruktor aviona nacističke Nemačke u
Drugom svetskom ratu.
1905. godine - Umro dramaturg, romansijer i srpski
pisac Janko Veselinović, realista i prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je
opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući njegov patrijarhalni život. Odlično je
poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovetkama i pozorišnim
komadima. Radio je kao dramaturg u Narodnom pozorištu, pokretač i urednik
časopisa „Zvezda“, urednik listova „Pobratim“ i „Dnevni list. Bio je predsednik
opštine Koceljeva 1889. godine. Napisao je preko 30 dela a najpoznatija su mu:
romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana",
"Borci", zbirke pripovedaka "Slike iz seoskog života",
"Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati",
"Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pevanjem
"Đido" i komad "Potera".
1906. godine - U francuskom radu Le Man održana prva
automobilska "Gran pri" trka.
1917. godine - Posle smrtne presude vojnog suda u
Prvom svetskom ratu na Solunskom polju streljani generalštabni pukovnik srpske
vojske Dragutin Dimitrijević - Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić,
osuđeni kao organizatori atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića. Prilikom
revizije Solunskog procesa 1953. godine utvrđeno da su "atentat"
inscenirali sam Aleksandar i Radikalna stranka i svi osuđeni su rehabilitovani.
Apis je uhapšen na Solunskom frontu u decembru 1916. godine kao pripadnik tajne
organizacije "Ujedinjenje ili smrt", poznate i kao "Crna
ruka", koju je s nekoliko drugova osnovao 1911. godine radi rušenja
Otomanske imperije i Austro-Ugarske i ostvarenja narodnog ideala: ujedinjenja
srpstva. Kao načelnik Obaveštajnog odeljenja Glavnog generalštaba srpske vojske
povezao se s nacionalnoslobodilačkim pokretima i organizacijama Srba van
Srbije. Bio je glavni inspirator oficirske zavere i ubistva kralja Aleksandra
Obrenovića i kraljice Drage Mašin 11. juna 1903. godine, čime je odlučujuće
doprineo da se na srpski presto vrati dinastija Karađorđević.
1935. godine - Nacisti uveli prinudni rad u Nemačkoj.
1936. godine - Na uzvišenju Belveder kod Cetinja
održan zbor protiv politike jugoslovenske vlade Milana Stojadinovića. Na
okupljeni narod žandarmi su otvorili vatru, usmrtivši šest i ranivši više od 30
ljudi.
1941. godine - Finska se pridružila nacističkoj
Nemačkoj u Drugom svetskom ratu i objavila SSSR-u rat, u kojem je učestvovala
tri godine. Finska je 1944. godine prisiljena na primirje, o kojem je konačan
ugovor potpisan 1947. godine u Parizu.
1945. godine - U San Francisku predstavnici 50
zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je
stupila na snagu 24. oktobra 1945. godine.
1960. godine - Bivša francuska kolonija Madagaskar
stekla nezavisnost kao Malgaška Republika, što je bio naziv te afričke države u
Indijskom okeanu do 1975. godine.
1960. godine - Britanski afrički protektorat
Somalilend postao nezavisna država, a 1. jula 1960. godine ujedinio se sa
italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.
1970. godine - Aleksandar Dubček, šef Komunističke
partije Čehoslovačke i vođa reformističkog pokreta nazvanog "praško proleće"
do intervencije snaga Varšavskog pakta u avgustu 1968. godine, isključen iz
vladajuće partije.
1977. godine - Afrička država Džibuti stekla
nezavisnost posle 117 godina francuske vladavine.
1977. godine – Američki pevač Elvis Prisli održao je svoj
poslednji koncert u Indijanapolisu. Umro je dva meseca kasnije. Prograšen
je „kraljem rokenrola“ a prodao je 150 miliona ploča i igrao u 33 filma. Na
vrhovima top-listi proveo je čak 966 nedelja.
1991. godine - U Kuvajtu ukinuto vanredno stanje,
a smrtna kazna za 29 ljudi, osuđenih zbog navodne saradnje s Iračanima, zamenjena
doživotnom robijom.
1993. godine - U Zagreb stigao prvi američki
ambasador u Hrvatskoj sa zadatkom da pomogne u brzom prekidanju rata, kao i
poboljšanju diplomatskih veza između SAD i Hrvatske.
1995. godine - Na automobil egipatskog predsednika
Hosnija Mubaraka u Adis Abebi vatru otvorilo šest islamskih terorista, ali
atentat nije uspeo.
1995. godine - Prilikom rušenja robne kuće u
južnokorejskoj prestonici Seul poginulo skoro 500 ljudi.
1995. godine - Sa ruskom svemirskom stanicom
"Mir" uspešno se spojio američki šatl "Atlantis".
1995. godine - Proslava pedeset godina od
osnivanja UN u San Francisku protekla u znaku kritika zbog neuspeha UN da
zaustavi rat u bivšoj BiH, ali i upozorenja generalnog sekretara Butrosa Galija
da se ova organizacija sa dugom većim od dve milijarde dolara nalazi pred
bankrotstvom.
1999. godine - Prva grupa ruskih pripadnika
međunarodnih snaga, njih 39, stigla na Kosmet.
2004. godine - Stotinjak Bošnjaka u Brčanskoj
Malti u Tuzli sprečilo delegaciju Saveza logoraša Republike Srpske da postave
vence na mesto ubijenim vojnicima bivše JNA i civilima u "Tuzlanskoj
koloni" 15. maja 1992. godine. U napadu je procenjuje se nastradalo
preko 200 vojnika i oficira a 140 zarobljeno i mučeno. Posmrtni ostaci nisu
nikad pronađeni. Ovim mučkim napadadom prekršena je Ženevska konvencija kao i
dogovor Beograda i Sarajeva da se JNA povuče sa teritorije Bosne i Hercegovine
do 19. maja 1992. godine.
2004. godine - U Pekingu završena treća runda
razgovora predstavnika šest zemalja - Južne i Severne Koreje, Kine, SAD, Japana
i Rusije o severnokorejskom nuklearnom programu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!