Vest: Na današnji dan - 26. April -

Na današnji dan - 26. April -

Na današnji dan - 26. April -

121. godine – Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, koji je tokom vladavine od 161. do 180. godine suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo. Njegove beleške na grčkom jeziku, vođene na ratnim pohodima u Evropi i Aziji, filozofska introspekcija i razmišljanja o etici, objavljena posmrtno u 12 knjiga pod naslovom "Samom sebi", vekovima su bile jedno od najčitanijih štiva. Jedan je od najznačajnijih predstavnika poznog stoičkog eklekticizma i moralnom samoanalizom mnogo je uticao na potomstvo. Upamćen je i po izuzetnoj skromnosti i čestitosti, krajnje neuobičajenim za vladara.


1452. godine - Rođen italijanski slikar, vajar, arhitekta, inženjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516, gde je 1519. umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je veliki broj crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko telo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je uneo atmosferu u slike i pomoću svetlo-tamnog modelisanja dao toplinu kože i mekoću tela. Nijedno njegovo vajarsko delo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Projektovao je i sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".


1532. godine – U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Mađarsku.


1607. godine – Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.


1711. godine – Rođen škotski filozof, ekonomista i istoričar Dejvid Hjum, koji je kritikom verodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, uzdigao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Dao je značajan podsticaj kritičkoj filozofiji Imanuela Kanta i uticao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista i tvorac kvantitativne teorije novca. Dela: "Rasprava o ljudskoj prirodi", "Moralni, politički i literarni ogledi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu", "Političke rasprave", "Istraživanje principa morala", "Istorija Engleske", "Moj život".


1798. godine – Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog “Fausta” i napisao “Dnevnik” u kojem je izložio zapažanja o umetnosti (“Danteova barka”, “Ulazak krstaša u Carigrad”, “Na barikadama 28. jula 1830”).


1812. godine – Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo praviti topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern “Krup” bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. godine Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.


1828. godine – Rusija je objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.


1894. godine – U Aleksandriji, u Egiptu rođen je Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. godine osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. godine izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.


1904. godine – Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. godine. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.


1910. godine – Rođen pisac Mehmed Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najvećih srpskih književnika 20. veka. Kako je sam otkrio, potomak je srpske porodice Vujović. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. pridružio se partizanima, a posle rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik sarajevskog Izdavačkog preduzeća "Svetlost". Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski političari prešao je u Beograd i tu ostao do smrti - 1982. godine. Roman "Derviš i smrt", jedan od najznačajnijih u srpskoj literaturi, odlikuje se osobenošću tretiranja teme, gustinom opservacije čovjekovog života u tragičnim okolnostima, refleksijama o ljudskoj egzistenciji i - kao i druga njegova djela - unutrašnjim čarom pripovijedanja. Ostala dela: romani "Tišine", "Tvrđava", "Magla i mesečina", "Krug", zbirke pripovedaka "Prva četa", "Tuđa zemlja", "Devojka crvene kose", studija "Za i protiv Vuka", eseji "Pisci, mišljenja, razgovori", memoarska proza "Sećanja", nekoliko filmskih scenarija.


1915. godine – Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.


1931. godine – Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.


1937. godine – Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali su španski grad Gernika. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu “Gerniku”, apokaliptični prikaz građanskog rata.


1942. godine – U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1.540 ljudi.


1945. godine – Uhapšen je maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.


1954. godine – U Ženevi je počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. godine diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.


1962. godine – Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.


1964. godine – Tanganjika, Zanzibar i Pemba su osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. godine promenila naziv u Tanzanija.


1984. godine – Umro je američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam “Kaunt” Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.


1986. godine – Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.


1994. godine – U Južnoj Africi su održani prvi izbori, na kojima su učestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.


1999. godine – Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.


2003. godine – Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.


2004. godine - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmene i dopune Izbornog zakona BiH, kojima se reguliše zastupljenost nacionalnih manjina u organima lokalne vlasti i omogućava plaćeno političko oglašavanje u predizbornoj kampanji.


2005. godine – Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, posle gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj zemlji.


2005. godine – Paragvajski pisac Roa Bastos, jedna od centralnih ličnosti u latinoameričkoj književnosti, preminuo je u 88. godini. Za knjigu “Ja, vrhovni” (1974) dobio je Servantesovu nagradu (1989).


2011. godine – Čileanski pesnik Gonzalo Rohas, preminuo je u 94. godini u Santjagu. Među njegovim najpoznatijim delima su knjige poezije “Nesreća čoveka” (1948), “Protiv smrti” (1964) i “Tama” (1967). Rohas je 2003. godine dobio najveće književno priznanje na španskom govornom području, nagradu “Servantes”. Dobitnik je više nagrada za književnost, uključujući i Nagradu Servantes, čileansku Nacionalnu nagradu za književnost, Nagradu kraljice Sofije za Iberijsko-američko pesništvo, meksičku Oktavio Paz nagradu.


2012. godine – Bivši Liberijski predsjednik Čarls Tejlor proglašen je krivim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom građanskog rata u Sijera Leoneu od 1991. do 2002. godine. Tejlor je prvi bivši šef neke države osuđen pred Međunarodnim sudom. Uhapšen je 2006. godine, a njegovo suđenje završeno je 2011. godine.

 



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar