Na današnji dan - 26. April -
121. godine – Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, koji je tokom vladavine od 161. do 180. godine suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo. Njegove beleške na grčkom jeziku, vođene na ratnim pohodima u Evropi i Aziji, filozofska introspekcija i razmišljanja o etici, objavljena posmrtno u 12 knjiga pod naslovom "Samom sebi", vekovima su bile jedno od najčitanijih štiva. Jedan je od najznačajnijih predstavnika poznog stoičkog eklekticizma i moralnom samoanalizom mnogo je uticao na potomstvo. Upamćen je i po izuzetnoj skromnosti i čestitosti, krajnje neuobičajenim za vladara.
1452. godine - Rođen italijanski slikar, vajar, arhitekta, inženjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516, gde je 1519. umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je veliki broj crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko telo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je uneo atmosferu u slike i pomoću svetlo-tamnog modelisanja dao toplinu kože i mekoću tela. Nijedno njegovo vajarsko delo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Projektovao je i sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".
1532. godine – U pohodu na Beč,
turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Mađarsku.
1607. godine – Kapetan Džon Smit doveo
je u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno
britansko naselje u Americi.
1711. godine – Rođen škotski filozof, ekonomista i istoričar Dejvid Hjum, koji je kritikom verodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, uzdigao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Dao je značajan podsticaj kritičkoj filozofiji Imanuela Kanta i uticao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista i tvorac kvantitativne teorije novca. Dela: "Rasprava o ljudskoj prirodi", "Moralni, politički i literarni ogledi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu", "Političke rasprave", "Istraživanje principa morala", "Istorija Engleske", "Moj život".
1798. godine – Rođen je francuski
slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu.
Ilustrovao je Geteovog “Fausta” i napisao “Dnevnik” u kojem je izložio zapažanja
o umetnosti (“Danteova barka”, “Ulazak krstaša u Carigrad”, “Na barikadama 28.
jula 1830”).
1812. godine – Rođen je nemački
industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo praviti topove od livenog čelika
i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja.
Koncern “Krup” bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u
Prvom i Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948.
godine Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.
1828. godine – Rusija je objavila rat
Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.
1894. godine – U Aleksandriji, u
Egiptu rođen je Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u
Nirnbergu 1946. godine osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U
avgustu 1987. godine izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.
1904. godine – Umro je srpski
matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske
kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. godine. Uveo je zakon o
metarskim merama u Srbiji.
1910. godine –
1915. godine – Italija je tajno
potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom
i Francuskom i prešla u
Prvom svetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol,
Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.
1931. godine – Umro je srpski glumac i
reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od
najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.
1937. godine – Da bi pomogli generalu
Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali su
španski grad Gernika. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu “Gerniku”,
apokaliptični prikaz građanskog rata.
1942. godine – U najvećoj nesreći u
istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom
Japana, poginulo je najmanje 1.540 ljudi.
1945. godine – Uhapšen je maršal Henri
Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u
Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih
zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.
1954. godine – U Ženevi je počela
konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu
sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. godine diktator
Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.
1962. godine – Britanija je lansirala
prvi satelit Ariel I.
1964. godine – Tanganjika, Zanzibar i
Pemba su osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29.
oktobra 1964. godine promenila naziv u Tanzanija.
1984. godine – Umro je američki džez
muzičar i vođa orkestra Vilijam “Kaunt” Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937)
bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.
1986. godine – Eksplodirao je četvrti
blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili
su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe,
još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000.
godine.
1994. godine – U Južnoj Africi su
održani prvi izbori, na kojima su učestvovali i crnci i belci, i koji su
označili kraj režima aparthejda.
1999. godine – Tokom vazdušnih udara
NATO na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice
Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim
zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.
2003. godine – Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.
2004. godine - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmene i dopune Izbornog zakona BiH, kojima se reguliše zastupljenost nacionalnih manjina u organima lokalne vlasti i omogućava plaćeno političko oglašavanje u predizbornoj kampanji.
2005. godine – Sirija je u potpunosti
povukla svoje trupe iz Libana, posle gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj
zemlji.
2005. godine – Paragvajski pisac Roa
Bastos, jedna od centralnih ličnosti u latinoameričkoj književnosti, preminuo
je u 88. godini. Za knjigu “Ja, vrhovni” (1974) dobio je Servantesovu nagradu
(1989).
2011. godine – Čileanski pesnik
Gonzalo Rohas, preminuo je u 94. godini u Santjagu. Među njegovim najpoznatijim
delima su knjige poezije “Nesreća čoveka” (1948), “Protiv smrti” (1964) i
“Tama” (1967). Rohas je 2003. godine dobio najveće književno priznanje na
španskom govornom području, nagradu “Servantes”. Dobitnik je više nagrada za
književnost, uključujući i Nagradu Servantes, čileansku Nacionalnu nagradu za
književnost, Nagradu kraljice Sofije za Iberijsko-američko pesništvo, meksičku
Oktavio Paz nagradu.
2012. godine – Bivši Liberijski
predsjednik Čarls Tejlor proglašen je krivim za ratne zločine i zločine protiv
čovečnosti tokom građanskog rata u Sijera Leoneu od 1991. do 2002. godine.
Tejlor je prvi bivši šef neke države osuđen pred Međunarodnim sudom. Uhapšen je
2006. godine, a njegovo suđenje završeno je 2011. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!